„Četiri su biljke neizostavne u ljudskom životu:
pšenica, vinova loza, maslina i aloja.
Prva biljka hrani čovjeka, druga mu srce veseli, treća mu pruža harmoniju, a četvrta ga čini zdravim“.
Kristofor Kolumbo (1450-1506). Citira ga Salvador de Madariaga

Još u davna vremena ljudi su znali kolika je uloga prirode u njihovom životu i koliko su za njihovo tijelo značajni originalni i nemodificirani proizvodi prirode. Vinovu lozu (kao izvor OPC-a) već sam obrazložio u ovoj knjizi.
Drugi važan izvor u mojoj prehrani jeste biljka maslina, sa svojim plodovima i svojim „tečnim zlatom“- maslinovim uljem. Ovo poglavlje, dragi čitatelji, treba vam pružiti ukratko sve informacije o pozitivnim djelovanjima tečnog zlata na naše tijelo.
Davno su rezultati istraživanja pokazali da maslinovo ulje, kao glavni sastojak mediteranske prehrane, ima višestruko pozitivan utjecaj na srce, krvne žile i metabolizam. Stablo masline se još iz antičkih vremena smatra drvom života. Maslinovo ulje se ubraja u najzdravije masti u prehrani jer sadrži najveći postotak (do 87%) jednostavnih nezasićenih masnih kiselina, uljnu kiselinu (omega-9-FS).
Maslinovo ulje spada u malu grupu ulja koja se mogu zagrijavati i do 180 stupnjeva, bez opasnosti da će time stvoriti kancerogene toksične sastojke. To je uglavnom zahvaljujući niskom sadržaju složenih masnih kiselina od 7 - 9%. Sva ulja čiji sadržaj složenih masnih kiselina iznosi

preko 55%, kao što su suncokretovo i čičkovo ulje (oko 70%) ili ulje iz sjemenki grožđa i orahovo ulje (oko 72%) oksidiraju prilikom zagrijavanja što pojačava negativno djelovanje LDL-kolesterola. Pri tome se oslobađaju masne supstance i spužvaste stanice koje se talože u krvnim žilama. Na ovu pojavu tijelo odmah reagira i dolazi do kalcifikacije nataloženih zona. Na ovaj način formirana je osnova za nastanak arterioskleroze, sa svim poznatim kasnijim posljedicama kao što su moždani udar i infarkt srca. Neće se to dogoditi preko noći, ali hoće tijekom niza godina.
Uljna kiselina ima višestruke fiziološke osobine. Pored ostalog, smanjuje razinu ukupnog kolesterola i LDL - kolesterola, dok razina HDL - kolesterola raste, što je pozitivno. Jednostavne nezasićene masne kiseline značajno pomažu da se korigira štetan utjecaj prevelike količine zasićenih masnih kiselina (a to su pretežno životinjske masti) kao i hidrogenizirane masti u staničnim membranama. Rezultat je bolja elastičnost krvnih žila, bolja komunikacija živčanih stanica - a tu spada i vanjska upotreba maslinovog ulja na koži, jer ono pruža enormnu zaštitu od slobodnih radikala.
Istraživanja dokazuju da se djelovanje maslinovog ulja pripisuje njegovim komponentama, na primjer takozvanim polifenolima (također antioksidanti), koji imaju zaštitni efekt na imunološki sustav, na želudac i crijevni trakt, a posebno protiv raka dojke.
Sastojci iz maslinovog ulja, kao što je oleuropein, u nerafiniranom ulju se nalaze u koncentraciji do 0,08%, dok ga u svježem ulju ima, ovisno o sorti, zasadu i stupnju zrelosti, preko 2%. Rafinirano maslinovo ulje naprotiv (na žalost još uvijek zastupljeno sa 80% na svjetskom tržištu), ima vrlo male ili nikakve koncentracije sjedinjenja fenola.
U mediteranskoj prehrani dnevno se unese oko 10 - 20 mg tih maslinovih polifenola (što čini 20 - 50 g nerafiniranog maslinovog ulja).

Hidroksitirosol je sastojak maslinovog ulja i također snažan antioksidant.
(približno 100 puta jači od vitamina C)

Hidroksitirosol preventivno djeluje u neutralizaciji slobodnih radikala kod pasivnih pušača. Zajedno s oleuropeinom ovi sastojci iz

maslinovog ulja odlikuju se sveobuhvatnim spektrom djelovanja, posebno na srce, krvni tlak i metabolizam lipida u prevenciji raka, kao i kod upala.

Farmaceutsko djelovanje maslinovih fenola oleuropeina i hidroksitirosola:
- Sprječava upale
- Širi krvne žile (stvara azotmonoksid (NO), hidroksitirosol, antagonist kalcija)
- Usporava agregaciju trombocita i oksidaciju LDL
- Poboljšava kognitivne funkcije
- Hipoglikemičan je
- Antimikrobičan (ekstrakt iz maslinovog lista kod meningitisa), fungistatičan
- Hemopreventivan (crijeva, dojka, prostata, koža, pluća)
- Snažan lovac slobodnih radikala

Tko želi doznati sve obuhvatniju sliku o maslinovom ulju i tko ima pitanja u vezi s ovom temom, neka se konzultira sa Dr. Horstom Šefer-Šuhardtom, ocem maslinovog ulja iz Vircburga, u čijim venama teče maslinovo ulje i koji, sa svojim godinama stjecanim znanjem, predstavlja markantan autoritet širom svijeta. Njegova knjiga „Maslina“ kao i istoimeni dokumentarni film Bavarskog radija, pružaju nam opširno znanje o maslini od doba Antike do današnjih dana. Veličanstvene slike i recepti čine knjigu još korisnijom. Na internetu se može potražiti na adresi Horst.Schaefer-Schuchardt@gmx.de kao i na adresi www.oelbaum-wurzburg.de
Kuhajte na maslinovom ulju i koristite ga svakodnevno i u svojoj prehrani! U sredozemnim područjima maslinovo ulje predstavlja namirnicu običnih ljudi. Oni svoja ukusna topla i hladna jela svakodnevno pripremaju na maslinovom ulju koje daje i dozu pikantnosti. U svakom slučaju, žitelji Mediterana potroše 12 - 20 litara

maslinovog ulja po stanovniku godišnje. Njemac u prosjeku potroši daleko manje od 1 litre.
Vi ne morate baš odmah biti tako ekstremni kao ja pa jesti svježi kruh iz ciglom ozidane pekarnice s maslinovim uljem i bijelim lukom (bijeli luk je također prastara vrlo zdrava namirnica), ali svakako trebate uvrstiti maslinovo ulje u svakodnevnu prehranu.