26. Čepovi na površini vode

George Svlvester Viereck bio je njemački useljenik,

nezakoniti potomak vladajuće kuće Hohenzollern. U Ameriku

je stigao jo. kao mladić, zapanjio moderniste svojim

briljantnim avangardnim pjesni.tvom te postao kontroverzna

osoba kako u politici, tako i u novinarstvu. Intelektualci su ga

dr.ali istinskim genijem. Ali, kad su njegovi intervjui sa

zvijezdama fa.izma u usponu - Hiderom i Mussolinijem -

razotkrili njegove duboke simpatije prema obojici diktatora,

pjesnički mu se ugled jako srozao, kao .to će se to za nekoliko

godina dogoditi i Ezri Poundu. Vrhunac svega bilo je

Viereckovo uhićenje tijekom Drugog svjetskog rata, zbog

.irenja pronacističke propagande.

On i Tesla sprijateljili su se u razdoblju između dva rata,

pri čemu je izumitelj, kao i obično, politički ostao posve

nekritički nastrojen. Često bi se dopisivali i dru.ili po

dru.tvenim kru.ocima NewYorka. Viereck je pisao vrlo

pronicave članke o Tesli, a između sebe su razmjenjivali

vlastitu poeziju. Teslu su tom Nijemcu vjerojatno privukle

dvije stvari - njegova navodna povezanost s njemačkim

tronom te neosporna pjesnička nadarenost, .to se mo.e vidjeti

iz nekoliko pisama upućenih novome prijatelju, koja su

vrvjela razotkrivanjem njegovih pomno čuvanih zamisli.

Jedini sačuvani primjerak izumiteljeve poezije napisan je

31. prosinca 1934. godine Teslinim rukopisom, te je pod

nazivom Govorkanja s Olimpa posvećen upravo Vierecku,

»mom prijatelju i nenadma.nom pjesniku«. Tada je imao

sedamdeset osam godina, a pjesmu je započeo stihovima »Čuh

na telefonu svom svemirskom / i s Olimpa uhvatih riječi

no.ene vjetrom...«, koji nam

dosta jasno ukazuju na knji.evnu vrijednost Teslinih pjesama.

Inače, to je poprilično mu.ičavo djelo, ali ne i bez smisla za

humor te povremenih zgodnih izra.ajnih sredstava.

Dana 7. travnja Tesla se pismom obratio Vierecku,

zahtijevajući od njega da prestane uzimati taj »otrov od

opijuma« ukoliko ne .eli posve umrtviti svoj dragocjeni

mozak. Čini se da jeViereck imao i financijskih nevolja od

kojih je na taj način nastojao pobjeći, jer je Tesla dodao:

»Zaista je u.asno .to najveći pjesnik Amerike nije ni.ta bolje

situiran od izumitelja koji se bori za pre.ivljavanje. Kako bi

bilo da napi.ete kratak članak o spiritizmu te da se pritom

pozovete na moje iskustvo, onako kako sam Vam ga opisao u

svom pismu? Spiritisti su toliko ludi da će odmah ustvrditi

kako sam poruku, dodu.e, primio, ali da sam kao osvjedočeni

materijalist prema njoj imao predrasuda...«1

U post scriptumu dodao je jo. kako je njegovo divljenje

prema Vierecku toliko duboko da je čak i njegov vlastiti

rukopis pomalo počeo nalikovati na rukopis pjesnika.

U prosincu je Vierecku napisao jedno vrlo dugačko, i

čudno pismo, vraćajući se u njemu na davnu smrt svoga brata

i na umiranje majke. U njemu je nastojao objasniti svoje

slutnje i raspraviti svoju djelomičnu amneziju. To pismo kao

da je bilo pisano iz nekih drukčijih vremenskih okvira, bez

ikakvih prijelaza i sa zbunjujućim pogre.kama vezanim za

Daninu starost u trenudcu kad je poginuo te s pogre.no

navedenim datumom majčine smrti. Izgledalo je vi.e kao da

Tesla opisuje snove, a ne stvarnost.

Govorio je o razdobljima mučne koncentracije koja bi na

kraju u njemu izazvala strah od prsnuća kakve .ile ili do

atrofije mozga, te o tome koliko se »borio da iz glave istjera

stare prizore koji su jednostavno iskakali poput plutenih

čepova na povr.inu vode, koliko god bi ih se nastojalo

potopiti. No, nakon dana, tjedana ili mjeseci očajničkog

umnog naprezanja, »konačno bih uspio ispuniti svoj mozak

novim predmetima koji bi isključivali sve ostalo, a kad bih

već dospio do tog stupnja, obično vi.e nisam bio ni daleko od

zacrtanog cilja. Moje su zamisli uvijek bile racionalne, jer sam

ja bio iznimno točan instrument za prijem ili,

 

drugim riječima, vidovnjak. I bilo to točno ili ne, uvijek mi je

bilo drago kad bi pro.lo, jer nema nimalo dvojbe da su takva

naprezanja mozga bila povezana i s velikim opasnostima za

sam .ivot.«2

Viereckovi zapisi - ne toliko oni iz njihovih privatnih dopisivanja,

koliko iz djela koja je objavio - također nam pru.aju

zanimljiv dojam o onome o čemu je Tesla mogao razmi.ljati u

to vrijeme. U članku objavljenom 1935. godine pod nazivom

»Stroj za zaustavljanje rata«, Viereck je izvijestio o slici

svijeta 2035. i 2100. godine, onako kako je zami.lja Tesla.

»Ljudi su uglavnom«, mislio je izumitelj, »masa koja se

pokreće na osnovi sile. A to znači da se na čovječanstvo mogu

primjenjivati svi opći zakoni koji određuju načine gibanja u

carstvu mehanike.«3

Vidio je tri načina kojima bi se mogla uvećati energija koja

će biti odlučujuća za napredak čovječanstva. Prvo, bilo bi

potrebno unaprijediti uvjete za .ivot, zdravlje, eugeniku, tj.

nauku o stvaranju zdravog podmlatka, itd. Drugo, suzbijati one

intelektualne sile koje sprečavaju napredak kao .to su

neznanje, ludilo i religiozni fanatizam. I treće, obuzdati

univerzalne izvore energije kao .to su sunce, ocean, vjetrovi i

plime.

Vjerovao je da je njegov mehanistički koncept .ivota »istoznačan

s učenjima Bude i Isusovim propovijedima na gori«.

Svemir je »jednostavno jedan veliki stroj koji nikada nije

nastao i nikada neće nestati. Ljudska bića nisu nikakva

iznimka u prirodnom poretku. I čovjek je, kao i svemir, tek

običan stroj. U na. um ne ulazi ni.ta i na.e djelovanje ne

određuje ni.ta .to nije samo izravan ili neizravan odgovor na

vanjske podra.aje koji zasipaju na.e osjetilne organe.

Zahvaljujući sličnosti između na.e građe i »istosti« na.e

okoline, mi na sličan način odgovaramo na slične podra.aje, a

iz usklađenosti na.ih reakcija rađaju se razumijevanje i

spoznaja. Tijekom vijekova razvili su se beskonačno slo.eni

mehanizmi, a ono .to mi nazivamo »du.om« ili »duhom« nije

ni.ta vi.e od jednostavnog zbroja funkcija na.ega tijela. Kad

tijelo prestane funkcionirati, prestaje funkcionirati i ta »du.a«

ili »duh«.«4

Tesla je naglasio da je on ovakve stavove iznio puno prije

biheviorista predvođenih Pavlovom u Rusiji i Watsonom u

Sjedinjenim Dr.avama te ustvrdio da takav naoko

mehanistički pogled nije nimalo u sukobu s etičkim ili

religioznim pogledom na .ivot. Zapravo, vjerovao je da će

religiju ljudskoga roda 2100. godine predstavljati upravo bitna

učenja budizma i kr.ćanstva.

Bio je uvjeren da bi eugenika time bila čvrsto utemeljena.

U te.kim je vremenima pre.ivljavanje najsposobnijih

uspijevalo iskorijeniti »manje po.eljne rodove«, umovao je

Tesla. »Tada se novorazvijeni osjećaj sućuti kod čovjeka

umije.ao u bezobzirno djelovanje prirode«, pa su i manje

sposobni pre.ivljavali. »Jedina metoda, koja je u skladu s

na.im opa.anjima o civilizaciji i rasi, bila bi da se

razmno.avanje nesposobnih spriječi njihovim sterili-ziranjem

te usmjerenim upravljanjem njihovih spolnih instinkata.

Nekoliko europskih zemalja i određeni broj dr.ava unutar

američkog saveza već obavlja sterilizacije nad svojim

kriminalcima i umobolnicima.«

Koliko je od te nemilosrdne doktrine uistinu pripadalo

ostarjelom Tesli, a koliko samom Vierecku, danas se ne mo.e

odrediti. Koji god od njih dvojice bio odgovoran za nju, time

je tek dobila početni zamah. »Samo, to ne bi bilo dovoljno«,

smatrao je Tesla. »Stavovi eugeničara kreću se u smjeru

ote.avanja uvjeta za sklapanje brakova. Tako nikome tko ne bi

bio podoban kao roditelj ne bi trebalo dopustiti da ima

potomstvo. Stotinu godina od danas vi.e se neće moći

dogoditi da se normalna osoba spoji s osobom koja eugenički

nije pogodna ni za .to drugo osim da se ve.e uz okorjelog

kriminalca.« Do 2035. godine ministarstvo zdravstva ili

fizičke kulture postat će va.nije i od ministarstva obrane.

U nastavku teksta, koji mnogo vi.e nalikuje na samog

Teslu, zami.lja se svijet u kojemu će biti nezamislivo učiniti

bilo .to čime bi se zagađivala voda, u kojemu bi proizvodnja

.itarica bila dostatna da se nasite milijuni .to umiru od gladi

po Indiji i Kini, u kojemu bi se odvijalo sustavno

po.umljavanje, a znanstvenici bi upravljali prirodnim

izvorima svih vrsta, čime bi se zauvijek okončale uni.tavajuće

su.e i razorni .umski po.ari te poplave.

 

I, naravno, be.ični prijenos struje proizvedene u dalekim

oceanima stao bi na kraj potrebi za sagorijevanjem drugih vrsta

goriva. U dvadeset prvom stoljeću civilizirani će narodi

najveći dio svojih bud.eta tro.iti na obrazovanje, a najmanji

na vođenje ratova. On je neko vrijeme vjerovao kako bi se

ratove moglo zaustaviti tako da se učine jo. razornijima. »Ali,

bila je to moja pogre.ka. Podcijenio sam borbeni instinkt

čovjeka, kojemu će trebati vi.e od jednog stoljeća da se posve

iskorijeni... Rat se mo.e zaustaviti, ali ne tako da moćni budu

oslabljeni, nego da se svi narodi, bili oni sna.ni ili slabi,

osposobe da obrane sami sebe.«5

Time je mislio na svoje »novo otkriće« koje bi »svaku

zemlju, veliku ih malu, učinilo neosvojivom za vojske,

zrakoplove i sva druga sredstva napada«. To bi zahtijevalo

izgradnju velikog postrojenja, ali kad bi ono jednom bilo

postavljeno, bilo bi sposobno »uni.titi sve, ljude ili strojeve,

koji se pribli.e na promjer od 300 kilometara. Ono bi, moglo

bi se reći, stvorilo pravi moćni zid koji bi predstavljao

nesavladivu zapreku bilo kakvoj učinkovitoj agresiji.«

No, izričito je naveo da pod tim odcrićem ne misli ni na

kakve smrtonosne zrake. Na velikim se udaljenostima zrake

raspr.uju. »Moj uređaj«, rekao je, »zrači čestice koje mogu

biti relativno velike ih pak mikroskopskih veličina, te nam

omogućuje da na manja područja i na velike udaljenosti

usmjeravamo trilijun puta vi.e energije, nego .to bi to bilo

moguće s bilo kakvim zrakama. Tako bi se mogle prenositi

mnoge tisuće konjskih snaga zrakama tanjim od vlasi kose,

čemu se ni.ta ne bi moglo oduprijeti. Ovo sjajno svojstvo

omogućit će, između ostalog, da se postignu neslućeni

rezultati kod televizije, jer praktički neće postojati granice za

intenzitet svjetlosti, veličinu shke ih domet emitiranja.«6

To nije trebala biti neka vrsta zračenja nego zraka

nabijenih čestica. Gotovo pola stoljeća kasnije, dvije

najmoćnije nacije svijeta počet će utrku u usavr.avanju oru.ja

te vrste.

Tesla je također predvidio da će prekooceanski brodovi

moći prelaziti Adantik velikom brzinom, zahvaljujući »struji

visokog napona, koju će elektrane s obale kroz gornje slojeve

atmosfere

340

Čepovi na povr.ini vode

projicirati na plovila .to se nalaze na pučini«. Time je mislio

na jednu od svojih najranijih zamisli. Takve struje, koje bi

prolazile stratosferom, osvjetljavale bi nebo te do određenog

stupnja noć pretvarale u dan. Njegova je ideja bila da se takve

elektrane izgrade na povi.enim međutočkama, kakve bi

primjerice bile iznad Azora i Bermuda.

Produbljivanje političkih nevolja u Europi sredinom 1930-ih

nije zaobi.lo ni Jugoslaviju. Kralja Aleksandra, koji je uveo

diktaturu nakon nastojanja Hrvatske da se odvoji, u Marseilleu

je 1934. godine ubio jedan od boraca za osamostaljenje

Hrvatske.

Tesla je odmah poslao članak New York Timesu u obranu tog

»mučeničkog« vladara. Nastojeći .to je moguće vi.e umanjiti

povijesne razlike koje su razdvajale Srbe i Hrvate, opisao je

kralja Aleksandra kao »junačku pojavu .to ulijeva po.tovanje,

koja je za Jugoslaviju istodobno predstavljala i Vvashingtona,

i Lincolna... mudrog i domoljubnog vođu, .to je pro.ao kroz

pravo mučeni-.tvo.«7 Dodu.e, bilo je točno da na tom

području do ujedinjenja Slavena nije do.lo sve dok im ga

Aleksandar nije nametnuo, ali da bi se ono neko vrijeme

odr.alo, trebala se pojaviti jo. jedna sna.na osoba (Tito).

Aleksandra je na prijestolju naslijedio njegov sin, mladi

kralj Petar II., kojemu su za regenta odabrali princa Pavla. Tako

je Tesla svoju privr.enost odmah prenio na dječaka-kralja, koji

će biti primoran brzo sazrijeti u ratnom vihoru .to je nailazio.

U međuvremenu, u Sjedinjenim Dr.avama za predsjednika

je izabran Franklin Delano Roosevelt. Objaviv.i svoj program

»New Deal« i sazvav.i izvanrednu sjednicu Kongresa (slavnih

»100 dana«), postigao je da se u vrlo kratkom roku donijelo

vi.e dugoročnih i trajnih socijalnih zakona nego ikada prije.

Time je na sebe navukao bijes svojih političkih protivnika i

njihove optu.be da .eli »podčiniti« Vrhovni sud. Tesla je

pripadao onima koji su, dodu.e, glasali za Roosevelta, ali su

ubrzo do.li do zaključka da njegovi nazori prepuni

socijalističkih natruha zvone na uzbunu.

341

TESLA - ČOVJEK IZVAN VREMENA

Izgleda kako je izumitelj u to vrijeme vi.e nego ikada bio

opsjednut svojim tajanstvenim obrambenim oru.jem. U svojoj

posljednjoj molbi J. P. Morganu mlađem, da mu se odobri

potreban kapital, napisao je: »Leteći strojevi posve su

demoralizirali svijet, i to u tolikoj mjeri da u nekim

gradovima, kao primjerice u Londonu i Parizu, ljudi već .ive u

smrtnom strahu od zračnih bombardiranja. Novo sredstvo koje

sam izumio i usavr.io omogućava apsolutnu za.titu protiv

takvih i drugih oblika napada...

Nova otkrića, koja sam eksperimentalno mogao provjeriti

samo u vrlo ograničenoj mjeri, ostavila su nevjerojatan i

dubok dojam. Čini se da je jedan od naj .urnijih problema

koje treba rije.iti postala za.tita Londona, pa sam pisao nekim

svojim utjecajnim prijateljima u Engleskoj, nadajući se da će

moji obrambeni planovi biti prihvaćeni. I Rusi bi silno .eljeli

osigurati svoje granice od Japanaca i njihove invazije, te sam i

njima poslao svoj prijedlog koji se tamo već ozbiljno

razmatra.

Naime, ondje sam stekao mnoge po.tovatelje, osobito zbog

uvođenja mojeg sustava izmjeničnih struja... Prije nekoliko

godina Lenjin mi je dva puta poslao vrlo primamljive ponude

da dođem u Rusiju, ali nisam se mogao odijeliti od svog...

rada.«8

Tesla je nastavio obja.njavati kako se riječima ne mo.e

opisati koliko bi mu sad iznova trebao vlastiti laboratorij te

kako bi to bila sjajna prilika da svoj račun rastereti duga koji je

imao prema Morganu starijem. »Ja vi.e nisam sanjar nego vrlo

praktičan čovjek velika iskustva, stečena dugotrajnim i gorkim

nedaćama. Kad bih sada imao 25 tisuća dolara za osiguranje

svojih prava i izvođenje uvjerljivih pokusa, u kradcom bih

vremenu mogao raspolagati kolosalnim bogatstvom. Biste li

stoga razmislili o tome da mi odobrite ovaj iznos, ukoliko bih

Vam jamčio prijenosom prava na izume?«

Zaključio je pismo napadom na Rooseveltov program, .to

je bez sumnje bilo usmjereno na to da omek.a Morgana:

»’New Deal’ je shema koja se bez prestanka mijenja i koja

nikako ne mo.e uspjeti, jer je smi.ljena zbog toga da se narodu

učinkovito oduzme kapital. Većina mjera poduzima se samo

radi prikupljanja biračkih glasova, a neke od njih, osim .to su

očigledno socijalis-

342

Čepovi na povr.ini vode

tičke, jednostavno su za već ustaljene industrije i razorne.

Sljedeći bi korak mogao biti raspodjela bogatstva kroz

strahovita porezna opterećenja, ako ne i konfiskacija...«9

Morgan, koji se i sam koprcao u problemima vezanim za

gospodarsku krizu, nije se dao uhvatiti na ovakav mamac. Za

nekoga tko nije bio na svom području kad bi se govorilo o

znanosti bilo mu je naprosto nemoguće odrediti imaju li

Tesline zamisli smisla ili su te njegove priče čiste besmislice.

Tog je proljeća sličnu ponudu za svoje »zrake čestica«

Tesla poslao i tvrdci Westinghouse. Njezin potpredsjednik S. M.

Kintner odgovorio mu je da je o »općenitom prijedlogu za

stvaranje zraka koje Vi spominjete« razgovarao s

istra.ivačkim stručnjakom na tom području. Ali, ovaj je bio

skeptičan, i to »u tolikoj mjeri da sam se na.ao u polo.aju da

sad oklijevam izaći pred gospodina Merricka s Va.im

prijedlogom o .estomjesečnom plaćanju unaprijed, .to bi Vam

omogućilo podno.enje zahtjeva za patente«.10

Iako čovjek neprestano dolazi u isku.enje da Teslu

proglasi prorokom kojemu nisu bile ukazane počasti koje je u

cijelosti zaslu.ivao, razumljivo je da je taj istra.ivački

stručnjak bio u pravu u vezi »zraka čestica«. Jer, Tesla je bio

posve sposoban »istrčati pred rudo«, kako to pokazuje i

njegov svojedobni izlet u metalurgiju (on je dijelom bio

rezultat njegova nezadovoljstva postojećim metalima dok je

radio na svojoj turbini).

Naime, tada je osmislio postupak takozvanog otplinjavanja

bakra (uklanjanje mjehurića kako bi se dobio kvalitetniji

metal), za koji je zanimanje pokazala tvrtka i4merican Smelting

and Refining Companv. Dr. Albert J. Phillips, tada.nji glavni

nadzornik sredi.njeg istra.ivačkog odjela u kompaniji,

prisjetio se svojih susreta s Teslom dok su radili na tom

projektu. Usred gospodarske krize koja je posvuda vladala,

Tesla bi se iz hotela McAlpin u NewYorku, u kojemu je tada

.ivio, do laboratorija njihove tvrtke u Perth Ambovju,

dovezao u prelijepoj iznajmljenoj limuzini s vozačem. Obično

bi bio odjeven u crni ogrtač i sivo odijelo na pruge, koje su

bile posve u skladu sa sivim cipelama te bi se oslanjao na fini

.tap s pozlaćenim vr.kom.

315

TESLA ČOVJEK IZVAN VREMENA

»Dr. Tesla bio je vrlo otmjen gospodin koji mi je osobno

bio vrlo drag«, povjerio mi je dr. Phillips. »Vjerojatno je u to

doba bio najveći teoretičar elektrotehnike na svijetu. Međutim,

on nije bio metalurg i jednostavno je odbijao shvatiti da se o

metalima već znaju mnoge činjenice koje njemu nisu bile

poznate. Zato su njegovi pokusi na području metalurgije bakra

bili lo.e zami.ljeni i posve bezuspje.ni. No, bez obzira na to,

mnogo sam naučio dru.eći se s njim te mi je ostao u zaista

ugodnoj uspomeni.«1!

Izumiteljeva se teorija zasnivala na tome da se mjehurići

plina u otopljenom metalu raspr.uju i pritom nalaze pod

mnogo većim pritiskom od onoga izračunatog prema va.ećim

teorijama, pa je vjerovao da bi takvi d.epovi zraka ili du.ika,

ako su dovoljno sitni, imali jednaku gustoću kao i sam bakar u

tekućem obliku. Stoga je u tvornicu stigao s dovr.enim

nacrtima za uređaj koji je .elio izgraditi kako bi potvrdio svoju

teoriju.

»Ja sam ga odmah obavijestio«, prisjeća se dr. Phillips, »da

uređaj koji je tako pomno razradio u svojim nacrtima neće biti

u stanju rastaliti bakar i da nije moguće tekući bakar

podvrgnuti bombardiranju u vakuumu kako bi se iz njega

izvukli nekakvi izmi.ljeni mjehurići. Također sam uputio dr.

Teslu i u to da već raspola.emo mnogim dokazima kako

njegovi hipotetični mjehurići ne bi ni mogli postojati u

rastopljenom bakru u nekim većim količinama.«

O svojim su različitim stavovima obojica raspravljala na

prijateljski, znanstveni način, »ali, Teslu se nije dalo uvjeriti ni

jednim prigovorom struke koji bih iznio...« I tako su nastavili

s izgradnjom uređaja točno prema Teslinoj zamisli i nacrtima.

Do.lo se do onakvog rezultata kakav je glavni nadzornik i

predvidio. Na kraju, prije nego .to je rastaljeni bakar bio uliven

u pripremljene kalupe, bio je podvrgnut bombardiranju u

uvjetima visokog vakuuma.

»Konačno nam je uspjelo dobiti nekoliko uzoraka bakra

pu.tenog kroz ovakvu strojnu obradu«, prisjeća se Phillips,

»koji su umjesto da budu zgusnuti bili poprilično plinoviti i ni

na koji se način nisu razlikovali od bakra koji nije bio

podvrgnut Teslinu postupku.«

344

Čepovi na povr.ini vode

A tada su, budući da je odobreni bud.et već bio znatno

prekoračen, pokuse morali okončati. Koliko je dr. Phillips

znao .American Smelting and Refining Company u početku je

odobrio 25 tisuća dolara za ovo istra.ivanje (»... 1933. godine

bio je to golem novac do kojega se inače dolazilo te.kom

mukom«), no bud.et se kasnije povećao za otprilike sličan

iznos.12

Iz njegovih prisjećanja do.la sam i do neobične

pojedinosti. Naime, Tesla je dr. Phillipsu pokazao »sliku

poni.tenog čeka na iznos od milijun dolara, ako se točno

sjećam, koji je primio od tvrtke Vvestinghouse Electric Companv

za jedan od njegovih patenata ili izuma«. Budući da se nigdje nije

moglo pronaći traga tom čeku, tajna isplate njegovih patenata

za izmjeničnu struju ostat će i dalje nerazja.njenom.

Zahvaljujući manjim povremenim poslovima koje je

obavljao kao savjetnik, Tesla je nekako uspio pre.ivjeti

razdoblje velike gospodarske krize, pa čak i posuđivati manje

svote prijateljima koji su bili u te.im nedaćama. U jednom

stvarno te.kom trenutku oti.ao je u tvrtku VVestinghouse i

tamo, u ime dobrih starih vremena, dobio poslić koji mu je

neko kraće vrijeme donosio 125 dolara mjesečno. Drugi put se

za pomoć »u mojoj privremenoj financijskoj nesvjestici«

obratio Robertu Johnsonu, a ovaj mu je odgovorio: »U banci

imam svega 178 dolara pa Vam ovim putem .aljem 100.

Nadam se da će dostajati. Neka Vas nebo blagoslovi!«

Ubrzo potom Johnson oboli. Na svoj »novi-stari« način

javi se Tesli: »U svojoj osamdeset trećoj upravo sam objavio

knjigu Tvoj put slave. ...Neću do.ivjeti da vidim Va.e poprsje u

Dvorani slavnih... ali, ono će se tamo nalaziti, bez imalo

sumnje, moj veliki i dobri prijatelju...

Moje srce jo. pripada Vama, jer mi je tijekom svih ovih

godina svaki dan na.ega prijateljstva bio prava dragocjenost.

Rekli su mi da se oporavljam, no pravi će oporavak

donijeti ono dugo vrijeme koje tek nailazi...«13

Tom se prigodom uistinu i oporavio, iako samo

privremeno. U tom je razdoblju Tesli poslao pozivnicu kojom

je valjda jo. jednom .elio dočarati blje.tavilo proteklih dana

blagostanja: »Na.e

345

TESLA ČOVFEK IZVAN VREMENA

će dame odjenuti svoje najljep.e večernje haljine, a i gospoda

će se sutra svečano urediti Vama u čast. Stoga predla.em da se

i Vi uistinu sjajno dotjerate za na.e dame! .elio bih da Vas

vide u Va.em najboljem izdanju...

Zauvijek Va. s uspomenama na sretna stara vremena, Luka

J. Filipov«14

Potom je do.ao red na Teslu da se razboli. Postao je

ispijen, posve je posijedio, rijetko je napu.tao svoj hotel i .ivio

na mlijeku i krekerima. Hotelsku je sobu pretvorio u pravo

skladi.te praznih limenih kutija od krekera, uredno poslo.enih

na policama u nizovima i obilje.enih brojevima. Slu.ile su

mu kao spremi.ta za sve i sva.ta, kako je to zamijetio Swezey

tijekom svojih redovitih i čestih posjeta. Swezeyja je

uznemirilo naglo tjelesno propadanje izumitelja.

Johnson mu je pisao: »Neka Vas Bog blagoslovi i

pomogne Vam, dragi Tesla, da se oporavite. Dopustite da Vas

dođemo posjetiti. Agnes će Vam mnogo pomoći. Trebate nam

samo telefonirati. Učinite to već i zbog uspomene na gospođu

Johnson...«15 Ali, nekako je u to vrijeme i sam pao u postelju i

shvatio da je kraj ovaj put blizu. »Ni jedan od nas dvojice ne

mo.e računati na to da će po.iv-jeti jo. mnogo godina«,

napisao mu je. »Vi, osim Hobsona i nas, imate malo prijatelja

koji bi se mogli brinuti o Vama. Stoga dopustite da Agnes

dođe do Vas. Ja ne mogu. Ne učiniti to, dragi Nikola, bilo bi

ravno samoubojstvu.«16 No, izumitelj je ubrzo ozdravio.

Godina 1937. donijela je Tesli bolne i tu.ne gubitke.

Hobson, njegov pouzdani prijatelj dugi niz godina, iznenada

je umro 16. o.ujka u dobi od .ezdeset .est godina, a Roberta

Johnsona ispratio je na njegovo posljednje počivali.te 14.

listopada.

Ubrzo nakon toga, jedne hladne večeri, Tesla je napustio

hotel NewYorker kako bi krenuo u redovitu .etnju do svojih

golubova i nahranio ih. Samo dva bloka od hotela oborio ga je

taksi i sna.no odbacio na ulicu. Odbiv.i bilo kakvu liječničku

pomoć, zatra.io je jedino da ga odvedu nazad u njegovu

hotelsku sobu.

Iako u stanju .oka, telefonom je nalo.io po.tanskom

glasniku Williamu Kerriganu da kupi hranu za ptice i obavi

njegovu ne-

346

Čepovi na povr.ini vode

ispunjenu misiju. Tako je sljedećih .est mjeseci Kerrigan

svakodnevno odlazio nahraniti golubove .to su se skupljali

kod katedrale St. Patrick i u parku Brvant.

Otkriveno je da su Tesli slomljena tri rebra te da mu je

naručena kralje.nica. Potom je uslijedila i upala pluća s

podosta komplikacija, tako da je ostao vezan za postelju sve do

proljeća. Iako se oporavio, nakon toga mu je zdravlje bilo vrlo

krhko, a postao je podlo.an čak i razdobljima kraće

nesuvislosti.17

Od svojih starih znanaca iz tvrdce Hfetinghouse primio je

vijest da je »Institut Tesla«, koji je dvije godine ranije

osnovan u Beogradu zatra.io podadce o njegovim ranim

izumima pa je odobrio da ga slikaju kraj njegovog originalnog

motora za vi.efaznu izmjeničnu struju za njihov istra.ivački

laboratorij, .to su ga njenru u čast opremili unutar instituta.18

Jugoslavenska Vlada mu je u znak zahvalnosti izglasala

stalnu dotaciju, koja je iznosila 7200 dolara godi.nje. I tako,

zahvaljujući svojim zemljacima, »najveći izumiteljski genij

svih vremena« neće, barem u svojim posljednjim godinama,

skapavati od gladi.