DIMNJAČA 

Kad je djevojka nosila tu biljku u cipeli, mogla je, prema vjerovanju, prepoznati svog budućeg muža.

DIMNJAČARI

se smatraju vjesnicima sreće, osobito ujutro, kad ih se sretne prvi put.

Naslov izvornika

Sve o  Praznovjerju - Helmut Hiller

Helmut Hiller Lexikon des Aberglaubens 
© 1986 Süddeutscher Verlag GmbH, 
München 
Digitalizacija knjige: Equilibrium ® 2007

* * *

DIMNJAČA:

Ova biljka jača, izlučuje, krijepi, tjera, čisti i – proljepšava!

O ljekovitim svojstvima dimnjače piše homeopat i autor knjiga Ivan Lesinger

Foto: Arhiva VL

Autor:
Ivan Lesinger

Opisi ljekovitosti narodne medicine mogu biti ponekad toliko intrigantni i zapanjujući, a to je slučaj i s dimnjačom za koju navode: tko pije čaj od dimnjače, bit će lijep kao i njezin cvijet. Dobro je znati da dimnjača prvih 8 do 10 dana djeluje na porast broja crvenih krvnih zrnaca kojima jača i krijepi cijeli organizam, a daljnjom uporabom dolazi do suprotnog učinka – smanjenja ili osjećaja kao da ste ispustili ili izgubili dosta krvi. 

U narodu poznata biljka, koja jača, izlučuje, krijepi, tjera i čisti. Jača cijeli metabolizam, naročito krv, te se uzima za: pojačano stvaranje crvenih krvnih zrnca (eritrociti, i to prvih tjedan dana uzimanja dimnjače, a kasnije naglo smanjuje), proljetno ili povremeno pročišćavanje krvi i cijelog organizma (detoksikacija, resolvens), jačanje cijelog organizma, izlučivanje – izbacivanje katara (želuca, crijeva, pluća, mokraćnih organa i putova), izlučivanje štetnih tvari iz krvi, crijeva, bubrega, mjehura, mokraćnih putova, jetre, žuči, liječenje bolesti kože (psorijaza, osipi, lišajevi, razne kožne nečistoće, kronični ekcem), okrepu unutarnjih i vanjskih organa, izazivanje znojenje (diaforetik), liječenje poremećaja metabolizma, mokrenja (vodene i bubrežne bolesti, šećerne bolesti, diuretik), čišćenje cijelog tijela (koža), i organa (unutarnji organi, jetra, žuč, bubreg), poticanje rada i pražnjenje crijeva (kod kronične opstipacije – laksativ), čišćenje krvi i krvnih žila (arterioskleroza – antiaterosklerotik), liječenje bolesti želuca (slabog želuca, slabog teka, upalnih stanja, kod smanjenog lučenja želučanog soka).

Najpoznatija narodna primjena dimnjače je u tretmanu nečiste i bolesne kože te se preporučuje kod raznih kožnih nečistoća, osipa, lišaja, psorijaze (antipsorijatik, ako skuhamo jaki čaj od dimnjače te njime mažemo ili močimo oboljelo mjesto, izvrsno djeluje)

Dimnjaču možemo rabiti i za liječenje: škrofule, hemoroida, šećerne bolesti, gube, lepra, gihta, skorbuta (antiskorbut), benignih i malignih tumora te karcinoma jetre i mokraćnih putova, te bolesti dišnih putova i organa (infekcije, tuberkuloza). 

Ako imamo teškoće sa žuči, nema boljeg sredstva od dimnjače koja ne samo što potiče izlučivanje nego i stvaranje žuči (holeretik, holagog). Dimnjača u raznim terapijama izvrsno smiruje cijeli organizam te je preporučuju kao antidepresiv, naročito kod bolesti koje izazivaju jako nezadovoljstvo ili uznemirenost oboljele osobe. 

Kontraindikacije: osobe s akutnim komplikacijama želuca, jetre i žuči ne bi smjele uzimati dimnjaču. Toksičnost: fumarin kod toplokrvnih životinja izaziva jake grčeve i trovanje. Dimnjaču rabimo kao; antiseptik, antidepresiv, antidiaroik, adstrigent, antiskorbut, antiarteriosklerotik, antipsorijatik, dermetik, diuretik, detoksikant, diaforetik, emetik, ekspektoran, hepatik, holeretik, holagog, kozmetik, laksativ, sekretolik, resolvens...

Čaj (za navedena oboljenja)
1 jušna žlica usitnjene dimnjače, 2 dl vode
Uputa za pripremu: Vrućom vodom prelijemo bilje, poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo.
Uputa za uporabu: Pijemo dnevno 2-3 šalice čaja

Tinktura (za navedena oboljenja)
200 g dimnjače, 1 l 60-postotnog alkohola
Priprema: Bilje prelijemo alkoholom, začepimo te pustimo da odstoji mjesec dana na toplom mjestu.
Uputa za uporabu: Uzimamo po 20 kapi s čajem dva puta na dan.

Sok (za navedena oboljenja)
Jednu jušnu žlicu svježe iscijeđenog soka biljke pomiješamo sa 2 dl tople vode ili čaja. Svježi sok možemo umiješati u med 
(kesten, ružmarin, kadulja) i uzimati za liječenje bolesti jetre. Za liječenje kožnih oboljenja rabimo svježi sok kojim mažemo ili močimo oboljela mjesta na koži (psorijaza, ekcem, akne, lišajevi, osipi itd.) uz pijenje čaja od dimnjače.

http://domivrt.vecernji.hr/ova-biljka-jaca-izlucuje-krijepi-tjera-cisti-i-proljepsava-922640 

* * *

Zašto kažu da dimnjačar donosi sreću?

Marja Čolak  

www.northtexaschimney.com  

S početkom sezone grijanja, na ulicama srećemo dimnjačare. Kad ih sretnemo primamo se za gumb jer je, navodno, nekad davno začepljeni dimnjak značio nesreću - kuća bi bila hladna, a hrana se ne bi mogla kuhati. 

Dimnjačari imaju posla više nego ikad, sad kad je počela sezona grijanja. Začepljene dimnjake valja otčepiti prije nego građani nalože vatru u svojim pećima i kaminima. A jeste li znali zašto stara izreka kaže da dimnjačar donosi sreću i da će sreća doći primite li se za gumb kad vidite dimnjačara?

Prema nekim tumačenjima, u davnim vremenima začepljeni je dimnjak značio nesreću, kuća bi bila hladna, a hrana bi ostala sirova. Postoji i druga teorija koja dimnjačarevu sreću pripisuje ranom ustajanju. Naime, dimnjačari su nekad rano išli na posao, a kaže se i da ''tko rano rani, dvije sreće grabi''. Možda je i to razlog koji je ljude naveo da dimnjačare povezuju sa srećom. Dimnjačar je, iako nenaspavan, sretniji od onih koji kasno ustaju!

Postoji još jedno praznovjerje vezano uz dimnjačare. Ako ukradete dlaku iz dimnjačarske četke, naravno dimnjačaru iza leđa, to će vam također donijeti sreću. Možda vam se ova vjerovanja čine smiješna. Međutim, neka istraživanja pokazuju kako su ljudi skloniji praznovjerju što je recesija dublja. A kako sada stvari stoje, još dugo nećemo izaći iz krize. Možemo se tako našaliti i kako nam dimnjačari nikad nisu bili potrebniji!

http://www.soundset.hr/fun/zasto-kazu-da-dimnjacar-donosi-srecu

* * *  

Dimjačari: 'Ljudi se i danas radi sreće uhvate za gumb kad nas vide'

Autor: Ivo Šućur  

Kad stisne zima, a mraz prodre do kostiju, najradije se skrasimo uz peć ili kamin, u kojima idilično pucketaju drva i leluja plamen, uz centralno, i najčešći način grijanja prostorija, opustimo se u romantičnom sanjarenju i zaboravimo da je jedan od uvjeta da bi drva ili plin pravilno i bezopasno sagorijevali, nužno je imati dimnjake i spojne dijelove čiste, kontrolirane i ispitane.

A to može uraditi jedino kvalificirani dimnjačar. Takvih je, na žalost, u Zagorju samo desetak, a u Hrvatskoj petnaest puta više, što je apsolutno premalo.

Na riječ: dimnjačar, sjetimo se čovjeka u crnom, garava lica, s s čeličnim sajlama i oštrim četkama i štrikom o ramenu poput kaubojskog lasa. A kad ga sretnemo, navodno radi sreće, namah se hvatamo za gumb i zaželimo da nam se to lijepo i dogodi. Ponekad mu o ramenu vise i male ljestvice, da bi mogao dosegnuti otvore viših dimnjaka. Ovog «crnca» mnogi povezuju i sa štednjom, pa ga na starim razglednicama vidimo kako jaše na pajceku. Potonji će svakako negdje na kolinju skončati svoj svinjski život, a dimnjačar spasiti živote mnogih nemarnih ljudi, koji bi se, ako im dimnjačar ne očisti dimnjak, mogli ugušiti u ugljičnom monoksidu ili izgorjeti u požaru.

Vratolomije na krovu

Među tim rijetkim majstorima dimnjačarima je i Ivica Pogačić (49), kojem u ovom obiteljskom poslu pomaže i sin Marko (26), s diplomom Visoke škole za turistički menadžment u Opatiji. - Završio sam trogodišnju dimnjačarsku školu u sastavu Građevinskog centra u Zagrebu, 1977. godine. Nakon stjecanja petogodišnjeg iskustva u Zagrebu, vratio sam se doma u Radakovo. Po onoj: «rađe sam mali gazda, nego veliki sluga», 1982. godine kao samostalni poduzetnik otvorio sam obrt «Dimnjačar», koji spada pod komunalnu djelatnost. Zajedno s kolegom Ivanom Borovšakom podijelili smo napola teritorij bivše klanječke općine. Imenjak mi je sada u mirovini, a ja pokrivam sada cijelo to područje, s koncesijom na 4 do 5 godina, za što moram godišnje plaćati čak 11.000 kuna. Nažalost, naš se teški i odgovorni posao malo cijeni i nemamo nikakve subvencije ili poticaje premda smo deficiratno zanimanje - kaže Markov šef i tata Ivica Pogačić, dok provjerava ispravnost dimnjaka u kotlovnici zgrade bivše Na-me u Kumrovcu gdje smo ih u ponedjeljak ujutro zatekli na njihovom plemenitom zadatku.

Priča nam Ivica kako se, za zagrebačke radne epizode, verao i uz 50-metarske tvorničke dimnjake radi čišćenja, uvlačio u velike kamine, hodao sljemenima krovova kao mjesečar i ponekad znao i okliznuti, ali srećom, uvijek se za nešto uhvatio i izbjegao ono najgore. U Zagrebu je imao beneficirani radni staž, a sada ga nema, kao da više nema opasnosti, a bogme je ima. Ipak, ima i mnogo lijepog u našem pozivu. Stalno smo na terenu, u gibanju, susrećemo i upoznajemo mnoge osobe, pomažemo ljudima u nevolji. Zato sebe u šali zovu «humanitarcima».

- Jednom sam visio na oluku. Nije bilo suviše visoko, ali nije bilo ni za skočiti. Srećom, gazda kuće je brže-bolje našao neku focnu , po kojoj sam se spustio i prizemljio. Od tada sam pažljiviji, a to zacijelo dolazi i s godinama – smješka se Ivica. Kaže da te vratolomnije uspone ka dimnjacima sada prepušta svom sinu, koji je gibak kao mačak. Cilj je, kaže, zadovoljiti potrebe korisnika njihovih usluga. Premda imaju određeno radno vrijeme, ljudi ih zovu u pomoć u svako doba dana i noći. Najteže im pada kada se okupaju, presvuku u čistu odjeću i opuste, a onda dođe glas da gori, najčešće dimnjak, a ponekad i kuća.

Sin šef tati, tata šef sinu

Imaju tradiciju, iskustvo i znanje. Istina, Marko mora još na dodatno školovanje za majstora-dimnjačara, kako bi kao i otac mogao kvalificirano obavljati sve dimnjačarske poslove na održavanju dimnjaka i spojnih dijelova (čišćenje, kontrola, ispitivanje dimnjaka i spojnih dijelova, video snimaka unutrašnjosti dimnjaka i spojnih dijelova, izgradnja i sanacija dimnjaka i spojnih dijelova), ventilacijskih i sličnih uređaja, čišćenje i ispitivanje i popravkci ložišta, gradnja industrijskih i kaljevih peći, kontrola zagađenosti okoliša. Održavanje i čišćenje kuhinjskih odsisnih sustava, kuhinjskih napa, filtara, ventilatora, ventilacijskih kanala i njihovih video snimki.

Nakupilo se Ivici 32 godine radnog staža. Sa sinom već sada dograđuje veliku kuću za seoski turizam. Marko je kvalificirani ugostitelj i on će voditi to turističko-ugostiteljsko gazdinstvo, a tati će, veli u šali, prepustiti ono za što je osposobljen - čišćenje i održavanje svega što je vezano za dimnjačarstvo.

Tak vam je to. Prvo tata šef sinu, a uskoro - obratno! Mada se Ivica tomu, začudo, veseli, pa se često hvata za vlastite gumbe.

http://www.zagorje.com/clanak/vijesti/dimjacari-ljudi-se-i-danas-radi-srece-uhvate-za-gumb-kad-nas-vide

 

* * *

Dimnjačar je uz djetelinu sa četiri lista, potkovu i praščiće najčešće korišten motiv na novogodišnjim čestitkama.

 

* * *

Dimnjača; nažalost moderni čovjek gazi po bilju kad pobjegne u prirodu, a ne zna po čemu sve gazi...

Čestitke više nitko ne piše, a  sveti Nikola i Djed Božićnjak su posve potisnuli sjećanje na simpatičnog garavog dimnjačara...

DIVLJA SVINJA 

Tvrdilo se da čovjek koji jede meso divlje svinje neće ništa postići u životu. Međutim, neki su se dijelovi divlje svinje upotrebljavali protiv raznih bolesti. Djevojke koje su imale prevelika prsa, trebale su desnim mudom divlje svinje dodirnuti lijevu dojku i obratno, pa će se onda prsa navodno smanjiti na normalnu mjeru. Mozak, a osobito mast divlje svinje, bili su važni sastavni dijelovi masti za oružje.—> Oružje, —> Vepar.

* * *

DIVLJI KESTENI

nosili su se kao amulet većinom u džepu hlača, a rjeđe oko vrata da bi se spriječile ili izliječile razne bolesti, kao reumatizam i ulozi,povremeno i grčevi, kap, osip, vrtoglavica, zubobolja i hemoroidi. Često se mislilo da uza se treba imati neparni broj kestena ili broj djeljiv sa tri. Preporuke da kestene treba držati u lijevom ili desnom džepu razlikovale su se regionalno.

Domovina je divljega kestena južni Balkan, a služi kao ukrasno drvo u alejama i parkovima. Cvijet i plod njegov smatraju se ljekovitima.

Na slici pod br. 3: Divlji kesten, drvo, cvijet, list i plod.

DIVOKOZA 

Tvrdilo se da ne može dobiti vrtoglavicu onaj tko pojede srce, jetra ili krv divokoze. Neprobavljeni ostaci iz želuca divokoze, prema mišljenju naših predaka, garantiraju strijelcu u lovu siguran pogodak, a trudnici lak porod.

Naslov izvornika

Sve o  Praznovjerju - Helmut Hiller

Helmut Hiller Lexikon des Aberglaubens 
© 1986 Süddeutscher Verlag GmbH, 
München 
Digitalizacija knjige: Equilibrium ® 2007

* * *

Divlja svinja

Divlja svinja (lat. Sus scrofa) je bliski rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma. To je krupna divlja životinja koja se dosta lovi jer je u nekim zemljama (npr. Srbiji) jako brojna. Za tu brojnost je zaslužan veći broj mladih i vrlo malo prirodnih neprijatelja. Izuzetno brzo trči, ali dobar je i plivač. Odrasli primjerci mogu biti visoki od 90-100 cm, a dugački od 120-160 cm.

Opis

Masa im varira ovisno koje je godišnje doba i može prijeći 300 kg kod mužjaka - vepra, dok ženke mogu biti teže od 150 kg. Ženke postaju spolno zrele sa 10 mjeseci, a mužjaci nekoliko mjeseci kasnije. Međutim, ne pare se prije navršenih 18 mjeseci, osim ako nije došlo do poremećaja prirodne ravnoteže. Zubi, očnjaci, su tako postavljeni u vilici da se donji, sjekutići, uvijek preklapaju sa gornjim zubima. Dugi su 28cm, nazivaju se brusači i sjekači, a kod ženke klice. Na taj način zubi se oštre. Očnjaci mužjaka najjsnažniji su u petoj godini. Divlja svinja ima boju krzna smeđe boje, tako da se uklapa u okolinu. Mladi, kada se tek okote, imaju karakteristične uzdužne pruge koje im ostaju do drugog mjeseca.

Period parenja divlje svinje se odvija od polovine studenog do početka veljače. U tom periodu može doći do borbi između mužjaka, jer glavna ženka obilježi teritorij na više mjesta i to je znak da će sve ženke iz čopora biti u parenju za dvije nedjelje. Poslije borbi sa drugim mužjacima, najjači mužjak ostaje s čoporom oko mjesec dana i za to se vrijeme pari sa svim ženkama iz čopora. Poslije tog razdoblja vraća se usamljeničkom životu.

Preparirani vepar iz Like

Često žive u šumama u blizini vodopada. Vole kaljuže i često se u njima valjaju. Na taj način se osvježavaju i rješavaju se kožnih parazita. Za odmor koriste brlog, ali prije nego što legnu u njega prvo neko vrijeme sjede. Način pridizanja je takav da prvo sjednu promatrajući okolinu, pa tek zatim ustaju. Za veprove je karakteristično da žive usamljeničkim životom, a čoporu se priključuju samo u vrijeme parenja. Mladi veprovi se često nalaze u blizini čopora, ali nikada kao njegov dio. Kada se promatra kretanje krda, uoči se da se na čelu kreće najstarija ženka. Po načinu ishrane spada u svejede, što znači da će pored hrane biljnog porijekla pojesti životinje koje može savladati, pa će čak jesti i strvine.

U mitologiji

U grčkoj mitologiji poznate su dvije divlje svinje: Erymathianova divlja svinja koju je ubio Heraklo u jednom od dvanaest Heraklovih zadataka i Kaldonijska divlja svinja koju je ubio neki od ostalih grčkih heroja.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Divlja_svinja

 

Divlje svinje u heraldici

       

Grb Eberbacha,
Njemačka

•  
  Grb Ebersbach an der Fils,
  Njemačka
•  
• Grb Ebersbach, Saxony,
  Njemačka
•  
  
  Grb Ebersberga,
  Njemačka 
• * * *

•  Divlji kesten - AESCULUS HIPPOCASTANUM L.

  Sinonimi: Hippocastanum vulgare Gaertn.

  Narodni nazivi: beli divlji kesten — divji koštanj — gorki kesten — konjski kostanj.
   

  

  
  Opis biljke: divlji ke­sten je do 20 m visoko drvo s velikim prsta­stim listovima koji se sastoje većinom od 7 listića klinaste forme zajedno sastavljenih. Veliki grozdasti cvato­vi stoje u uspravnom položaju i čunjastog su oblika. Cvjetovi su sasvim bijeli ili crveni sa žutim i crvenim mrljama. Tobolac plo­da je bodljikav zeleni omotač u kojem se na­laze 1 do 2 ploda sjaj­ne tamnosmeđe boje s bijelom mrljom.

  Vrijeme cvatnje: svi­banj, a vrijeme sazrije­vanja plodova rujan i listopad.
  
  Miris i okus: plodovi su kao i cvjetovi gotovo bez mirisa i trpka su okusa. Kora drva prilikom sušenja miriši poput amonijaka i gorka je okusa.
   

  

  
  
  Ponegdje pučko mišljenje da je kesten otrovan nije ispravno, jer su svi dijelovi divljeg kestena neotrovni.

  Stanište: drvo potječe iz Indije i unutrašnjosti Azije odakle se proširilo po čitavoj Evropi, te je odavna vrlo obljubljena sadnja kestena u parkovima i drvoredima. Divlji kesten brzo raste, nema nikakvih zahtjeva, uspijeva u sva­koj zemlji, a dostigne starost i preko 200 godina.

  Ljekoviti dijelovi biljke: cvjetovi se sabiru u svibnju mjesecu, kora (Cortex Hippocastani) s mladih, najviše do 5 godina starih grana u ožujku i travnju, te zreli plodovi koji padaju s drva u rujnu i listopadu.

  Ljekovite i djelotvorne tvari:
  
  ljekovito djelovanje kao i ljekovite tvari divljeg kestena još su premalo poznate i cijenjene. Fluorescirajući glikozid eskulin, koji se uglavnom nalazi u kori, ima svojstvo da upija ultraljubičaste zrake sunca. Te nevidljive zrake vrše putem nadražaja kože važno ljekovito djelovanje, pa se eskulin upotrebljava za pripremu masti protiv opekotina od sunca. Iz eskulina priređen preparat uzima se s uspjehom kod malarije kao i kod povremene neuralgije. Ta ljekovita tvar nalazi punu primjenu i kod liječenja kroničnog tuberkuloznog oboljenja kože (lupus). Iz divljeg kestena dobivena tinktura isto je tako prikladna kao lijek koji brzo djeluje kod hemoroida. Tekući ek­strakt, koji se priređuje u ljekarnama, isto se s dobrim uspjehom upotrebljava u liječenju hemoroidalnih teškoća te je nadalje vrlo koristan u liječenju lišajeva, ozeblina i proširenih vena.

• Osim navedenog glikozida eskulina nalaze se daljnje ljekovite tvari u kori, plodu i cvjetovima, kao saponini, tanin, smola, masna ulja i gorka tvar. Plod osim toga sadrži i do 35% škroba. Spojevi masti, saponina i škroba čine divlji kesten prikladnim za liječenje crijevnih oboljenja, proljeva i katara dišnih organa. Kod upale crijeva i proljeva preporuča se čajna mješavina od jednakih dijelova kestenove kore i hrastove kore (br. 119) pri čemu se 1 žlica (čajna) te mješavine upotrebljava za pripremu 1 šalice čajnog oparka. Kod katara svih vrsta uzima se 2 puta dnevno na vrhu noža prah pripremljen od oguljenih plodova divljeg kestena.

  Primjena u pučkoj medicini:
  
  uvarak kestenove kore mnogo se primjenjuje u pučkoj medicini za pranje gangrenoznih rana, kod krvarenja, naročito kod krvarenja iz maternice, krvarenja hemoroida kao i kod kroničnog proljeva, bijelog cvijeta i sluzavog kašlja, i to, kako za unutarnju tako i vanjsku prim­jenu liječenja. Tinktura od cvjetova, koja se priprema tako da se šaka otpaloga cvijeta stavi na močenje u 0,3 litre jake rakije, pa taj pripravak daje lje­kovito sredstvo za masiranje protiv reumatizma i gihta, a 10 do 15 kapi te tinkture uzete prema potrebi, pomaže kod grčeva u želucu i kod nesvjestice. Pečeni plod divljeg kestena, sitno nariban i pomiješan s ječmenim brašnom i octom, upotrebljava se za obloge koji se topli polažu na prsa. Plod divljeg kestena sitno se izreže te se kuha u vodi dok ne nastane gusti uvarak. Taj se uvarak dodaje toploj kupelji te se miješa tako dugo dok se kupelj ne zapjeni. Ovakva kupelj je ljekovita za oboljele od reume.

  VAŽNA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogući načini liječenja namijenjeni su isključivo informiranju i zdravstvenom prosvjećivanju opće populacije, te nipošto ne zamjenjuju liječničku dijagnozu ili liječenje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem liječniku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stručnih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave liječenjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg liječenja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!

  http://www.val-znanje.com/index.php/ljekovite-biljke/912-divlji-kesten-aesculus-hippocastanum-l
  
  
  * * *
  
  DIVOKOZA

• 

  
  Divokoze imaju dugo, gusto krzno koje ih greje u alpskim uslovima. I mužjaci i ženke imaju vitke, oštre rogove u obliku obrnotog slova "J".

  Postoje dve vrste divokoze, obe prisutne u planinskim predelima Evrope. Slične su po izgledu i ponašanju, ali ova vrsta - Rupicapra pyrenaica - ima ograničeniji prostor, ređa je od druge i sada zavisi od napora koji se ulažu u borbi za njen opstanak.

        Jedan od razloga što su divokoze retke jeste što su mnogo lovljene zbog mesa - koje se u nekim krajevima smatra poslasticom - i zbog kože od koje su se nekad proizvodile visokokvalitetne krpe za čišćenje stakla i kola. Divokoze su dobro prilagođene na život u planinskim staništima i veoma su hitre. Kada ih nešto uznemiri, mogu da skoče uz streme stene, sposobne da preskoče prazninu izmedu dve stene dužine 2m.

        Divokoze žive u malim stadima, koja se obično sastoje od ženki i njihovih jarića. U jesen se mužjaci pridružuju stadima i bore se za ženke oštrim rogovima. Ako majka ugine za mladunčad će se postarati druge ženke, a smatra se da ove životinje naizmenično drže stražu dok ostatak stada pase.

  http://www.biologija.rs/kopitari
  _i_papkari_evrope_i_afrike.html
  

  * * *

  DIVLJAČ U SNOVIMA

  DIVLJAČ - Vidjeti divljač - čuvaj se nesreće. Mrtva divljač - dobitak. Pucati na divljač - bogatstvo. Loviti divljač - sreća. Divljač uhvaćena - teško putovanje.

  DIVLJAČ ~ mrtva – dobrobit ~ lov na divljač - sreća i uspješni poslovi

  Divljač: Životinje u snu predstavljaju naše psihičke osobine, primitivne želje i seksualnu prirodu. Životinje predstavljaju iskonsko u nama. Tumačenje ovisi o vrsti i našem stavu prema određenoj životinji. Boriti se sa životinjama znači da pokušavate zatomiti neki svoj skriveni dio i vratiti ga u podsvijest. Sanjati da životinje znaju pričati znači dodatnu moć i znanje. Životinje u laboratoriju znači da su neki dielovi vaše psihe posebno potisnuti, te ih ne možete izraziti kako želite.

  DIVLJAČ: Divlje životinje u snu predstavljaju naše psihičke osobine, nepokorenu prirodu, primitivne želje i seksualnu prirodu. Životinje predstavljaju iskonsko u nama. Tumačenje ovisi o vrsti i našem stavu prema određenoj životinji. Boriti se sa životinjama znači da pokušavate zatomiti neki svoj skriveni dio i vratiti ga u podsvijest. Sanjati da životinje znaju pričati znači dodatnu moć i znanje. Životinje u laboratoriju znači da su neki dielovi vaše psihe posebno potisnuti, te ih ne možete izraziti kako želiteili da dolazi vrijeme posebnih kušnji, a možda i previše eksperimentirate sa sobom.

  　

  U kriznim ili stresnim situacijama česti su snovi proganjaja, a progonitelji su uz čudovišta često i divlje životinje. Sve to može imati i seksualne konotacije, ali ne nužno.Zatim su tu i snovi u kojima sanjačupomaže magični životinjski prijatelj, poput životinje koja govori, zmije sa zlatnom krunom, lijepe žene s tijelom fauna i sl. Ako čudovište iz naših snova ima više životinjskih značajki vjerojatno zanemarujemo svoje nagonske potrebe koje u snovima dižu svoju glavu i pokušavaju nam skrenuti pažnju na sebe.

  U basnama i crtićima je životinjama posuđen ljudski glas i životinje se ponašaju kao ljudi. Slično je i u snovima u kojima se pojavljuju životinje, a tumačenja takvih snova ovise o stvarnim osobinama sanjanih životinja.

  Životinje:

  Sisavci su u globalu slika naših nagona, pri tom je važno da li sanjamo divlje ili domaće životinje,

  vodozemci govore o gibanjima u našoj podsvijesti,

  gmazovi upozoravaju na iskušenja,

  ptice (ovisno o vrsti) govore ili o našoj duhovnosti ili o našoj seksualnosti.

  Leptir je simbol preobrazbe i sanjača upozorava na potencijal za transformaciju. Insekti, kukci i crvinajavljuju promjene na zdravstvenom planu sanjača.

  Životinje predstavljaju iskonske nagone u nama. Isto tako su simboli opasnosti, reakcija na progutane negativne osjećaje smještene u podsvjesti. Tumačenje životinja iz sna ovisi o vašem mišljenju o istimam te o osobinama koje se pripisuju toj sanjanoj životinji jer one predstavljaju naše kvalitete i osobnosti. Mogu predstavljati naše instikte, ili prenjeti poruku iz podsvjesti.One ponekada predstavljaju i naše emocije, bilo pozitivne ili negativne. Divelje životinje predstavljeju našu instinktivnu, a domaće našu ukroćenu narav (odgoj, kultura), mladunčad životinja obično govori o nerazvijenim ili nedozrelim aspektima naše nagonske prirode, a mitske životinje imaju posebno mjesto i posebna značenja u kolektivnom nesvjesnom, pa tako i u nesvjesnom svakog pojedinca.Ponekad se životinje u našim snovima pojave u svom totemskom značenju kao izraz snage koja nas štiti i upozorava.

  　

  DIVLJAK – bliska osoba će vas iznevjeriti

  Mislim da je tumačenje narodnog tumača obična predrasuda. Divljak u snu može biti i nagonski dio sanjača, a može biti i koješta drugo, ovisi o kontekstu sna...sjetimo se da divljina znači i slobodu...

  DIVOKOZA - Budite oprezni pred nadolazećim događajima.

  DIVOKOZA - oprez

  Meni divokoza označa spretnost i moć da se opstane i u najoskudnijim uvjetima...

  
  DIVLJI MAGARAC - Jahati ga - bijeda i nevolja.

  Magarac u našoj kulturi ima dosta negativnih atributa, posve neopravdano, pa ako ga tumačimo kulturološki, san može imati negativne konotacije. Meni ima sličnu simboliku kao i divokoza...

  
  DIVLJA GUSKA Morat ćete se odreći nečeg.

  Divlja guska: Znači skrb i majčinsku ljubav, ali i poruku iz podsvjesti. Putovanje, selidba, obiteljske stvari (jato) i mnogo toga još, ovisi o konkretnom snu i sanjačevoj trenutnoj stvarnosti...

  
  DIVLJA PATKA - Bit ćete razočarani u nekoj bliskoj osobi.

  Divlja patka: Ako leti psihičko zadovoljstvo, ako pliva predstavlja podsvijest. Patke znaju plivati, hodati i letjeti, zato predstavljaju našu moć prilagodbe različitim situacijama. Obično se nekome u nevolji kaže: "Već ćeš nekako isplivati"...

  PTICE obično predstavljaju misli. One su simbol mira i slobode. Prema starim tumačenji jedino su crne ptice bile glasnici loših vijesti. Gavrani i orlovi imaju spiritualno značenje. Ako ptice u snu slobodno lete mogle bi biti znak vašeg duhovnog i psihičkog zadovoljstva.One predstavljaju duhovne težnje; sposobnost uzdizanja iznad banalnih ovozemaljskih problema Kroz ovakve snove naša duša sama sebe simbolizira ovim simbolom. U nekim kulturama se čak vjeruje da se duše po smrti pretvaraju u ptice.Noćne ptice se povezuju s duhovima.

  GALEB se hrani ribom, u našem snu možda pita kakva je naša duhovna hrana. A možda nešto trebamo pustiti da odleti. LABUD: Prestž i udobnost. Labudovi su simbol gracioznosti, ljepote i dostojanstva i vjernosti.Čak se i Zeus pretvorio u labuda da bi se približio Ledi. DIVLJA GUSKA:Znači skrb i majčinsku ljubav, ali i poruku iz podsvjesti.Ona je često ekvivalent labudu. DIVLJA PATKA: Ako leti psihičko zadovoljstvo, ako pliva predstavlja podsvijest. Patke znaju plivati, hodati i letjeti, zato predstavljaju našu moć prilagodbe različitim situacijama.Patke su i simbol bračne vjernosti i sreće. ČAPLJA (roda) se ponekad zamijeni (pobrka) sa ždralom za kojeg kažu da je simbol gluposti, ali i vjernosti poput labuda i dugovječnosti. Ponekad za rodu kažu da je simbol nametljive radoznalosti.Roda na dimnjaku znači sreću i začeće i taj simbolizam se krije u naivnom vjerovanju da rode donose djecu.

  
  DIVLJA SVINJA - Vidjeti divlju svinju - očekuju vas velike neugodnosti i smetnje u radu. Ako trči - izbjegli ste neku opasnost. Uloviti divlju svinju - očekuje vas sreća. Ubiti divlju svinju - očekuje vas neka opasna pustolovina.

  Divlja svinja: Znači da trebate iskopati neke odgovore u sebi ili u okolini (rovanje, kopanje, ali i roktanje)...uz to vepar može biti i opasan. Čuvajte se jednoznačnih tumačenja. Držite se konkretnog sna i sanjačevog života kao pozornice sna...

  
  DIVLJI ZEC - Vidjeti ga u trku - izgubit ćete neki dragi predmet.

  Zec može biti simbol straha, brzine i koječega drugog, ovisi o snu i sanjaču...

   

  * * *

  TOTEMSKI SIMBOLI

  Jung je rekao da vlasnik totema kroz rituale s tim totemom dolazi u posjed svoje životinjske duše.

  ........Sanjao sam ogromnog zelenog guštera, sanjivo se smjestio na malom kamenom platou, vrebajući ispod oka male leteće kukce. Na trenutak se zagledao u mene i tad shvatim da sam ja taj gušter..........

         

  Za pravilno i smisleno protumačiti ovakav san trebamo poznavanje totemskog nasljeđa naše vrste. Evo nas dakle na totemskom terenu.

         

  Totemski simboli spadaju u pra-arhetipske simbole, a u životu modernog čovjeka se javljaju u umjetnosti (primarno likovnoj, ali i u ostalim umjetnostima), zatim u etno-karnevalskom nasljeđu, u nekim vrstama fetišizma i naravno, mogu se pojaviti u snovima svakog čovjeka.Iz ovoga je posve jasno da nam znanje o totemskim simbolima itekako treba i u spiritualnom radu, a i šire.

   

  Podsjetimo se:

   

  Totem se u u prvobitnoj zajednici pojavio kao iskaz roda sa svim stvorenim, životinjama, biljkama, kamenjem ili bilo kojim drugim predmetom. Najbolje istraženi su životinjski totemi po kojima su često cijeli rodovi, plemena i klanovi dobivali ime (kao «Pleme spiljskog medvjeda). Totem se pojedincu otkrivao ili kroz neku viziju ili tijekom rituala, tijekom inicijacije ili u herojskoj borbi i pobjedi s određenom životinjom. Pravile su se tada maske dotične životinje s kojima se izvodilo rituale i počinjalo sve svečanosti važne za zajednicu i tako je totem postao prvi čovjekov izraz svetoga, njegov osobni čuvar i zaštitnik i prvi vapaj silama iznad ljudske razine za pomoć.

        

  Jung je rekao da vlasnik totema kroz rituale s tim totemom dolazi u posjed svoje životinjske duše. Dakle, totem simbolizira čovjekovu primitivnu, nagonsku prirodu.Ja volim izraz „divlja duša“, pri tome treba biti jasno da se riječ divlja ne koristi ovdje u svojemu modernome pejorativnom smislu, u kojemu znači izvan kontrole, već u izvornome smislu, u kojemu znači živjeti prirodnim životom, u kojemu criatura, stvorenje, posjeduje urođeni integritet i zdrave granice (Žene koje trče s vukovima- Clarissa Pinkola Estes)

        

  Primitivni čovjek je uspostavljao bliski odnos ili se čak identificirao sa svojom totemskom životinjom ili-ti «divljom dušom». Totem je rođen iz egzistencijalnog straha. Ako bi čovjek pojedinac pobijedio životinju jaču i veću od sebe , uplašen svojom snagom počinjao bi je obožavati. Jer mu je njeno meso osiguravalo opstanak, obožavajući ju je i identificirao se s njom i zahvaljujući joj stalno ju je iznova prizivao kroz načinjeni totem. Prizivao je njenu snagu za novi uspješan lov. Snaga te životinje je kroz ritual ulazila u njega. Uz to, oblačeći životinjsku kožu i preuzimajući njezin identitet naučio je po prvi put da može sakriti svoju golotinju i ranjivost.

  Totem je prvi revolucionarni skok u razvoju svijesti.

  * * *

   

  Izdvojila sam životinje i biljku sa atributima divlji u istu skupinu – namjerno…

  Obzirom da volim narodnu predaju, ma kako praznovjerno ona zvučala meni je ovo usporedno krstarenje kroz stara vjerovanja i novovjeke spoznaje, beskrajno zanimljivo…

  Zar vama  nije zanimljivo to što je žena oduvijek opsjednuta svojim izgledom, pa su i veprova muda bila dobra, valjda sve do prvih plastičnih operacija smanjivanja ili povećavanja grudi…?  

  Zašto se mislilo da čovjek koji jede veprovinu neće ništa postići? Vjerojatno zato što je lovačka era bila završena i što je čovjeku bilo vrijeme da se bavi vlastitim uzgojem hrane, a on je „dangubio“ u lovu…

  Zašto su srce, jetra i krv divokoze pomagale protiv vrtoglavice? Pa, ako se divokozi ne vrti dok se vere po vrletima, mora valjda i čovjeku pomoći – zdrava narodna logika…

  I zašto ja ne bih isprobala lijek od divljeg kestena za lupus, kad moderna medicina ionako nema lijeka za lupus, nego samo liječi sekundarne posljedice…?
  
  

  Divlji aspekti u snovima  su priča za sebe…

  
  Ja stvarno volim taj izraz Divlja duša jer simbolički obuhvaća sve one aspekte koje svakodnevno susrećemo, bilo u snovima, bilo kod duševnih bolesti, a često ne razumijemo kako je to moguće…

•