Poglavlje  VI

DISANJE NA NOS - DISANJE NA USTA

Jedna od prvih lekcija yoga znanosti disanja je naučiti kako disati na nos i kako savladati uobičajenu praksu  disanja na usta.

Čovjekovi dišni putove izgrađeni su na takav način da je dopušten o disanje kro z usn u šupljin u  ili  kro z nos . N o o d vitalno g j e značaj a koji m s e načino m disanja čovjek služi jer jedan donos i zdravlje i snag u a drugi bolest i slabost.

Vjerojatn o   j e   nepotrebn o   napomenut i   d a   j e

 

ispravna metod a disanja disanje kroz nos, ali neznanj e i neukost ljudi modernog a svijeta glede ove jednostavne stvar i doist a j e zapanjujuća . N a svi m životni m putevima , u svim sferama života, pronalazim o ljude koji imaj u naviku disati na usta i koji dopuštaj u svojoj djeci  slijediti ovaj  užasni  i  zastrašujući primjer.

Mnog e bolesti kojima je civilizirani čovjek izložen, mnog e bolesti od kojih pati nedvojbeno su uzrokovane ovo m  općeprihvaćeno m  naviko m  disanja  n a  usta.

Djec a kojo j se  dopušt a  disat i na takav  nači n odrastaju s oslabljenim vi tali tetom i slabijom tjelesnom konstrukcijom . Kad a odrastu, podložnij i s u bolestim a a zdrastvene tegobe često prerastaju u kronične bolesti. Majk a djeteta iz nekog primitivno g narod a ili plemen a čini drukčije, bolje, a takvom postupanj u ju očit o vodi intuicija. On a instinktivno prepoznaj e d a s u nosnic e ispravni kanali za dovođenj e zraka u pluća te vježba svoje novorođen o dijete zatvarajući njegova mal a usta, prisiljavajući ga time na disanje kroz nos. Kad a dijete padn e u san naginje njegovu glavu prema naprijed , potičuć i tako disanje na nos . Na taj način ova vrsta disanj a postaj e navikom . Kad a b i majk e naše g moderno g društva prihvatile to isto, djeca bi zasigurn o bila zdravija, a dobrohotn i učina k očitovao bi se i na čitav  ljudski  rod.

Mnog e štetne bolesti nastaju ka o posljedica navike disanja na usta. Brojni slučajevi prehlada i upala dišnih

puteva pridružuj u se isto m uzroku . Međutim , velik broj ljudi zbo g raznoraznih okolnosti prisiljen je držati zatvorena usta tijekom dan a ali zat o noć u diš u na usta izlažuć i s e bolestima . Pažljiv o vođen i znanstven i eksperiment pokaza o je da su vojnici i mornar i koji spavaju otvorenih ustiju podložnij i zaraznim bolestima od onih koji dišu ispravno, kro z nos. Primjer se odnos i na epidemij u kozica  tijekom rata.  Svi smrtn i slučajevi odnosil i su se na vojnike i mornar e  koji  su  disali  na usta . Nit i jedn a osob a koj a j e disal a n a no s nije podlegnul a  toj  bolesti.

Organ i disanja imaj u u nosnicam a svoj vlastiti zaštitni mehanizam , svoj filter ili pročišćivač prašine . Pri disanju na usta ne postoj i ništa što bi zadržal o da h od ustiju do pluća; ne postoj i ništa što bi ga pročistilo te iz zraka odstranil o prašin u i druge štetne nakupine . Na put u od usta do pluć a otvoren je pu t prljavi m i nečisti m supstancijama . Čita v je respiratorni sustav nezaštićen . Ča k štoviše, takovo neispravn o disanj e propušt a hlada n zrak do organ a te ga na taj nači n oštećuje. Upal a respiratornih putova često nastaje ka o posljedica udisanja hladnog a zraka kro z usta. Čovje k koji diše na usta noću, gotovo uvijek se budi s osjećajem prženja u ustim a i  suhoć e  u  grlu.  On  izokreće  jedan od  prirodni h zakon a i  sije sjeme bolesti.

Doist a treba upamtit i da usta ne pružaj u nikakvu zaštitu   respiratorni m   organim a   te  da  hlada n  zrak,

 

prašina i nečistoća lako prolaz e kroz ta širom otvorena vrata. Nasupro t tome , nosnice i nosni prolazi pokazuj u kako je prirod a pažljivo riješila taj problem . Nosn a šupljina suzuje se u dva uska, vijugava kanala koji sadrže brojn e dlačice . On e djeluj u ka o filte r ili sito . Odstranjuj u nečistoću iz zraka kojega na taj nači n pročišćuju , a nečistoća se također izdisajem izbacuje van. Osi m ove važne uloge nosni kanali imaju još jednu

-     zagrijavanje udahnuto g zraka. Čitava unutrašnjos t nos a prekriven a j e dobr o prokrvljeno m i toplo m sluznico m koja dolaz i u dodi r  s  udahnuti m  zrakom . Na ovaj se način ne oštećuju osjetljivi organ i grla ili pluća.

Nit i jedna životinja ne spava otvorenih ustiju. Nit i jeda n životinja ne diše na usta. Zapravo , jedin o je modera n čovje k izokrenu o ov o pravil o prirode . Primitivn i narod i diš u ispravno . Vjerojatn o je ova neprirodn a navik a civilizirani h ljud i stečen a neprirodni m načino m življenja, kro z one pogodnost i i ugod e koje slabe organiza m i kro z prekomjern o utopljavanje.

Pročišćavajući i filtrirajući aparat nosnica priprema zrak za osjetljive organe grla i pluća. Ukolik o zrak ne prođ e tim prirodni m i pročišćujući m postupkom , nije pogoda n i nije pripremlje n za dodi r s osjetljivi m dišni m organima . Nečistoć a koj u zaustavljaj u i zadržavaju sluznica i dlačice nosa, izbacuju se izdisajem.

U slučaju kada je nakupljanje nečistoće prebrzo ili kada čestice prljavštine nisu zaustavljene te kad a dođ u do zabranjeno g područja , prirod a nas štiti mehanizmo m kihanj a koji m se  nasiln o  izbacuj u  uljezi.

Zrak koji ulazi u pluć a drugačiji je od vanjskoga zraka jednak o ka o što  je destilirana  vod a drukčija od vode iz slavine. Pročišćavajući mehaniza m nos a koji zaustavlja i zadržava nečiste čestice zraka jednak o je važan ka o i funkcija ustiju pri odvajanj u koštica i kostiju, postupko m kojim se spriječava njihovo gutanje i ulazak u probavn i  trakt.  Slobodn o  možem o  reći  da je disanje na usta od iste vrijednosti ka o i uzimanj e hrane kro z nos .

Drug a osobin a disanj a na no s jest ta da nosn i hodnic i koji se ne koriste u dovoljnoj mjeri posljedično ne uspijevaju ostati čisti i prohodni , postajući začepljeni i nečisti, pogodn i za iniciranje bolesti. Poput napuštene ceste koja uskoro postaje prekrivena otpado m i smećem, nekorištene nosnice postaj u ispunjene nečistoćo m i zarazni m  supstancijama .

Osob a koja im a navik u disanj a n a no s nem a problem a z a začepljenim ili puni m nosom . Međutim , onim a koji su u manjo j ili većoj mjeri naviknut i disati na usta i koji žele usvojiti ovaj priroda n  i  razuma n nači n disanj a priopći t ćem o nekolik o riječi glede održavanja nosa čistim te kako očistiti nosn e hodnik e od  nečistoće.

 

Poznat a istočna metod a sastoji se od slijedećeg: ušmrkivanje m se u no s unes e mal o vode kojo j se dopust i klizanje kro z nosni hodni k u grlo odakl e se izbacuje kro z usta. Im a indijskih yogin a koji uranjaju lice u posud u vod e i načino m usisavanj a uvlač e određen u količinu vode kro z nos . N o ova metod a zahtijeva određeni stupanj uvježbanosti. Prva je metod a jednak o učinkovita   i lakše ju je provesti.

Drug i doba r i Vrlo uspješa n nači n je slijedeći: široko otvorite prozo r i dišite slobodn o zatvarajući prito m jednu nosnic u prsto m ili palcem, uvlačeći zrak kro z nosn i otvor. Isti postupa k treba ponovit i i s drugo m nosnicom . Ponovit e vježbu nekolik o put a izmjenjujući nosnice. Ovo m ćete metodo m uspješn o pročistiti  nosn e  puteve.

U slučaju hunjavice dobr o je u  unutrašnjost nosa nanijeti mal o vazelina ili kristalića kamfora. Udahnet e li mal o ulja od lijeske odma h ćete osjetiti poboljšanje . Mal o brig e i pažnj e rezultira t ć e čisti m nosni m putevima .  Bitn o je da  takvi  i  ostanu .

O disanj u n a no s nism o govoril i sam o  zbo g velikog utjecaja koje im a na zdravlje nego i zbo g toga što je takav način disanja preduvjet za vježbe disanj a koje ćem o  predočiti  kasnije.  Disanj e  na  nos  jeda n  je o d  bazični h  princip a  yoga  znanost i  disanja.

Jo š jedno m naglašavam potreb u stjecanja navike ovakvoga  način a  disanja,  naravno ,  ukoliko  je  čitatelj

 

nema .  Također  upozorava m  da  ni  u  koje m  slučaju  ne traba  zanemarit i  ovu  fazu  subjekta  ka o  nevažnu.