Poglavlje  II

DISANJE JE ŽIVOT

Život  je  u   potpunosti   ovisan   o  činu   disanja .

„Disanje je život."

Premd a se razlikuju u pojedinostim a teorije i terminologije , i Istok i Zapa d slažu se u bazični m načelima.

Disati znači živjeti. Bez disanja nem a života. Nis u sam o više životinjske vrste ovisne o disanju na kojemu počiva zdravlje i život. I niži oblici animalnog a života takođe r moraj u disati da bi živjeli. Ča k je i život vegetacije i njena kontinuiran a egzistencija ovisan o zraku.

 

Nako n rođenj a novorođenč e udahn e dugim , duboki m dahom . Zadrži g a n a trenutak kako b i i z njega polučil o život davajuće karakteristike a poto m izdahn e dugi m i pomal o žalosni h  dahom . I  gle! Započe o je život na zemlji.

Star čovjek klonul o izdahn e po posljednji put. Prestao je disati i  njegov je život okončan .

O d prvog slabašnog udah a novorođenčeta p a d o posljednjega hropca umirućeg čovjeka prostire se vrlo dug a priča neprekidn a disanja . Život j e jeda n ni z udisaja i izdisaja.

Disanj e  se mož e  smatrati jedno m  od najvažnijih funkcija tijela jer sve ostale funkcije ovise o njemu . Čovje k mož e preživjeti određen o vrijeme ne unoseći hran u u tijelo. Nešt o kraće će živjeti bez vode ali bez disanj a njego v će život okončat i već nako n sam o nekoliko  minuta .

Nij e sam o život čovjeka ovisan o disanju. Njegova vitalnost i zdravlje u velikoj mjeri ovise o ispravnoj navici disanja. Pametn o kontroliranj e naše disajn e snage produlji t će naše zemaljske dan e dajući na m povećanu vitalnost i veliku snagu otpornosti. Nasupro t tomu , neinteligentno i nepažljivo disanje imat će za posljedic u kraći život, smanjenj e naše vitalnosti i podložnos t  bolestima.

U svom normalnom , uobičajeno m stanju života čovjeku nisu potrebne bilo kakve uput e ili instrukcije 12

u vezi s disanjem . Popu t nižih životinja i djece on diše prirodn o i ispravno buduć i da je prirod a odredila da tak o čini. Al i civilizacij a i modern i nači n život a promijenil i su tu prirodn u naviku ka o i mnog o toga drugog a s time povezanog . Modern i je čovjek stekao i prisvojio neispravne metod e i položaj e pri hodanju , stajanju i sjedenju koje su ga lišile rođenje m stečenoga prirodno g i ispravnog disanja. Platio je i plaća visoku cijenu  moderno m načinu življenja.  Pripadnici divljih i primitivni h plemen a i da n dana s  dišu prirodn o  sve do trenutka do k ne preuzmu , bolje rečeno do k se ne zaraze,  navikam a civiliziranog čovjeka.

U postocim a izražen bro j ljudi koji dišu pravilno doista je malen. Posljedica toga vidljiva je u slabo m i nedovoljno m razvijeno m prsnom e košu , uski m ramenim a ka o i u sve većo j učestalost i oboljenj a respiratornih organa . Nek e od tih bolesti doista su fatalne. Istaknuti stručnjaci ustvrdili su da bi jedna generacija ljudi s pravilnim disanje m obnovil a ljudski rod te da bi se bolesti jako prorijedile. Nek i čak tvrde da bi se u to m slučaju na bolesti gledalo ka o na veliku zanimljivost. No bez obzira promatram o li sa stajališta Istoka ili Zapada , povezanost između pravilnog disanja i zdravlja uočen a je i potvrđena , ali i protumačena .

Zapadn a učenja jasno dokazuju da tjelesno zdravlje ovisi o pravilno m disanju. Učitelji disanja ne sam o da priznaj u  da  su  njihova  zapadn a  braća  u  pravu  neg o

 

također kazuju da osi m  tjelesne  dobrobit i  i  zdravlja ka o posljedic e ispravn e navik e disanj a dolaz i d o povećanj a čovjekov e mentaln e snage , sreće , samokontrole , jasnijeg prosuđivanja , moral a pa čak i duhovno g  rasta.  No ,  potrebn o  je  naučiti  i  shvatiti

„znanos t  disanja" .

Čitav e škole istočne filozofije utemeljene  su  na toj znanosti . Kad a t o znanj e jedno m prigrle ljudi Zapad a i kada ga počn u praktično koristiti, on o  će međ u njim a učiniti  „čuda" .  Teorija  Istoka  povezan a sa praktičnošću Zapad a donijet će vrijedne plodove .

U ovoj knjizi obradit ćem o yog a „znanos t disanja " koja uključuje ne sam o on o što je poznat o zapadno j fiziologiji i medicin i neg o će podjednak o razmotriti okultn u stranu  subjekta.  Neć e  se  ukazivati  isključivo n a nači n postizanj a tjelesnog zdravlja slijeđenje m pravca kojim su zapadni znanstvenici označili „dubok o disanje" , već ćem o također prodrijeti u manj e poznat e razvojne stupnjeve tematike pokazavš i na koji nači n indijski yogin kontrolira svoje tijelo, kako povećava svoj mentaln i kapacitet i kako razvija duhovn u stranu svoje  prirod e  korištenje m   metod a   ili  bolj e  rečen o

„znanost i  disanja" .

Praktične vježbe kojima yogi n  postiže  kontrolu na d svojim tijelom, omogućuj u m u poslati bilo kojem organ u ili dijelu svojega tijela povećani tijek vitalne snage    ili  „prane" .  Na  taj  način  on  jača  i  okrepljuje

bilo koji dio tijela ili bilo koji organ. On zna da zapadni znanstvenic i poznaj u fiziološk i učina k ispravno g disanja , ali također zna da zrak osi m kisika, vodika i dušik a sadrži još nešto više, a to nešto je savršenije od dovođenj a kisik a u krv. Poznaj e „pranu " o čem u zapadnjac i nisu upoznati . U potpunost i je svjestan prirod e i načina postupanj a ka o i upravljanja s ti m velikim počelo m energije; u cijelosti poznaj e njen o djelovanje na ljudsko tijelo i um . Zn a da se s pomoć u ritmičko g disanj a  čovjek  mož e  dovest i  u skladn u vibraciju s prirodo m i potaknut i razvijanje svojih pritajenih snaga i moći. Zna da pomoć u kontroliranog disanja mož e izliječiti bolest u sebi i drugim a i također na praktičan način odagnat i strah, brigu, tjeskobu  i niže emocije.

Svrha ovoga rada je poučit i o svemu tome . U nekoliko naredni h poglavlja predočit ćem o jezgrovito tumačenj e i uput e koje su se mogl e  proširiti  na  jako pun o stranica i knjiga. Nada m se da ćem o probudit i znatiželju čitatelja i potaknuti ga da razmotri vrijednost yoga  „znanost i  disanja".