Yogi Ramacharaka

DISANJE I ZDRAVLJE

Indijske vježbe disanja

SADRŽAJ

I.	Sela m	7
II.	Disanj e je život	11
III.	Egzoterijska teorija disanj a	16
IV.	Ezoterijska teorija disanj a	24
V.	Živčan i sustav	30
VI.	Disanj e na no s - Disanj e na usta	35
VII.	Četiri način a disanj a	42
VIII.	Kak o steći yog a potpun o disanje	5 1
IX.	Fiziološk i učina k potpuno g disanj a	56
X.	Vježbe iz tradicije yoge	63
XI.	Seda m yog a vježbi	69
XII.	Seda m manji h yog a vježbi	77
XIII.	Vibracije i yog a ritmičk o disanje	82
XIV.	Fenome n yog a psihičko g disanj a	88
XV.	Drug i  fenome n yog a  psihičko g
	disanja	98
XVI.	Yoga duhovn o disanj e	112

Poglavlje  I

SELAM

Čovje k  Zapad a jo š j e uvije k sklo n očitovat i zbunjenos t u odnos u na Yogu , njezinu filozofiju i praksu. Putnici koji su putovali u Indiju napisali su i prenosil i raznorazn e priče o fakirima , prosjacima , nadriliječnicima i opsjenarim a na koje su nailazili uz velike indijske prometnic e i gradske ulice, on e koji su sebi bestidn o nadjenul i naziv „vogini" . Stog a ne čudi da je čovjek Zapad a o tipično m yogin u razmišljao ka o 0 ispijenom, tjelesno istrošenom, fanatičnom, prljavom 1 neuko m Hindus u koji sjedi u određeno m  položaj u sve do k njegovo tijelo ne postan e ukrućeno ; ili drži ruku  u zraku  sve do k on a potpun o ne atrofira  i osuši

se nako n dugo g niza godina ; ili čvrsto poveže svoju stisnutu šaku sve do k nokti ne probij u kožu dlan a i urastu dubok o u meso . Da , ti ljudi doist a postoj e ali njihov e tvrdnj e da su  on i yogin i besmislen e  su i nevrijedne u odnos u na pravog yogina. Možem o to usporedit i s primjero m kada bi berač kukuruz a sebi nadjenu o titulu „doktora " ili kada bi se ulični prodavač predstavljao  ka o  rektor  Harvardsko g  sveučilišta.

Od davnih su vremena u Indiji i drugi m zemljama Istoka postojali ljudi koji su sve svoje  vrijeme  i  svu svoj u pažnj u posvetil i razvoj u čovjek a - fizički , mentaln o i duhovno . Iskustva mnogi h generacij a ozbiljni h i marljivih tražitelja stoljećima su učitelji prenosili na svoje učenike. I tako je, mal o po malo , izgrađena i uobličena konačna i cjelovita znanost yoge. Naposlijetk u je ti m istraživanjima i učenjima nadjenu t naziv ,,yoga" od sanskrtske riječi yug što znači sjediniti se, združiti se. Iz istog izvora dolazi engleska riječ yoke (ujarmiti ) značenj e koj e j e vrl o slično . Njezin u upotrebu u povezanosti s tim učenjem teško je ustvrditi i ispitat i podrijetl o jer razn i autor i daj u razn a tumačenja . Ali najvjerojatnije tumačenj e je on o koje kazuje da je yoga hindusk a riječ značenje koje prenos i fraza „dovesti u sklad " ili „združiti se " buduć i da yogin nedvojben o dolaz i u sklad tijekom svojega rada pri koje m voljo m  kontrolira  tijelo  i  um .

Yoga je podijeljena u nekoliko kategorija, od oni h

koje uče kak o kontrolirat i tijelo p a d o oni h koje poučavaj u kako doseći najviši duhovn i razvitak. U ovom e naše m radu nećem o ulaziti u više kategorije naše teme, osi m kad a „znanos t disanja " dodiruj e isto.

„Znanost disanja " dodiruje yogu u mnogobrojnim točkama. Premd a je uglavno m povezan a s razvojem i kontrolo m fizičkoga, također  im a  i  psihičku  osnov u te ulazi  u  područj e  duhovnog a  razvitka.

U Indiji se nalazi pun o škola  yoge  u  kojim a  su bili ali još uvijek i jesu veliki i vodeći umov i te velike zemlje. Filozofija yoge pravilo je života mnogi h ljudi. Međutim ,  suštinska  i  pročišćena yoga  učenja pružaj u s e sam o nekolicin i do k s e mnoštv o zadovoljav a mrvicam a koje padaj u sa stola obrazovani h i učenih . Ova j je običaj u potpuno j suprotnost i sa zapadni m svijetom. No ideje Zapad a djelovale su i djeluju na Istok pa se sada učenja koja su se nekoć davala sam o nekolicini nesmetano pružaju svima koji su ih spremn i primiti . Istok i Zapa d sve se više približuju a korist od bliskoga dodir a i međusobno g utjecaja trebala bi biti obostrana .

Indijsk i s u yogin i oduvije k pridaval i velik u pozornos t „znanost i disanja " iz razloga koji će čitatelju ove knjige postati očit i jasan. Mnog i su zapadn i pisci dodirnul i ovu fazu učenja. Vjerujem kako ću u ovom e rad u zapadno m čitatelju , u sažeto m obličj u i jednostavni m  jezikom ,  predočiti  bazična  načela  yogi

znanost i disanj a skup a s mnogi m važni m yog a vježbam a disanja kao i s načino m izvođenja tih vježbi. Predočen a je zapadn a misa o jednak o ka o i istočna. Pokazan o je kako su one međusobn o bliske i  kako jedn a prožim a drugu . U tekstu koristim o uobičajen e izraze, izbjegavajući  sanskrtske termine, kako  se time ne bi skrenula pozornos t sa samog a teksta i kak o se čitatelj  ne bi zbunio .

Prvi je di o knjige posvećen fizičkoj fazi znanost i disanja . Poto m se razmatraj u psihičk e i mentaln e karakteristike te se na koncu govori o duhovno j strani.

Pokušali sm o na relativno malo m broju stranica iznijeti što je moguć e više doktrine yoge. Pri tom e sm o koristili riječi i izraze koje svatko mož e razumijeti. Međutim , strahujem o da bi ta jednostavnost mogl a biti uzroko m nepridavanja pozornosti samom e tekstu; jer čitatelj vrlo lako mož e preći preko iznimn o važnih stvari i previdjeti on o bitn o bud e l i traži o skriveno , mističn o i nedokučivo . Međutim , u m čovjeka Zapad a vrl o j e praktiča n i misli m da bi ubrz o moga o prepoznat i praktičnost  ovoga  rada.

Pozdravlja m čitatelja najsrdačniji m i najdublji m pozdravo m sela m uvodeć i ga u prv u lekciju yog a znanost i  disanja.