JEDNO OD TEMELJNIH životnih pravila, koje se poštuje praktički kroz cijelu povijest glasi: »Ne čini drugome što ne bi htio da čine tebi«. To
je tzv. Zlatno pravilo. Veliko značenje tog drevnog učenja, koje priznaju sve religije, dalekosežno je u primjeni u svim fazama međuljudskih odnosa. Zlatno je pravilo načelo koje postoji otkako postoji i čovjek,
nepromjenjivo poput sile teže, nepristrano poput sunčeva svjetla.

Ako ste strpljivi u trenutku bijesa, izbjeći
ćete stotinu dana oluje. — Kineska izreka
Bijes mudracu oduzima mudrost, a proroku
viziju. — Talmud

Bijes je kratkotrajno
ludilo. — Horacije

Suprotnosti su mu pohlepa, mržnja, ljutnja i sebičnost. Kada to pravilo primjenjujemo u svakodnevnome životu, prema drugima ćemo se posve prirodno odnositi jednakom ljubavlju i poštovanjem kao što želimo da se drugi odnose prema nama.

Energija koju upućujemo u mentalnim, materijalnim i fizičkim odnosima nalik je na kozmički bumerang i vraća nam se u obliku mjere prema kojoj se uspoređuje naše ponašanje. Jedna od temeljnih odlika
poželjnih u odnosima jest brižnost. Brižnost osigurava pozitivnije interakcije između nas i drugih, pridajući im više ljubavi, a manje stresa
i napetosti. Iskrena brižnost eliminira, regenerira i liječi mnoge probleme do kojih često dolazi u svakodnevnim interakcijama s drugima.

U knjizi Kako poboljšati sebe: Nadzor nad stresom iz dubine srca Lew Childre navodi primjer brižnosti: »Voziti auto bez ulja u motoru isto je što i živjeti bez brižnosti. Istinska brižnost zapravo je frekvencija, ili osjećaj, koji zrači iz vašeg srca. Prolazi vašim sustavom i podmazuje vaše misli i osjećaje, pritom smanjujući trenje i otpor na koji nailazite u životu. Brižnost ne samo što služi kao mentalni i emocionalni deterdžent u vašem sustavu, nego dodaje kvalitetu i konkretnost vašim odnosima s ljudima i svim pitanjima i problemima«. Bijes i sebičnost posve sigurno nisu aspekti brižnosti i vrlo će lako biti naša dva najveća neprijatelja. Bijesne riječi i postupci nikada nisu korisni.
Štoviše, vrlo često izazivaju lančanu reakciju negativnih djelovanja kojima se vrlo često stvaraju neprijatelji. Kada bijes jednom preuzme glavnu ulogu, logika i razum raspršuju se poput magle! U takvim situacijama često dolazi do povrijeđenosti, a sije se i sjeme koje donosi plodove u obliku negativnih posljedica, sjeme koje će poslije biti teško iskorijeniti. Kada čovjek osjeti prvu navalu bijesa, korisno je da situaciju u kojoj se našao razmotri uz svijest o duhovnim načelima.
Takva kratka analiza njegovu svijest i energiju često usmjerava u produktivnije oblike izražavanja.

Svjetlo koje svijetli nad nebom i nad svijetom, svjetlo koje svijetli u najvišem svijetu, iznad kojeg nema drugog svjetla — to je svjetlo
u srcu svakog čovjeka. — iz Upanišada

Sebičnost se opisuje kao odlika ličnosti koja se manifestira kao zanemarivanje, nepoštovanje ili nemar prema drugima. Sebičnost je često aspekt neuravnoteženoga ega. Kada čovjek djeluje na temelju sebične svijesti, uviđate li koliko je sputan zakon davanja i primanja?

Tko se teško srdi, bolji je od junaka, i tko nad sobom vlada, bolji je od osvojitelja grada. — Izreke 16:32

Bijes svladaj ljubavlju. — Dhammapada

Vlastito ja jedini je nedodirljivi neprijatelj
kada djeluje uz jednu od kardinalnih
strasti: bijes, umišljenost, lažnost i pohlepu. — Jinizam

Istinsko je davanje nesputano: riječ je o prirodnoj reakciji do koje dolazi kada smo usklađeni sa svojom duhovnom prirodom. Kada naš um prihvaća taj dio naše ličnosti, postajemo kanalima za izražavanje takve
duhovne nazočnosti. Davanje nam tada donosi radost. Uviđate li i kako zakon davanja i primanja rezultira većom neograničenom ljubavlju koja kroz nas kola bez primisli o nagradama? Dajemo s ljubavlju
i nesebično; dajemo iskreno i dobronamjerno.

Upoznali smo neprijatelja: to smo mi sami. — Walt Kelly

Kako, dakle, promijeniti stav sebičnosti? Kako modificirati bijes?
Je li ključ pritom neograničena ljubav? Kakvu biste ljubav željeli da drugi upućuju vama? Kakvu ste ljubav voljni iskazivati? Svoju svijest
možemo transformirati kada spoznamo i kada živimo u skladu s duhovnim načelima i kada misli, riječi i djela temeljimo na smislu, idealima i smjernicama do kojih smo došli duhovnim putem. Svojem svjetlu možemo dopustiti da nesmetano blista! U svim područjima života možemo provoditi Zlatno pravilo.

Koji su plodovi oslobađanja od tih emocionalnih neprijatelja, bijesa i sebičnosti? Kada Boga vidimo posvuda, kada Boga doživljavamo
u svemu što činimo, kada priznajemo da su svi dio Boga, znači li to da smo u nebeskome kraljevstvu na zemlji? Raj na zemlji opisuje
se kao dar koji dobivamo od Stvoritelja kada izražavamo njegovu uzvišenu svrhu i moć i to životom koji se temelji na univerzalnim zakonima.
A naučiti u životu provoditi univerzalne zakone ili načela nije nimalo teško. Međutim, za to su potrebni marljivost, usmjerenost i
koncentrirano djelovanje, kako bismo postali sve što možemo biti!
Kad god načinimo korak u smjeru višeg oblika reakcije na život, ostvarujemo velik napredak.