BHAGAVAD - GITA (KAKVA JEST) 
= Bhagavad Gita - peti stih, VI.- poglavlje : „Uzdigni sebe sobom, i ne daj sebi da kloneš, jer sebi si jedini prijatelj, baš kao što sebi najveći si neprijatelj“! 
Neki se čude, pa me često pitaju :"Odakle ti toliko znanja i informacija??? Ljudi moji mili i dragi evo na primjer - knjiga od 1000 stranica - Bhagavad Gita - nju sam pročitala sigurno najmanje 10 puta i svu išarala jer mi je svaki put bila sve zanimljivija. A u Bhagavad Giti piše da onaj tko je samo 1 puta pročita dobio je milost, jer u njoj je SVEZNANJE. Zato Bhagavad Gitu moramo prihvatiti baš onakvu kakva jest bez dodavanja ili oduzimanja jer ona ne treba interpretacije. Bhagavad Gita i pita i odgovara : „Što je to svjesnost"? Svjesnost je svijest "ja sam". Ali što sam ja? U zagađenoj svjesnosti "ja sam" znači "ja sam gospodar svega što me okružuje, ja sam uživalac". Svijet se okreće zato što svako živo biće misli da je gospodar i stvaralac materijalnog svijeta. Materijalna svjesnost ima dva psihička aspekta. Jedan je mišljenje "ja sam stvaralac", a drugi mišljenje "ja sam uživalac". 
U stvari, Svevišnji Gospodin je i stvaralac i uživalac, a živo biće, kao dio i čestica Svevišnjeg Gospodina,nije ni stvaralac niti uživalac, već suradnik. Ono je stvoreno i uživano. 
Na primjer, dio mašine surađuje s čitavom mašinom; dio tijela surađuje s čitavim tijelom. Ruke, noge i oči su dijelovi tijela, ali nisu uživaoci. 
= Želudac je uživaoc. 
= Noge se kreću, 
= Ruke osiguravaju hranu, 
= Zubi žvaču. 
Svi dijelovi tijela zadovoljavaju želudac, jer je on glavni činilac koji hrani tijelo. Stoga se sve daje želucu. 

Drvetu dajemo vodu zalijevajući njegov korijen, a tijelo hranimo hraneći trbuh, jer ako želimo održavati tijelo u zdravom stanju, dijelovi tijela moraju surađivati da bi nahranili trbuh. 
Slično tome je i sa Bogom Isusom Kristom Stvoriteljem - to jest onaj koji UŽIVA U NAMA I PRIRODI. 
Svevišnji Gospodin je uživalac i stvaralac, a mi smo, kao podčinjena živa bića, stvoreni za to da surađujemo s Njim da bismo Ga zadovoljili. Ta suradnja će nam pomoći, kao što će hrana koju primi želudac pomoći svim drugim dijelovima tijela. 

Ako prsti na rukama misle da sami trebaju jesti hranu umjesto da je daju želucu, bit će frustrirani. Središnji lik stvaranja i uživanja je Svevišnji Gospodin, a živa bića su suradnici. Ona uživaju surađujući. Taj odnos nalikuje odnosu gospodara i sluge. 
Ako je gospodar potpuno zadovoljan, sluga je također zadovoljan. Zato trebamo zadovoljiti Svevišnjeg Gospodina, iako težnja za stvaranjem i uživanjem u materijalnom svijetu postoji i u živim bićima, jer postoji u Svevišnjem Gospodinu koji je stvorio manifestirani kozmički svijet. 

U Bhagavad Giti se stoga objašnjava da se potpuna cjelina sastoji od Vrhovnog Upravitelja, a sva živa i ne živa bića jesu pod Njegovom kontrolom, kao i kozmičke manifestacije, vječnog vremena i karme ili aktivnosti, koji su objašnjeni u ovom tekstu. Svi oni zajedno čine potpunu cjelinu, koja se naziva Vrhovna Apsolutna Istina. 

Vedsko znanje nije rezultat istraživanja. 
= Naš istraživački rad je nesavršen zato što istražujemo stvari nesavršenim osjetilima. Moramo prihvatiti savršeno znanje koje se prenosi, kao što je rečeno u Bhagavad-giti, putem parampara sistema (učeničkim naslijeđem). 
Znanje moramo primiti iz pravog izvora u učeničkom naslijeđu koje potječe od vrhovnog duhovnog učitelja,samog Gospodina i koje se prenosi putem niza duhovnih učitelja. Arjuna, učenik koga je poučio Gospodin Šri Krsna, prihvaća sve što On kaže bez protivljenja. Ne možemo prihvatiti jedan dio Bhagavad-gite, a drugi ne. To nije dozvoljeno. Bhagavad-gitu moramo prihvatiti bez interpretacija, izbacivanja njenih dijelova i našeg hirovitog uplitanja u njenu materiju. 
Gita se treba prihvatiti kao najsavršenija prezentacija vedskog znanja. Vedsko znanje se prima iz transcendentalnih izvora, a prve riječi je izgovorio sam Gospodin. 

Riječi koje je izgovorio Gospodin se nazivaju apauruseya, što znači da se razlikuju od riječi svjetovne osobe koja posjeduje četiri nedostatka. 

Svjetovna osoba (1) sigurno čini greške, (2) uvijek je u iluziji, (3) sklona je varanju sebe i drugih i (4) ograničena je nesavršenim osjetilima. Kako posjeduje ta četiri ne savršenstva, ne može dati savršeno obavještenje o sveprožimajućem znanju. Vedsko znanje ne prenose takva živa bića sa nedostacima. Gospodin ga je prenio prvom stvorenom živom biću, Brahmi, kroz srce, a Brahma ga je zauzvrat prenio svojim sinovima i učenicima, kao što ga je izvorno primio od Gospodina. Gospodin je puranam, sve savršen, i ne može postati podložan zakonima materijalne prirode. Zato trebamo biti dovoljno inteligentni da bismo shvatili da je Gospodin jedini vlasnik svega u univerzumu i izvorni stvaralac, stvaralac Brahme. 
U jedanaestom poglavlju Gospodin je oslovljen kao prapitamaha, pradjed, pošto je stvaralac Brahme koji je oslovljen kao pitamaha, djed. 

Zbog toga nitko ne bi trebao tvrditi da je vlasnik bilo čega; treba prihvatiti samo stvari koje mu je Gospodin dodijelio za njegovo izdržavanje. Postoji mnogo primjera koji pokazuju kako trebamo iskoristiti stvari koje nam je Gospodin dodijelio. To je također objašnjeno u Bhagavad-giti. Arjuna je na početku odlučio da se ne bori u bici na Kuruksetri. To je bila njegova vlastita odluka. Arjuna je rekao Gospodinu da ne može uživati u kraljevstvu nakon što ubije svoje rođake. 

U ovom svijetu ljudi nisu stvoreni za to da se svađaju poput mačaka i pasa. Čovjek mora biti inteligentan da bi spoznao važnost ljudskog života i odbio djelovati poput običnih životinja. 

Ljudsko biće treba spoznati cilj svog života. To je poruka svih vedskih spisa, a njegova suština je iznesena u Bhagavad Giti. Vedska literatura je namijenjena ljudskim bićima, a ne životinjama. 
Životinje mogu ubijati druga živa bića i nema niti govora o tome da čine grijeh, ali ako čovjek ubije životinju da bi zadovoljio svoje neobuzdano osjetilo ukusa, mora biti odgovoran za kršenje zakona prirode. 

U Bhagavad Giti je jasno objašnjeno da postoje tri vrste aktivnosti u skladu s različitim gunama prirode: aktivnosti u vrlini, strasti i neznanju. 
Slično tome, postoje tri vrste hrane: hrana u vrlini, strasti i neznanju. Sve je to jasno opisano i ako pravilno iskoristimo upute Bhagavad-gite, čitav naš život će postati pročišćen i na kraju ćemo dostići odredište iznad ovog materijalnog neba. 

Tekst iz Bhagavad Gite napisala i uredila : Dolores Rodin, mob - 091/9576-267.