Poglavlje  VII

ČETIRI NAČINA DISANJA

Razmatrajuć i  sa m  čin   disanj a  započe t  ćem o  s mehaniko m pokreta koja se očituje na slijedeće načine:

1.)      Elastičnim pokretima pluća

2.) Aktivnošću stanica  i  baze  prsn e  šupljine  u  kojoj su  smještena pluća.

3.) Prsna šupljina je di o tijela koji se nalazi  izmeđ u vrata i trbušn e šupljin e (abdomena) . U to j se šupljin i nalaze dva velika organa : srce i pluća . Prosto r j e ograniče n kralježnicom , rebrima , prsno m kosti i ošitom. Prsnu ili torakalnu šupljinu običn o nazivam o prsima . Čest o se uspoređuj e s potpun o zatvorenom ,  konično m  kutijo m  manj i

kraj koje je okrenut prem a gore. Njezi n  stražnji  di o čini kralježnica; s prednje strane (frontalno) nalazi se prsn a kost a postraničn o se pružaju  rebra.

Ukupa n broj rebara je dvadeset i četiri. Pružaju se sa svake strane kralježnice. Gornji h seda m pari rebara nazivaju se „pravi m rebrima " i izravno su pričvršćena na prsn u kost. Donji h pet par i nazivaju se lažni m rebrim a ili  pomični m rebrim a zbo g  toga št o nis u učvršćen a popu t gornjih . Gornj a dva para rebar a povezana su hrskavicom do k je preostala rebra nemaju. Njihov i  su  prednji krajevi  slobodni .

Z a vrijem e  disanj a  rebra  pomić u dva površn a mišićn a  sloja poznat a ka o  međurebran i  mišići.

Oši t ili dijafragma je mišić koji odvaja prsnu od trbušne šupljine.

Za vrijeme udisaja mišići ekspandiraju pluć a te se na ovaj nači n stvara vaku m u koji struji zrak sukladn o dobr o poznato m zakon u fizike. Sve ovisi o mišićim a povezani m s proceso m disanja. Zbo g pogodnost i ćem o i h zvati „disaoni m mišićima" . Bez njihove pomoć i pluć a se ne bi mogl a širiti. O ispravno j uporab i i kontrol i tih mišić a ovis i ,,yoga disanja" . Praviln a kontrola tih mišića rezultirat će sposobnošć u postizanja maksimalno g stupnja ekspanzije pluća kao i s najvećom količino m životu dajućih karakteristika zraka koje se unos e u  tjelesni  sustav.

Yogini klasificiraju disanje u četiri velike skupine , to jest kažu  da se disati  može na četiri  načina:

Visoko  disanje

Srednje  disanje

Duboko  disanje

Yoga  potpuno  disanje

Gled e prva tri način a disanj a iznijet ćem o opć e smjernice . No , znatn o više pažnj e posveti t ćem o četvrtoj metod i na kojoj je zasnovan a yoga znanos t disanja.

VISOKO   DISANJE

Ova j obli k disanj a n a Zapad u j e pozna t ka o klavikularn o disanje ili ka o disanje u predjelu ključne kosti. Ovakvi m načino m disanj a podiž u s e rebra, ključna kost i ramena. U isto se vrijeme uvlači trbušna šupljin a a njezin sadržaj potiskuje dijafragma koja se shodn o  tom e podiže .

Korist i se gornji di o prsiju i pluć a čiji je kapacitet najmanji. Posljedica toga je da u pluća ulazi minimaln a količina zraka. Pri tom e se dijafragm a podiž e te ne dolaz i do ekspanzije u trbušn u šupljinu. Proučavanje anatomije prsnoga koša uvjerit će čitatelja da ovaj način

disanj a  zahtijeva  maksimala n  napo r  koji m  se  postiž e minimaln a  korist.

Visoko disanje  zasigurn o je najgori nači n disanj a pozna t čovjeku. Ovi m se načino m disanja troši najviše energije a dobrobi t je gotov o nikakva. To je čist o razbacivanj e energije s vrl o slabašni m rezultatom . Međutim , ova je metod a opć e raširena i prihvaćena na Zapadu . Poglavito je koriste žene ali je prisutn a u krugovima visoko obrazovanih ljudi koji bi ipak trebali znati više o disanju. On i je ipak koriste ne znajući štetne posljedice.

Mnogobrojn e bolesti grla, glasnica i dišnih puteva izravno su povezan e s ovo m neprirodno m i štetno m metodo m disanja. Naprezanj e osjetljivih organ a koje dolazi uporabo m ovakvog načina disanja često rezultira grubi m i neugodni m glasovim a koji se dana s čuju posvuda . Brojn i su oni koji ovakvim disanje m postaj u robov i  navike zastrašujućeg disanj a  na  usta.

Im a li čitatelj bil o kakvu sumnj u glede onog a što je rečeno o ovoj vrsti disanja neka pokuš a sa slijedećim eksperimentom .  Prvo  neka  iz  pluć a  izbaci  sav  zrak. Tada  neka  se  uspravi  i  pust i  da  mu  ruke  opušten o padn u niz tijelo. Poto m neka podign e ramena i ključne kosti te neka udahne. Uoči t će da je količina udahnuto g zraka  pun o  manj a  o d  uobičajene.  Tada  neka  spusti ramen a  i  prsn u  kost  i  neka  udahn e  puni m  plućima . Bit će to dobr a i korisna lekcija disanja koju će pamtit i dulje  od  bil o koje riječi,  teksta ili predavanja.

SREDNJE DISANJE

Ov a metod a disanja na Zapad u je poznat a ka o rebran o ili interkostaln o dianje . Premd a s e ovo m način u disanja mož e uputiti pun o  manj e  primjedab a on o j e ipak pun o inferiornije o d niskoga (dubokog ) disanj a ili yoga potpuno g disanja. Za vrijeme srednjeg disanj a ošit se gura prem a gore a abdome n se uvlači. Rebra se mal o podiž u i prsn i koš donekle ekspandira. Ovakva je vrsta disanj a raširena med u ljudim a koji nisu proučavali tematiku. S obziro m da postoj e dvije pun o bolje metode , ovoj nećem o pridavati previše pozornosti .

NISKO ILI DUBOKO DISANJE

Ova j nači n disanj a znatn o j e bolj i o d dv a prethodn o spomenuta . Na Zapad u se o ovoj metod i pun o pisalo . Spominja n j e korista n  nači n  ovog a disanj a koje se običn o naziva „abdominaln o disanje" ,

„dubok o  disanje "  i  „dijafragmaln o  disanje" .  Pun o  je učinjen o kako bi se ovoj  metod i posvetilo više pažnj e

a također je mnog o ljudi upućen o u ovaj način disanj a kak o bi zamijenil i dvije ranije spomenut e metode . Doist a je pun o „sustava " disanja izgrađen o na temelju duboko g disanj a a ljudi su plaćali i plaćaju velike novčan e iznose ne bi li naučili nove metode . Ipak, učinjen o je pun o dobr a i rezultati su vidljivi a plaćen o vrijedno ukolik o je osob a naučila odbacit i stari nači n disanja - visok o i srednje disanje.

Premd a su zapadn i autoriteti o ovoj form i disanja pisal i ka o o najboljo j poznato j metodi , yogi n j e prepoznaj e ka o di o sustava koji se koristi stoljećima, a koji o n naziva „potpuni m disanjem" . Međutim , nužn o je prvo upoznat i se s principim a niskoga disanja prije neg o li pristupim o razmatranj u ideje o potpuno m disanju.

Vratimo se sada ponovn o ošitu. Oši t ili dijafragma je veliki površinski miši ć koji  razdvaja  prsn u  šupljin u i njezine organe od trbušne šupljine i njo j pripadajućih organa . U mirnom , neaktivirano m stanju poprim a konkavn i oblik u odnos u  na abdomen . To znači  da se i z unutrašnjost i  trbušn e šupljine  dijafragma  doim a popu t neb a promatrano g s a zemlje ; dakle , vid i s e unutrašnjos t zaobljene površine. Nasupro t tomu , on a strana dijafragm e koja graniči s prsno m šupljino m poprim a oblik ispupčene zaobljene površine te je nalik brežuljku. U trenutku aktiviranja  ošita brežuljkasti se obli k   smanjuj e   i   dijafragm a   počinj e   potiskivat i

  

unutarnj e  organ e  trbušne  šupljine.

Tijekom niskoga (dubokog) disanja aktivnost pluća je veća, to jest, djelovanje je slobodnij e pa se shodn o tom u udiš e više zraka . I uprav o je ova činjenic a potaknul a većinu zapadni h  autor a da  pišu  i  govore  o

„nisko m disanju " (nazivaj u g a i „abdominalni m disanjem" ) kao o najboljoj poznatoj metodi. No istočni yogin i već dug o poznaj u pun o bolj u metod u koju je proučilo i priznalo nekoliko zapadni h stručnjaka. Prob­ le m s a svi m ostali m metodam a disanj a (osi m potpunog a yogi disanja) jest da niti jedan od tih načina u potpunost i ne ispunjuje pluć a zrakom. Zbo g toga je o d svih ostalih nepotpuni h metod a najbolje „dubok o disanje " jer se takvim načino m disanja pluć a ipa k najbolje pun e zrakom .

Dubok o disanje ispunjuje sam o gornje dijelove pluća. Srednjim se disanjem ispunjuju središnji dijelovi pluć a a djelomičn o i gornji . Duboki m disanje m zahvaćeni su donji i središnji dijelovi pluća. Stog a je očito da je bilo koja metod a kojo m se aktivira čitav plućn i kapacitet znatn o bolja i poželjnija od oni h koje uspunjuj u tek sam o određen e dijelove. Vrijednos t način a disanja s pomoć u kojega se zrako m ispunjuj u čitava pluć a omogućuj e čovjeku apsorbcij u najveće moguć e količine kisika i pohranjivanje najveće moguć e količine prane. Zbo g toga je potpun o disanje najbolja poznat a  metod a  disanja.

 

YOGA POTPUNO DISANJE

Yog a potpun o disanje uključuj e sve dobr e osobin e visoko g disanja, srednjeg i duboko g disanja. Pri tom e je odbačen a nepotpunos t ili manjkavos t svake od tih metoda . U aktivnost se dovodi čitav respiratorni aparat, čitava pluća, svaka alveola, svi mišići. Čita v dišni sustav prijemljiv je na ovu metod u disanja; maksimaln a korist i učinkovitos t dobij a se uz minimaln u potrošnj u energije. Prsna se šupljin a širi do svojih prirodni h granica u svim pravcima . Svaki di o tog aparata radi na sasvim  priroda n  način.

Jedn a o d najvažnijih osobin a ove metod e disanj a jest činjenica da se respiratorni mišići sasvim aktiviraju do k kod ostalih vrsta disanja dolaz i do aktivacije sam o pojedinih skupina. Tijekom potpunog a disanja, izmeđ u ostalih , aktiviraj u s e rebran i mišić i koj i svoji m djelovanjem proširuju prsni koš. Posljedično se pluć a ekspandiraj u dajuć i ispravn u podršk u organim a u trenutku kada se priroda koristi usavršavanjem principa ovoga procesa. Određeni mišići zadržavaju rebra čvrsto u svo m položaj u do k ih drug e skupin e mišić a podiž u prem a  naprijed.

I za vrijeme ovog a način a  disanj a  dijafragm a  je po d savršeno m kontrolom , sposobn a z a cjelovit o funkcioniranj e ka o i z a maksimaln i stupan j učinkovitosti.

 

Oši t također kontrolira aktivnost donji h rebara koj e neznatn o povlač i n a dolj e do k i h drug a muskulatur a drži u njihovo m bazično m položaj u a međurebran i mišić i guraj u prem a naprijed . Kombinacij a tih  mišićni h  aktivnosti  širi  grudn i  koš d o maksimuma . Osi m ove aktivnosti međurebran i mišić i podiž u gornja rebra šireći ih prem a  naprijed. Tak o takođe r dolaz i d o najveće g moguće g ekspandiranj a  gornjeg  dijela prsnog a  koša.

Proučite li posebnost i četiri predočene metod e disanja , odma h ćete uočit i d a potpun o disanj e sjedinjuje sve prednost i prve tri  metod e disanja skup a s recipročni m pogodnostim a nastali m uslije d kombinirano g djelovanja gornjeg  dijela prsnog a koša, srednjeg dijela i dijafragmalno g područja . Na taj se nači n  postiž e maksimala n  ritam .

U slijedećem ćem o poglavlj u obraditi praktičn u stran u potpuno g disanj a t e predočit i smjernic e z a ovladavanje m  ovo m  superiorno m  metodo m  disanja.