BOGINJE

bi navodno nestajale kad bi se oko vrata nosio crveni sumpor.

BOL U BOKOVIMA 

se pokušavala izliječiti nefritom.

BOL U LEĐIMA 

se navodno mogla spriječiti i liječiti kad se od Božića do Svijećnice / 02.02. / nosi uza se medenjak i povremeno pojede komadić. Osobito se efikasno djelovanje protiv bolova u leđima očekivalo od preskakivanja Ivanjskih krijesova /24.06./. Isto je tako za očekivati olakšanje bolova ako se prigodom prve oluje u godini legne na zemlju i snažno tare leđima o tlo. Protiv akutnih bolova navodno je pomagao pojas od trave komonike.

BOLESNICI

su se, tako se pričalo,mogli izliječiti spavajući pod bazgom ili u njezinoj sjeni. Da bi se uspavali jeli su ovneći mozak. Međutim, onaj tko oboli u —> nedjelju, navodno ne može tako lako ozdraviti. Bolove bolesnika može ublažiti slavujev pjev,koji također i ubrzava njihovo ozdravljenje. Kad su željeli vidjeti budućnost teškog bolesnika, obrisali bi mu komadom kruha znoj sa čela; ako bi pas pojeo kruh, vjerovalo se u ozdravljenje bolesnika, dok se u protivnom očekivala njegova smrt. Vjerovalo se i u to da će se smaragd raspuknuti ako ga se stavi na srce bolesnika kojem prijeti smrt. Prema staroj narodnoj mudrosti, bolesnici koji plaču, ne umiru tako brzo. Isto se tako vjerovalo da se bolesnici ne smiju pogledati u ogledalo ako ne žele da se njihove patnje ne pogoršaju.Odjeću koju su bolesnici nosili, često se pokapalo, vjerujući da se time pokapa i uništava i sama bolest. —>

Rane, —> Četvrtak.

BOLEST SPAVANJA 

pokušavali su liječiti vodom koja se pije iz čaše od serpentina.

BOLEST SV. VIDA 

/grčevi motornih živaca spojeni s besvjesnim iskrivljivanjem glave i trupa i cerenjem/Smatralo se da protiv napadaja te bolesti pomaže ako se bolesniku dade u ruku komad željeza ili mu se za vratom drži željezni ključ. Kod te bolesti navodno pomaže i vrapčji izmet.

BOLESTI

svake vrste navodno se mogu spriječiti nošenjem uza se dijamanta ili amuleta od školjki. Obranom od mnogih bolesti smatrao se i blagoslovljeni bršljan koji je trebalo držati u kući. Isto se tako vjerovaloda se bolesti mogu otjerati udarcima biča, a i čaju, skuhanom od mirtinog vijenca mladenke, pripisivala se ljekovita moć. Ljekovite snage naslućivale su se i u košuljama jakih ljudi, pa se stoga, preporučivalo da ih nose rekonvalescenti. Za liječenje različitih bolesti upotrebljavale su se dlake iz desne obrve i vranina krv. —> Raskršće. Bilo je vrlo prošireno vjerovanje da se bolesti mogu prenijeti na životinje, bilje ili kamenje. Tako je npr. trebalo na bolesno mjesto tijela staviti kamen, ili pak kamenom pogladiti ili okružiti bolesni dio tijela. Da bi se bolest prenesena na kamen učinila neškodljivom, bacalo bi se kamen u potok; na drugim bi ga mjestima stavljali pod  krovni žlijeb ili polijevali vedrom vode. Bolest na kamenu uništavala se i pomoću pljuvanja po njemu. Budući da se smatralo da kihanje također odvodi bolesti, često se izazivalo pomoću praška za kihanje. Nadalje se vjerovalo da se bolest može otplaviti pomoću soli i kruha koji se bace u tekuću vodu /—>Mlinska voda, —> Voda/. Od crnih puževa dobivalo se ulje koje je navodno liječilo sva tjelesna oštećenja. Univerzalnim lijekovima smatrali su se i hajdučka trava,hruštevi prženi na maslacu i mirta iz mladenkinog vijenca. Tvrdilo se da golubovi privlače bolesti. —> Meci, —>

Kupine, —> Rane.

BOLNICA 

Bolesnik i izliječeni ne smije iz bolnice ponijeti kući cvijeće ili nešto drugo jer će se inače navodno brzo onamo vratiti. —> Operacija, —>Liječnik.

BOLOVI

najrazličitije vrste navodno se smanjuju ako se, gledajući u mjesec koji se smanjuje, izgovori:

Kao što se smanjuje mjesec

Smanjuju se i moji bolovi.

 Vjerovalo se da se može riješiti bolova ako se pusti da oko bolnog dijela tijela puže gušterica. I za malahit se vjerovalo da smiruje bolove, ako se priveže uz bolno mjesto. Nadalje se savjetovalo mazanje bolnih mjesta ugrijanom masti crne mačke. Korisnim protiv velikih bolova smatrali su se i likovac i iverje drveta pogođenog munjom. --> Krstobolja, —> Bol uleđima, —> Trbobolja, —> Zubobolja.

Sve o Praznovjerju - Helmut Hiller

Naslov izvornika

Helmut Hiller Lexikon des Aberglaubens 
© 1986 Süddeutscher Verlag GmbH, 
München 
Digitalizacija knjige: Equilibrium ® 2007

* * *

sugestija

sugestija (lat.). 1. psih vjerovanje, misao, želja kada su one potekle iz nečije tuđe svijesti, a osoba ih ne prepoznaje kao utjecaj kojemu je podložna; izazivanje određenih duševnih stanja i aktivnosti iskorištavanjem nekih nesvjesnih psih. mehanizama, os. uvjetnih refleksa; provodi se npr. svraćanjem pozornosti na određene sadržaje, ponavljanjem istih motiva, pobuđivanjem određenih asocijacija i uz njih vezanih čuvstava. 2. pren prijedlog, savjet; poticaj.

* * *

autosugestija

autosugestija (grč.+lat.), svjesno ili nesvjesno sugestivno utjecanje na vlastite psih. funkcije, na sama sebe; samozavođenje, samozavaravanje.

* * *

Čudo

Čudo je, prema mnogim religijama, događaj koji se ne može objasniti drugačije nego da je božanski. Stvara čuđenje, jer se radi o "nevjerojatnom", "izvanrednom", natprirodnom ili protuprirodnom događaju.

U užem smislu takav događaj se u prostoru i vremenu ne može objasniti ljudskim razumom ili zakonima prirode.

* * *

PLACEBO EFEKT

Placebo efekt je jedan od najeksploatiranijih pojmova u medicini. Mnogi ga koriste u razne svrhe i svatko ga drugačije definira. Dakle, mnogi barataju sa crnom kutijom pojma placebo efekta, a da pri tom ne znaju njen potpuni sadržaj.
1. Koriste ga protivnici alternative kada žele reći da nešto nije znanstveno tj. da je «prevara».
2. Koriste se pobornici alternative kada žele dokazati da je nešto djelotvorno.
3. Koriste ga znanstvenici u dvostruko slijepim kliničkim pokusima kako bi uz njegovu pomoć došli do znanstvenih dokaza.
Apsurdno je da ono što je prihvaćeno kao znanstveni dokaz, leži u korelaciji s placebom,  za kojeg u isto vrijeme nema jasnih i jedinstvenih znanstvenih dokaza kako on zaista djeluje.
Postoje mnoge hipoteze, a u tekstu su navedene tri: «model očekivanja», «opijatski model» i «model uvjetnog refleksa».
Većina istraživanja pokazuje da 30 do 40 % pacijenata doživljava pozitivan placebo efekt. Friedman i Benson su pronašli placebo poboljšanja kod 60 do 90% bolesti.
Trebamo biti svjesni da nema niti jednog izlječenja bez placebo efekta.
Svi lijekovi osim svog farmakološkog djelovanja imaju i placebo efekt, te je teško odvojiti ta dva efekta.
Placebo treba  češće svjesno upotrebljavati. On je od velike pomoći konvencionalnoj i nekonvencionalnoj medicini,  jer može uvelike povećati postotak pozitivnih efekata bilo koje terapije.
Važno je istaknuti da sa sadašnjim saznanjima, kada još ne možemo potpuno objasniti mehanizam djelovanja placeba i mnogih «alternativnih iscjeljenja», nema jasne granice između onoga što smatramo placebom i drugim mehanizmima iscjeljenja.
Pojam placeba «smo izmislili» da u njega svrstamo sve one mehanizme samoiscjeljujuće snage prirode, koje još potpuno ne razumijemo. Kako znanost i naša saznanja budu napredovali u otkrivanju tajni prirode, sve manje će biti nepoznanica, pa će se crna kutija placeba smanjivati i imati ćemo objašnjenja kako funkcioniraju  i neke «alternativne terapije.

UVOD

Placebo efekt je jedan od najeksploatiranijih pojmova u medicini. Mnogi ga koriste u razne svrhe i svatko ima njegovu drugačiju definiciju. Prva asocijacija većine ljudi na riječ placebo  je - sugestija. Neki efekte sugestije vide kao moć pravog izlječenja, dok je neki povezuju s umišljajem, nestvarnim, dakle i nepostojećim. To je izraženo osobito kod onih koji žele negirati vrijednost nekog alternativnog tretmana. Govoreći da je on samo placebo, time žele reći da on nema nikakvu vrijednost. Mnogo je nesporazuma vezano uz taj pojam.

DEFINICIJA
Wolman, Rječnik znanosti ponašanja:

Placebo je supstancija koja nema medicinsko djelovanje, ali dovodi do toga da se pacijentu poboljša stanje zbog njegovog vjerovanja da je ta supstanca bila djelotvorna.
(eksperimentalno) Supstancija  koja nema medicinsko djelovanje, a uzima je kontrolna grupa u eksperimentu, dok eksperimentalna grupa prima aktivnu supstanciju. Na taj se način eliminira utjecaj samog akta uzimanja supstancije.

Riječ placebo potiče od latinske riječi placere,  što znači « ja ću zadovoljiti». Originalni prijevod 116 Psalma, od kojeg potječe ova riječ, glasi: »Zadovoljiti ću gospoda boga, radije nego da hodam ispred njega». U 19 stoljeću »placebo» dobiva značenje davanje lijeka, više s namjerom da se zadovolji pacijent, nego da ga se izliječi.
Današnji liječnici to isto čine kad kod virusnih infekcija daju antibiotik, da pacijent ne bi imao osjećaj da liječnik nije ništa poduzeo.
Većina istraživanja pokazuje da 30 do 40 % pacijenata doživljava pozitivan placebo efekt. Friedman i Benson  su pronašli placebo  poboljšanja kod 60 do 90% bolesti.

MEHANIZAM DJELOVANJA:

Nema jedinstvenog, objektivnog modela objašnjenja mehanizma djelovanja placebo efekta. Pojam placebo  je suviše kompleksan, te za sada može biti shvaćen samo kroz hipoteze:

1. «Model očekivanja»
Studije pokazuju da očekivanja snažno utječu na to kako osoba reagira na uzimanje placeba, kemijski aktivnog lijeka ili tretmana.
Psihološka teorija objašnjava kako misli, vjerovanja i pozitivna sugestija mogu imati  efekt na poboljšanje zdravstvenog  stanja. Senzorno iskustvo i misli osobe imaju utjecaj na njegovu  neurokemijsku reakciju, koja dovodi do drugih promjena u biokemijskom sistemu (odgovor hormonalnog i imunološkog sustava).
Nova znanstvena disciplina Psihoneuroimunologija (PNI) proučava utjecaj raznih psiholoških stanja i ponašanja na promjene u imunološkom odgovoru, te može dati mnoge odgovore o mehanizmu djelovanja placebo efekta. PNI je  studija dvosmjerne komunikacije između nervnog, endokrinog i imunološkog sustava. Isti mehanizam nastanka mnogih psihosomatskih bolesti zbog negativnih stavova i ponašanja, može biti obrnut pozitivnom sugestijom koja je rezultat placebo efekta. Dakle, vidimo kako naše razmišljanje i psihički život imaju utjecaj na neuro-imune biokemijske  promjene, koje utječu na cijelo fizičko tijelo i mogu dovesti do organskih promjena. Tako nastaju bolesti, ali isto tako u obrnutom smjeru i izlječenja. PNI daje odgovore kako djeluje placebo, ali i  mnogi drugi pozitivni rezultati iscjeljenja koji su posljedica alternativnih terapija, jer nema jasne granice među njima.
Negativna očekivanja dovode do tzv. Nocebo efekta ili pogoršanja. Poznato je da neki pacijenti u eksperimentu, iz placebo skupine, dobiju medikamentozni osip ili alergijsku reakciju, koja je uočena u isto vrijeme kao nuspojava kod osoba koje su zaista dobile biokemijski aktivnu supstancu. (Dodes).
80% pacijenata koji su umjesto emetika (sredstva koje izaziva povraćanje) dobili slatku vodu, reagiralo je povraćanjem. Postoje čak izvještaji ovisnosti nekih osoba o placebu.
Očekivanja terapeuta i njegova vjera u efikasnost tretmana, te fiziološki odgovor na smanjenje anksioznosti kod pacijenta važni su elementi placebo efekta.

2. «Model uvjetnog refleksa» je naučeni odgovor na medicinsku intervenciju. Predhodno iskustvo poboljšanja od uzimanja pilula ili kontakta s bijelom kutom,  djeluje kao uvjetovani stimulus (usporedba sa zvonom kao stimulusom u Pavlovljevim poznatom eksperimentu). To znači da svaki idući kontakt s liječnikom ili novo uzimanje pilula aktivira  refleksno proces poboljšanja tj. placebo efekt.

Eksperiment:
Pas je uz zvuk zvona dobivao injekcije acetilholina, čiji je efekt sniženje tlaka. Uzastopnim ponavljanjem zvuka zvona i davanjem injekcije acetilholina stvorio se uvjetni refleks: psu se snizio tlak kada bi čuo zvono, čak i onda kada više ne bi dobivao injekcije. (Kao u Pavlovljevom refleksu kada je na zvuk zvona započelo lučenje sline i bez prisustva hrane). Zanimljiv je daljnji tijek pokusa. Psu, koji je razvio ovaj uvjetni refleks, uz zvuk zvona  injicirala se injekcija adrenalina, koji ima funkciju da povisi tlak. Ishod je bio neočekivan. Uz zvuk zvona, psu koji je dobio injekciju adrenalina, tlak je pao, umjesto da se povisi zbog adrenalina. Dakle placebo efekt je bio snažniji nego farmakološko djelovanje  injekcije adrenalina. Stvorile su se nove neuronske veze koje su dovele do drugačijeg  unutarnjeg neurokemijskog odgovora, koji je nadjačao djelovanje supstance inicirane izvana.

3. «Opijatski model»
Na placebo stimulus se oslobađaju endorfini koji smanjuju bol. Donald  Price i njegovi kolege pokazali su da efekti placebo-inducirane analgezije (neosjetljivost na bol), mogu nestati ako se daje naloxsone, antagonist opijata (endorfina).

Nekoliko je pratećih faktora koji mogu ići uz placebo, ali nemaju veze s njim:
1.   Spontano poboljšanje koje bi se dogodilo i bez ikakve intervencje.
(prirodna regresija bolesti).
2.   Fluktuacija simptoma; simptomi imaju faze kada su u valovima izraženi jače ili slabije.
3.   Poboljšanje,  kao efekt dodatnih terapija ili intervencija, primijenjenih istovremeno.
4.  Greške u mjerenju subjektivnih efekata, koje nastaju zbog upotrebe različitih skala s
različitim stupnjem osjetljivosti.
5.  Odgovori pacijenta, koji imaju prvenstvenu funkciju da zadovolje ispitivača, a u stvari nije došlo do nikakvog poboljšanja.

«Svi znaju što je placebo, sve do trena dok  ne moraju dati odgovor.» (Shapiro, Brodi)
Pojam placeba se  koristi u znanosti i često kao krajnji argument za uvjeravanje ili negiranje da li neki alternativni tretman djeluje ili ne, a da se pri tome ni ne zna o čemu se govori. Često se kaže da je nešto efekt samo sugestije i na tome završi diskusija, a da se pri tome nitko ne upita koji je mehanizam djelovanja sugestije.
Trebamo biti svjesni da nema niti jednog izlječenja bez placeba. Placebo efekt je prisutan u svakom procesu izlječenja, bez obzira da li je potaknuto toplim razgovorom, akupunkturom, homeopatskim lijekom, alopatskim lijekom ili kirurškim tretmanom. Samim tim što netko dođe po pomoć, počinje uzimati lijek  ili prihvati tretman, to u sebi nosi određeni stupanj pozitivnog vjerovanja da će biti izlječen. Vjerovanje, tj. očekivanje pokreće placebo efekt ili kako često kažemo samoiscjeljenje. Što je pozitivnije očekivanje to je i placebo  pozitivni efekt veći.
Svi lijekovi osim svog farmakološkog djelovanja imaju i placebo efekt, te je teško odvojiti ta dva efekta.
Argument noža je inače jako uvjerljiv, te kirurzi uz svoje uspješne zahvate imaju  i veliku placebo moć. U dolje navedenom primjeru ona je čak veća od efekta samog kirurškog zahvata:
1950. se provodila danas upitna operacija kirurškog podvezivanja arterije, da bi se smanjio bol kod angine pectoris. Grupa pacijenata je podvrgnuta operaciji, dok je kontrolnoj grupi u anesteziji učinjena samo incizija (rez). Poboljšanje je uočeno kod 76% onih koji su zaista operirani, dok je placebo grupa imala 100% poboljšanje.

Dakle, mnogi barataju sa crnom kutijom pojma placebo efekta, a da pri tom ne znaju njen potpuni sadržaj:

1. Koriste ga protivnici alternative kada i žele reći da nešto nije znanstveno tj. da je «prevara»
Mnogo toga još nije znanstveno dokazano, pa ne sumnjamo u djelotvornost toga. Isto tako je za mnoge znanstvene dokaze vrijeme pokazalo da su bili greška.
Nije pošteno negirati pozitivna iskustva nekih alternativnih tretmana, samo zbog toga što još ne znamo objasniti koji je točan mehanizam njihova djelovanja tj. zato što ih ne možemo ugurati u do tad poznate stručne ili znanstvene okvire. Negiranje efikasnosti alternativnog tretmana argumentira se zaključkom da je on samo placebo efekt, kao da se pri tome  točno zna što je placebo.

2. Koriste se pobornici alternative kada žele dokazati da je nešto djelotvorno.
Pobornici neke svoje alternativne tehnike često se grčevito, nekritički brane da to nije efekt  placeba, nego efekt nekog drugog djelovanja, a da pri tome ni sami ne znaju što je placebo, a što je drugo djelovanje. Često takve osobe nemaju previše znanja, niti želje da bi zaista pokušali znanstveno proučiti ili argumentirati te svoje hipoteze.

3. Koriste ga znanstvenici u dvostruko slijepim kliničkim pokusima da bi uz pomoć njega došli do znanstvenih dokaza.
Apsurdno je pri tome, da ono što je prihvaćeno kao znanstveni dokaz, leži u korelaciji s placebom, za kojeg u isto vrijeme nema jasnih i jedinstvenih znanstvenih dokaza kako on zaista djeluje. Postoje samo djelomično znanstveno razumijevanje i hipoteze.
To što nema jedinstvenog znanstvenog dokaza placebo efekta je i razumljivo, jer placebo pojam u sebi nosi mnoge kompleksne tajne života. Kad budemo sposobni objasniti kako djeluje cjelovitost života, znati ćemo i sadržaj cijele kutije koju smo nazivali placebo.
U pokusu «modela uvjetnog refleksa» farmakološka akcija adrenalina koji je bio unesen izvana u tijelo psa, bila je nadjačana placebo efektom. Uobičajeno je da ne sumnjamo u djelovanje materijalne kemijske supstance, osobito ako za to postoje prethodni znanstveni i iskustveni dokazi (za adrenalin se zna da on povisuje tlak). No, u ovom pokusu se to nije dogodilo. Za to naravno postoji objašnjenje. No površno promatranje materijalistički orijentiranog terapeuta koji čovjeka promatra kao vreću organa, stanica i biokemijskih reakcija, iz ovoga bi mogli naučiti da je čovjek kompleksnije, duhovno biće, a ne samo tijelo i materija.

ZAKLJUČAK:

Ne bi se smjeli prema placebo efektu odnositi negativno, ili kao da ga nema, ili ga previše isticati u razne svrhe. Naprotiv, treba ga svjesnije češće koristiti. On je od velike pomoći konvencionalnoj i nekonvencionalnoj medicini, jer može uvelike povećati postotak pozitivnih efekata bilo koje terapije. To znači da suosjećanje,  podrška, pozitivna sugestija i pozitivno očekivanje terapeuta i pacijenta treba biti  neizostavni dio bilo kojeg tretmana.
S druge strane, treba stimulirati znanstvena istraživanja kako bi dobili što više odgovora kako djeluje placebo.
Važno je istaknuti da sa sadašnjim saznanjima, kada još ne možemo potpuno objasniti mehanizam djelovanja placeba i mnogih «alternativnih iscjeljenja», nema jasne granice između onoga što smatramo placebom i drugim mehanizmima iscjeljenja.
Pojam placeba «smo izmislili» da u njega svrstamo sve one mehanizme samoiscjeljujuće snage prirode, koje još potpuno ne razumijemo. Kako znanost i naša saznanja budu napredovali u otkrivanju tajni prirode, sve manje će biti nepoznanica, pa će se crna kutija placeba smanjivati i imati ćemo objašnjenja kako funkcioniraju neke «alternativne terapije». Doći ćemo do znanstvenih objašnjenja  mnogih alternativnih tehnika koje su do sada imale samo iskustvene pozitivne efekte, a da nismo  razumjeli  dublji mehanizam  njihova djelovanja. Tako će se proširiti granice ove sadašnje konvencionalne medicine, odnosno nestati granice onoga što još sada nazivamo alternativom. Sve će više otpadati ono što je neefikasno, štetno  ili efekt šarlatanstva. Postoji samo jedna, integrativna medicina, medicina koja liječi i koja obuhvaća čovjeka kao jedinstveno i cjelovito biće.
Tada neće biti potrebe da se toliko zloupotrebljava i koristi pojam placeba u razne svrhe, zavisno što netko želi postići s tim, tj. kako on shvaća definiciju placeba.

AUTOR PRILOGA (2002.g.): Mihok Diana, dr.med.
Zbornik radova o suradnji klasićne i nekonvencionalne medicine, HUPED-2002.g.

LITERATURA:

Hart, C. The Mysterious Placebo. Modern Drug Discovery July/August 1999.
Rocha J, Sabbatini RME.Placebo effect:The Power of the Sugar Pill. Modern Drug Discovery 1999; 42 :33-46.
Dodes EJ:The Mysterious Placebo,Sceptical Inquirer,Jan/Feb 1997.
Benson H, Friedman R.harnessing The power of the placebo effect an renaming it «rememberd wellness» Annu Rev Med 1996;47:193-9.
Ader R, Cohen N. behavioraly conditioned immunosuppresion. Psychosom.Med 1975 Jul-Aug :37(4):333-40.

http://www.huped.hr/hr/clanci-detalji/huped-info/placebo-efekt-4

 

* * *

Nocebo efekt

Nocebo - čuvajte se negativne sugestije!

Većina ljudi je čula za placebo efekt, ali relativno malo ih je čulo za nocebo efekt, čak i u krugovima medicinskog osoblja.

Prvi put je ovaj fenomen, koji je u stvari zli blizanac placebo efekta, dobio ime 1961. godine.

Nocebo efekt je sposobnost negativnog vjerovanja i očekivanja da prouzroči štetu, tj. negativan efekt, u organizmu.

Dok se kod placebo efekta postižu pozitivni rezultati tretmanom koji normalno ne bi trebao imati bilo kakav efekt (npr. šećerna pilula), nocebo efektom se kod pacijenta postiže obrnuti rezultat u zdravstvenom pogledu, uslijed očekivanja najgoreg.

Ono što očekuje, nažalost, pacijent najčešće i dobije.

Placebo efekt je vrlo moćan i bez obzira jesu li liječnik i pacijent svjesni toga ili ne, predstavlja značajni dio iscjeljujućeg procesa kako u liječenju metodama drevnih kultura, tako i u modernoj medicini.

Liječnici ignoriraju placebo efekt

Veliki broj medicinskog osoblja je iznenađujuće nezainteresiran za placebo efekt, iako im on ide u korist. Možda je to zato što liječenje ne bi djelovalo dovoljno znanstveno.

Lijekovi imaju svoju ulogu, ali razumijevanje kako ljudski um procesira informacije je vrlo bitno.

Ako doktori ne žele čuti o placebu, zamislite kako tek razmišljaju o nocebu i ideji da ono što kažu pacijentu može prouzročiti da njihov pacijent postane još bolesniji

Naravno da uvijek ima izuzetaka i sva sreća što raste broj liječnika koji razmišljaju drugačije.

Nema objašnjenja - a ipak djeluje!

Placebo, a posebno nocebo efekt, nisu dovoljno proučavani, jer jednostavno još uvijek nema načina da se znanstveno objasne ti fenomeni, iako ima mnogo znanstveno potvrđenih rezultata obje pojave.

Također, farmaceutskih kompanije nisu financijski zainteresirane da se obavljaju ovakve studije, jer se tu ništa ne može patentirati.

Postoji još jedan dobar razlog za odbojnost prema provedbi nocebo eksperimenta - činjenica da se veliki broj ljudi osjeća onako kako im je sugerirano da će se osjećati.

Pošto se radi o zdravstveno negativnim efektima, moguće je da je i to uzrok nedovoljnog broja znanstvenih istraživanja.


Nocebo efekt može nastati u nekoliko različitih situacija:

 
1. U direktnoj interakciji doktora ili stručnjaka i pacijenta, gdje svaka strana ima svoja očekivanja.

Što pacijent više vjeruje doktoru, utjecaj nocebo je veći. Primjerice - kad doktor kaže negativnu prognozu, ponekad čak i "smrtnu presudu" pacijentu, npr.. "Ostaje Vam još 3 mjeseca života", to se uglavnom i ostvari, čak i ako početna dijagnoza nije bila točna!

2. Generalno vjerovanje i očekivanje pacijenta van terapeutske situacije.

3. Očekivanja i vjerovanja koja su nastala u određenim skupinama.



Podložniji smo negativnoj sugestiji

Promatranjem raznih znanstvenih istraživanja utjecaja placeba i noceba, pokazalo se da je placebo efekt (vjerovanje da će se nešto pozitivno dogoditi) učinkovit u prosjeku 33% -55%.

Sa druge strane, nocebo efekt (vjerovanje da će se nešto negativno dogoditi) se pokazao učinkovit sa zapanjujućih 55% -100%.

Ovo znači da smo duplo više podložni negativnoj sugestiji nego pozitivnoj.


Loše prognoze ugrožavaju zdravlje

Reći nekom da su mu dani odbrojani je veoma pogubno, isto kao i obrazovati naciju u smislu da je normalno očekivati da se u određenim godinama očekuje neko oboljenje.

Nažalost, takvih članaka ima svakodnevno u našoj štampi, a na još veću žalost, njih podržavaju izjave stručnjaka koji očito nisu svjesni kakvu štetu čine svom narodu, a kakvu uslugu farmaceutskim tvrtkama.

Uvijek se sjećam što je govorio dr. David Pesek, priznati svjetskog autoritet u oblasti emotivnog aspekta iridologiji: kada nam neki liječnik kaže da možemo očekivati neku bolest, jer je to u našoj obitelji, trebamo što prije pobjeći od takvog liječnika i potražiti drugog.

"Nocebo efekt često izaziva fizičke promjene, iako ti efekti nisu uzrokovani nikakvim fizičkim sredstvima", kaže Irving Kirsch, psiholog na sveučilištu Connecticut, koji proučava načine na koji očekivanja djeluju na ljudska iskustva.

"Što je uzrok? U mnogim slučajevima na ovo pitanje još uvijek nema odgovora."

Povraćali - od šećerne vodice

- Dobrovoljcima je u jednom eksperimentu rečeno da će im pustiti struju niskog napona kroz glavu i da to može izazvati glavobolju. Tijekom eksperimenta nije puštena struja, a dvije trećine dobrovoljaca je dobilo glavobolju.

- Skupini pacijenata u bolnici je data šećerna voda za koju su mislili da je sredstvo koje izaziva povraćanje. 80% grupe je povraćalo šećernu vodu.

- Istraživanje s aspirinom i drugim sredstvima koja razrjeđuju krv je provedeno u tri medicinska centra s neočekivanim rezultatima. Na dvije lokacije pacijenti su upozoreni na moguće želučane tegobe koji su često kontraindikacija kod čestog uzimanja aspirina.

Na trećoj lokaciji pacijenti nisu dobili takvo upozorenje. Kada su obrađivali rezultate eksperimenta, istraživači su se iznenadili kad su vidjeli da su u dvije grupe koje su bile upozorene na kontraindikacije one bile tri puta učestalije.

Jeste li na svojoj koži ili kod svojih najmilijih osjetili moć nocebo efekta?

O autoru: Jasmina Kovačev je EFT terapeut trećeg nivoa i međunarodni instruktor po AMMET standardu. Pribilježite se za EFT seminar ovdje: http://www.pokazimi.hr/

http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/nocebo

* * *

Šta su mogli ljudi u zabačenim krajevima svijeta, bez dostupne medicinske pomoći, nego se snalaziti kako znaju i umiju...

Možda je preskakanje ivanjskih vatri bio prvi nesvjesni oblik fizikalne terapije...

Nema statistike o placebo i nocebo efektima u liječenju  klasične medicine...

Nema statistike ni o tome koliki postotak kod izlječenja otpada na povjerenje u liječnika i medicinu, koliki na volju za životom samog pacijenta, koliki možda na sugestiju ili autosugestiju...

Medicina o čudesnim izlječenjima šuti, jer ih ne može objasniti...

Jednako šuti i o izlječenjima alternativnim načinima liječenja i i izlječenja, jer je medicina postala sluškinja u predvorju farmacije...

Bolesnom čovjeku je svejedno od čega će ozdraviti, on se samo želi riješiti boli...