ASTMA 

Smatralo se da se uzimanjem smrvljenog krizolita može poboljšati disanje, te je stoga taj kamen preporučivan astmatičarima. Kod penjanjauzbrdo, pokušavalo se olakšati disanje tako da se na grudima nosio orlov jezik. Vjerovalo se da se zadržavanjem daha može spriječiti ubod bumbara i pečenje koprive pri dodiru.

Sve o Praznovjerju - Helmut Hiller
Naslov izvornika
Helmut Hiller Lexikon des Aberglaubens 
© 1986 Süddeutscher Verlag GmbH, 
München 
Digitalizacija knjige: Equilibrium ® 2007

 

Astma (zaduha) i pomanjkanje daha

Mnoge osobe imaju poteškoća u disanju, te nam se od njihovog  hripanja u prsima ponekad čini da će se ugušiti. Otežano disanje nastaje  zbog otečene sluznice, proširenja plućnih mjehurića, sužavanja i grčevitog stezanja trepeljika u dušniku, što je prvi pokazatelj bolesti ždrijela, štitne žlijezde, dušnika, pluća, srca ili grudnog koša.
Kada nastupi napad gušenja potrebno je  ruke do ramena uroniti u dobro toplu vodu i bolesniku dati da popije veliku šolju crne kafe. Nakon ruku, potrebno je noge umočiti u toplu vodu do koljena i banjati se 15-20 minuta. Kad istekne predvidjeno vrijeme, noge treba staviti 1 minutu u hladnu vodu i u mjestu gaziti po vodi. Gaženje po hladnoj vodi treba obavljati svako veče prije spavanja. Kombinaciju tople i hladne kupke gornjih i donjih ekstremiteta treba prakticirati 3 sedmice 2 puta dnevno. Svako jutro prilikom umivanja polivajte vrat hladnom vodom pola minute.

Bolesniku treba pripremiti čaj u koji se stavi:

• 6 gr petoprste steže (Potentilla anserina L.),
• 6 gr kadulje,
• 6 gr pretucanih smrekovih boba,
• 2 gr pelina,
• 3 kašike meda i
• pola litre vode.

Sve to treba kuhati 15 minuta, a zatim preliti sa 6 gr kamilice, pomiješati, poklopiti i ostaviti poklopljeno da odstoji 5 minuta. Nakon toga procijediti i piti.  

Potrebno je stavljati vruće obloge od pola litra vinskog sirćeta i pola litre vode. Oblozi se stavljaju preko želuca i trbuha, i pokriju suhom i toplom krpom. Mijenjajte obloge svakih 15 minuta.
Nijedna od navedenih terapija neće koristiti ukoliko ne budete šetali po prirodi i udisali svježi planinski zrak.
Za liječenje astme , kašlja i bolova u prsima može se koristiti i ostrugovina. Napravi se čaj od ostrugovine, bokvice i cvijeta ili lista zove (bazge). Ovako spremljen čaj pije se  tri puta dnevno po 1-2 šoljice.Terapiju treba koristiti sve dok ne osjetite poboljšanje.

Prirodni lijekovi za astmu

Mnogima je protiv astme pomogla tucana kafa. Uzme se kilogram prave, sitno tucane kafe, te se izmiješa sa dvije kile meda. Med i tucana kafa jedu se šest sedmica.  

Med se koristi i u kombinaciji sa samljevenim sjemenom komorača i mlijekom. U 3 decilitra mlijeka staviti po jednu veliku kašiku mljevenog komorača i meda, te kuhati 15 minuta. Ova tečnost se prelije preko 6gr kamilice i ostavi 5 minuta poklopljeno da odstoji. Uzimati više puta u toku dana.

Hren takodjer ima ljekovita svojstva u liječenju astme. Natrveni hren treba pomiješati s pravim medom. Toga se uzima po tri male kašike tri puta dnevno.

Još jedan od narodnih lijekova  za astmu je bijeli luk, koji se istuče, pa kroz krpicu procijediti. Sok od bijelog luka pomiješati s malo šećera. Ovako spremljen bijeli luk uzima se ujutro prije jela.

Preporučuju se i bobice od smreke(borovice). ¼ litra litre borovica se istuče i stavi u 1 litar vinovice. Ostaviti da stoji na  toplom mjestu mjesec dana. Uzimati po tri kašike dnevno.

http://www.moje-zdravlje.ba/zdravlje/astma-zaduha-i-pomanjkanje-daha

 

7 eteričnih ulja za prirodno liječenje astme

Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva. Upala uzrokuje naticanje bronha te time onemogućuje normalno disanje. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od astme u svijetu boluje 235 milijuna ljudi. Na eskalaciju ove bolesti utječu zagađen zrak, sjedilački način života, rijetki boravci u prirodi, prerađena hrana bez hranjive vrijednosti, slab imunitet i genetičke predispozicije.

Autor: Ozren Podnar / alternativa-za-vas.com

Blage napadaje astme klasična medicina suzbija inhalatorima, dok snažni napadaji zahtijevaju liječničku pomoć. Klasična medicina smatra da je astma neizlječiva bolest te da oboljele moraju koristiti lijekove do kraja svog života. Međutim, alternativna medicina nudi cijeli niz prirodnih lijekova koje mogu ublažiti, čak i kompletno izliječiti astmu. Jedan od načina prirodnog liječenja astme je tretman eteričnim uljima. Liječenje eteričnim uljima preporučuje se provoditi između napadaja astme. Pri tome dobro je koristiti difuzer koji učinkovito raspršuje eterična ulja prostorijom u kojoj boravite.

1. Limun (Citrus limonum)

Plod od kojeg se dobiva ovo eterično ulje potječe iz Indije. Dobiva se cijeđenjem kore zrelog ploda hladnim prešanjem. Ulje je zelenkastožute boje, a njegov miris je svjež i oštar. Limonin je osnovni sastojak limunovog ulja te djeluje protuupalno. Znanstvenici s Izraelskog tehnološkog instituta dokazali su da udisanje limunovog ulja sprječava astmatične napadaje. Osim toga, ovo se eterično ulje koristi i za ublažavanje simptoma gripe i umora. Dodajte nekoliko kapi limunovog ulja u toplu kupku ili ih nakapajte na tkaninu te je primaknite nosu.

2. Kamilica (Matricaria chamomilla)

Kamilica je poznata i pod nazivima plava kamilica, mađarska kamilica i njemačka kamilica. Valja ju razlikovati od rimske kamilice (Chamaemelum nobile). Ulje kamilice tamnoplave je boje, ima sladak miris, nalik svježe pokošenoj travi.  Eterično ulje obične kamilice dobiva se destilacijom cvjetova vodenom parom. Njezina protualergijska, antispazmodička, antibiotska i protuupalna svojstva odavna su poznata. Za ublažavanje alergija i sprječavanje astmatičnih napadaja eterično ulje ove biljke možete koristiti tako da nakapate nekoliko kapi u kupku, difuzer ili ih dodate masažnom ulju.

3. Eukaliptus (Eucalyptus globulus)

Eterično ulje eukaliptusa dobiva se vodenom destilacijom svježeg ili djelomično osušenog lišća i mladih grana ovoga stabla. Miris esencijalnog ulja je oštar, svjež i vrlo karakterističan, a ulje je blijedožute boje. Za sprječavanje astmatičnih napadaja najvažnija su analgetska, antibakterijska, antispazmodička i protuupalna svojstva ovoga ulja.  Dodajte par kapi ovog ulja pri inhalaciji, jer ono olakšava tegobe s kihanjem, gripom i dišnim putevima. Pospješit ćete disanje i ako nakapate nekoliko kapi u toplu kupku. Međutim, budite vrlo oprezni, jer je eukaliptusovo ulje jedno od najintenzivnijih. Iako se eterična ulja uglavnom dobro slažu jedno s drugim, eukaliptusovo ulje posebno se dobro slaže s lavandom i limunom.

4. Metvica (Mentha piperita)

Eterično ulje metvice dobiva se destilacijom vodenom parom svježe ili djelomično osušene biljke osim korijena neposredno prije cvatnje. Eterično ulje metvice ima svjež i jak miris mentola i blijedožute je boje. Njegova anestetička, antiseptička i antispazmodička svojstva svrstavaju ga u ulja koja najviše pomažu pri sprečavanju astmatičnih napadaja. Udisanje ovog eteričnog ulja pomaže opustiti mišiće dišnog trakta, a upravo je to funkcija koju imaju konvencionalni inhalatori. Možete dodati nekoliko kapljica toploj kupki. Posebno se dobro slaže s citrusom i lavandom.

5. Lavanda (Lavandula angustifolia)

Eterično ulje lavande opuštajuće je i smirujuće, s izraženim antiseptičkim svojstvima. Svježeg je i blagog mirisa, bistro i gotovo prozirno. Uspješno sprečava i ublažava simptome astme i prehlade, otvarajući dišne puteve.
Možete nakapati nekoliko kapi u kupku, ili ga koristiti u difuzoru. Osobito je učinkovito pomiješate li ga s eteričnim uljem metvice.

6. Niauli (Melaleuca viridiflora)

Eterično ulje niaulija dobiva se destilacijom vodenom parom iz mladog lišća i grana ovog zimzelenog australskog stabla. Miris mu je slatkast i svjež, a boja mu varira. Ono može biti bezbojno, ali i svijetložuto ili zelenkasto. Njegova moćna antiseptička svojstva pokazala su se djelotvornima u suzbijanju tegoba kao što su astma i bronhitis. Odlično se slaže i nadopunjava s eteričnim uljem lavande i metvice.

7. Anis (Pimpinella anisum)

Eterično ulje anisa dobiva se destilacijom zrelih plodova i sjemenki ove biljke vodenom parom. Ovo ulje oporog i pikantnog mirisa ima vrhunska antiseptička i antispazmodička svojstva te je sastojak mnogih lijekova protiv kašlja. Vrijednost anisa je u tome što snažno razgrađuje sluz u grlu i plućima te potiče iskašljavanje. Učinkovit je u sprečavanju astme, prehlada i drugih tegoba vezanih uz dišni trakt. Imate li astmu dodajte nekoliko kapi u toplu kupku, ali izbjegavajte mirisanje nerazrijeđenog esencijalnog ulja anisa.

http://atma.hr/7-etericnih-ulja-za-prirodno-lijecenje-astme/

 

 

PRIRODNE METODE LIJEČENJA

Doktori koji liječe iglama, otrovima i kristalima

LIJEČNICI S DIPLOMOM medicinskog fakulteta za Nacional govore zašto su se odlučili za alternativne metode liječenja i o terapijama kojima pomažu bolesnicima

Prema procjenama Hrvatskog udruženje za prirodnu, energetsku i duhovnu medicinu u Hrvatskoj se raznim granama alternativne medicine bavi i do četiri tisuće ljudi. Puno manje njih, svega petstotinjak, prošlo je neku vrst edukacije za metode kojima se služe, a broj onih koji komplementare načine liječenja prakticiraju kao doktori medicine ne prelazi nekoliko desetaka. Hrvatska još uvijek nema konkretan zakon koji bi regulirao područje alternativnih metoda liječenja i jasno odredio tko se, na koji način i pod kojim uvjetima njima smije baviti. Upravo je zbog toga domaće tržište komplementarnog liječenja u priličnom rasulu, a za njegove korisnike ne postoji način da sa sigurnošću procijene koji je terapeut dosita stručan i educiran za metode koje im nudi. No kada je riječ o granama alternative koje nude hrvatski terapeuti, potencijalni korisnici imaju raznolik izbor. Uz homeopatiju i akupunkturu koje su možda najučestalije i najpriznatija metode prirodnog liječenja, u Hrvatskoj se može naići na tretmane poput terapije kristalima, biljkama, bioenergijom, svjetlom, mirisima, potom sve vrste medicinskih i orijentalnih masaža, te brojne metode takozvane duhovne medicine.

I dok s jedne strane mnogi, osobito liječnici konvencionalne medicine, sumnjaju u opravdanost alternativnih metoda liječenja, drugi pak uvjeravaju u njihovu učinkovitost. Nacional donosi priče onih koji su u svom profesionalnom radu pomirili ove dvije strane. Svi su odreda liječnici koji unatoč diplomi medicinskog fakulteta prakticiraju alternativne metode liječenja, a za Nacional govore o terapijama kojima pomažu svojim klijentima, te objašnjavaju zašto su se uopće odlučili konvencionalnu medicinu zamijeniti alternativnom.

“Da nisam na vlastitoj koži osjetio bolest koju klasična medicina nije mogla iskorijeniti, nikad se ne bih okrenuo alternativi odnosno tradicionalnoj medicini” , kaže Đuro Despot, liječnik koji unatoč diplomi Medicinskog fakulteta svojim pacijentima nikad ne prepisuje standardne lijekove već ih lijeći eliksirima, čajevima i kremama od biljaka i kristala koje sam spravlja u malenom laboratoriju u svom domu u Rijeci. Đuro Despot ujedno i je prvi liječnik konvencionalne medicine koji se u Hrvatskoj još prije dvadesetak godina počeo baviti terapijom kristalima - metodom liječenja koja se stoljećima koristila u tradicionalnoj tibetanskoj medicini. Despot je kao dječak obolio od jake upale pluća koja je ubrzo prerasla u teški oblik astme zbog čega je svakodnevno morao piti više lijekova i koristiti inhalator. Liječnici su mu rekli da će tako biti do kraja života. S tim se, kaže, nije mogao pomiriti pa se već u srednjoj školi počeo zanimati za alternativne metode liječenja. Studij medicine upisao je, priznaje, ponajviše kako bi što više naučio o svojoj bolesti i pomogao sam sebi. S teškom astmom nekako se i uspijevao nositi sve do 1994. kad mu se stanje naglo pogoršalo, a jaki lijekovi su, izazvali upalu na dvanaestercu. Iako je u to vrijeme u Rijeci radio kao liječnik, tada je, kaže, zaključio da mu medicina ne može pomoći.

“Otputovao sam u Indiju. Ondje sam sreo s jednog od najuglednijih tibetanskih liječnika Yeshija Dhondena koji me je upoznao s pripravcima od mljevenih kristala, koji su vrlo brzo ublažili moje tegobe. Počeo sam ozbiljno proučavati budističku kulturu i njihovu medicinu, a osobito kristale. Kombinacija eliksira i čajeva od kristala, te meditacije i duhovnih vježbi na koncu su me nakon tri mjeseca oslobodili moje bolesti”, svjedoči Đuro Despot koji je svoja iskustva izlječenja prirodnom medicinom opisao u knjizi “Tibet i Indija spasili su mi život”. Po povratku u Hrvatsku Despot je počeo proučavati mogućnost kombiniranja hrvatskog ljekovitog bilja s tibetanskim, te usavršavati svoje znanje o ljekovitosti kristala.

ĐURO DESPOT kaže da kristal funkcionira kao lijek jer može primiti našu energiju i isijavati je i tako iz tijela izbacuje loše elemente i liječi bolest

“Terapija kristalima i eliksirima najuspješnija je kod ljudi koji pate od alergija, astme, ulceroznog colitisa, bolesti bubrega, dermatitisa, psorijaza i Chronove bolesti. Što se tiče ljudi koje liječim, ima ih dosita svih dobi, od malene djece do onih u poodmaklim godinama”, objašnjava Đuro Despot. No ovaj liječnik i terapeut nije od onih koji uvjerava u stopostotno i hitro ozdravljenje. Kronične bolesti njegova će terapija, upozorava, izliječiti isključivo ako onaj tko ju prima promijeni način svoga života i posveti maksimalnu pažnju čišćenju organizma i zdravoj prehrani, te redovito uzima pripravke od kristala i biljaka, ponekad i devet mjeseci. Đuro Despot objašnjava zašto mora biti tako:

“Za istinsko liječenje nije dovoljno dati samo preparat koji će ukloniti simptom bolesti. Mislim da upravo zbog toga konvencionalna medicina pomalo tapka u mraku jer, ako se liječi samo simptom, bolest će se gotovo uvijek vratiti. Smatram da se liječenju treba pristupiti tako da se pacijenta osvijesti o njegovu problemu i uvjeri ga se da mora ustrajati na određenom principu življenja kako bi doista iskorijenio svoju bolest. Čovjek naprosto mora promijeniti sebe.” Despot kaže da se nikada ne miješa u terapiju koju je pacijentu prepisao liječnik niti savjetuje prestanak uzimanja klasičnih lijekova.

Kada je pak riječ o kristalima, ovaj liječnik objašnjava da njihova ljekovitost počiva u njihovu energetskom potencijalu, jer su dobri provodnici, spremnici i odašiljači energije. “Pod određenim uvjetima kristal jednu vrstu energije pretvara u drugu i upravo na tom principu funkcionira kao lijek jer može primati našu energiju i isijavati je, a time i izbacivati iz tijela ono što je loše”, objasnio je Despot. Mjesečna doza eliksira i preparata od kristala koje pripravlja Đuro Despot stoji 400 kuna, a komad pojedinog kristala od 100 do 200 kuna.

Luiza Vračar, moskovska je liječnica koja već 38 godina živi u Hrvatskoj. Medicinu je završila prije 43 godine na Moskovskom sveučilištu, da bi potom specijalizirala kardiologiju, a zatim se i zaposlila u jednoj bolnici u Moskvi.

No kada se zaljubila a potom i udala za Zagrepčanina, Luiza Vračar odlučila je doseliti se u Hrvatsku u koju je sa sobom donijela i znanje o jednoj posebnoj dijagnostičkoj metodi - iridiologiji, koju je dvije godine izučavala u Kijevu, a o kojoj danas kaže:

“To je dijagnostička metoda očitavanja zdravstvenog stanja gledanjem šarenice oka. Šarenica oka je inače jedinstvena za svaku pojedinu osobu, pa baš kao ni otisak prsta, na svijetu ne postoje dvije identične šarenice. U tom dijelu oka, slikovito rečeno, nalazi se nešto poput kompjutera koji oslikava sve što se događa u našem tijelu od rođenja pa do zadnjeg dana života”, objašnjava Luiza Vračar. Dodaje kako svaki organ u ljudskom tijelu ima predispoziciju da jednog dana oboli, a najveća prednost iridiologije je, kaže, što takvu predispoziciju može otkriti puno prije negoli se bolest zaista i dogodi. Kada, kako kaže, pomoću posebnog instrumenta za promatranje šarenice utvrdi koji je pravi uzrok tegoba čovjeka kojeg pregledava, tada određuje odgovarajuću homeopatsku terapiju. Pa iako više ne radi kao liječnica, Luiza Vračar nikad nije otvorila ordinaciju u kojoj bi prakticirala alternativne metoda liječenja. Njima danas tretira samo prijatelje i poznanike koji joj se obrate za pomoć. O tome kako je uopće upoznala alternativnu medicinu kaže:

“Sklonost prema alternativnoj medicini stekla sam zbog majke koja je također bila liječnica i to otorinolaringolog, ali je puno znala o alternativi i preferirala je prirodne metode liječenja pa sam se i ja već kao studentica počela pomalo zanimati za homeopatiju.” Iako je u Hrvatskoj radila kao liječnica, Luiza Vračar je prvo u Moskvi, a potom i u Zagrebu završila školu homeopatije koju je organizirao London College of Classical Homeopathy International. Tada je, kaže, shvatila da je homeopatija odlična nadopuna klasičnoj medicini. Ova liječnica jedna je od onih koji smatraju kako bi se alternativnim metodama liječenja trebali baviti ljudi koji imaju bar osnovno medicinsko obrazovanje.

Istog su stava i ostali Nacionalovi sugovornici koji svi odreda misle da je Hrvatska odavno trebala donijeti zakon koji bi regulirao područje alternativne medicine i terapeutskih usluga. Treba reći da su pripreme za donošenje takvog zakona počele koncem studenog 2004. godine kada je tadašnja ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt oformila Savjet za regulaciju bavljenja nekonvencionalnom medicinom, koji je trebao sudjelovati u izradi i provođenju projekta ozakonjivanja tog područja. No radna grupa zadužena za izradu nacrta prijedloga Zakona o terapeutskoj djelatnosti po tom pitanju nije učinila mnogo. Vesna Škare-Ožbolt za Nacional je objasnila zašto:

“Kao ministrica smatrala sam da je riječ o području koje se mora zakonski regulirati jer je riječ o ljudskom zdravlju. Naprosto je trebalo osmisliti kriterije koje ljudi koji se bave takvim metodama moraju ispunjavati, te uvesti sistem licenci za one koji ih ispunjavaju. Moja inicijativa naišla je na iznenađujuće pozitivan odziv samih alternativaca, a radna skupina koju smo osnovali već je bila i sastavila prvu varijantu Zakona. No kada ga je trebalo sagledati i procijeniti Ministarstvo zdravstva sve je stalo. Danas mi se čini da oni nisu baš bili oduševljeni našom inicijativom”, objašnjava Vesna Škare- Ožbolt dodajući da je nedugo potom smijenjena s mjesta ministrice pravosuđa, te da je samo mjesec dana nakon toga ukinuta i radna skupina koja je trebala raditi na novom zakonu.

S druge strane, Hrvatskoj je i Europska komisija preporučila da zakonski regulira područje alternativne medicine, što je Nacionalu potvrdio i predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Hrvoje Minigo koji kaže:

HRVOJE MINIGO, predsjednik Hrvatske liječničke komore, kaže da se već godinama zalaže za donošenje Zakona o alternativnoj medicini

  “HLK već se godinama zalaže za donošenje Zakona o alternativnoj medicini što je zastupala i prilikom donošenja Nacionalne strategije zdravstva 2006. - 2011. godine. Predlagali smo i aktivno sudjelovali u inicijativi za donošenje Zakona koji bi regulirao ovo područje, a o preporukama Europske komisije još prije godinu dana izvijestili ministra zdravstva, kao i ministricu pravosuđa. Na žalost, nismo do danas dobili pozitivne odgovore.” Hrvoje Minigo za Nacional je objasnio i kakav stav krovno udruženje hrvatskih liječnika ima prema alternativnoj medicini i onima koji je prakticiraju.

“HLK je u potpunosti upućena kako u komplemetarne metode liječenja, tako i u alternativnu, pa i tradicionalnu medicinu. Naravno, valja razlikovati svaku od ovih mogućnosti liječenja, njene povijesne dosege, način i kvalitetu izobrazbe onih koji se ovim metodama bave, kao i mogućnosti stručnog nadzora nad pružanjem ovih usluga pacijentima. Na žalost, učestalo je poistovjećivanje svih osoba koje se bave komplemetarnim metodama liječenja ili alternativnom medicinom s nadriliječenjem.”

U razgovorima o nikad donesenom Zakonu o terapeutskoj djelatnosti sudjelovala je i Jeannette Gjurić, liječnica koja u svom Centru za kinesku medicinu u Zagrebu posljednje tri godine prakticira tradicionalne kineske metode liječenja i akupunkturu. Interes za alternativnu medicinu iskusila je, kaže, u najranijim danima svoje liječničke karijere. Nakon sto je koncem osamdesetih diplomirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a potom u Njemačkoj specijalizirala anesteziologiju i reanimatologiju i intezivnu medicinu, Jeannette Gjurić u svom se profesionalnom radu počela zanimati za terapiju boli o čemu danas kaže:

“U bolnici u kojoj sam u to vrijeme radila u Njemačkoj djelovala je jedna od tada prvih ambulanti za liječenje boli u Europi. Sjećam se da me jako pogodilo kada sam u jednom trenutku shvatila koliko su mogućnosti klasične medicine ograničene upravo kada je riječ o terapiji boli. Kada sam shvatila da nakon nekog vremena medicina više ne može pomoći čovjeku koji pati od jakih bolova, počela sam istraživati alternativne metode i pritom se susrela s tradicionalnom kineskom medicinom - najstarijim medicinskim sistemom koji se primjenjuje do danas.” Jeannette Gjurić tako je, kaže, lagano razbila predrasude koje je kao studentica imala prema alternativnoj medicini, a ubrzo je završila osnovnu dvogodišnju izobrazbu iz kineske medicine u Münchenu, a potom i više stručnih usavršavanja za akupunkturu koju je usporedno izučavala i u Kini gdje je boravila šest puta. U tamošnjim ambulantama za akupunkturu i kinesku medicinu koje djeluju u sklopu klasičnih bolnica dnevno je, priča, od jutra do mraka primala veliki broj pacijenata koje je zajedno s kineskim kolegama liječila metodama kineske medicine koja se od one konvencionalne prije svega razlikuje po tome što tijelo ne promatra “organ po organ”, već kao cjelinu i to na energetskom nivou.

“Kinezi, primjerice, nikad nisu radili seciranje mrtvih ljudi jer ih u tom smislu nije zanimalo što se događa s tijelom nakon smrti, već ih je interesiralo živo tijelo i njegovi energetski tokovi. U kineskoj medicini pretrage u klasičnoj medicini zamjenjuje detaljna anamneza i promatranje, slušanje i opipavanja pacijenta”, kazala je Jeannette Gjurić. Tako će, nastavlja, svakog pacijenta koji joj se obrati za pomoć i ona prvo saslušati i proučiti njegovu medicinsku dokumentaciju, a potom primijeniti kinesku dijagnostiku koja se sastoji od promatranja jezika i opipavanja pulsa, te utvrditi opće energetsko stanje organizma kako bi utvrdila ima li osoba višak ili manjak energije.

“To je jako važno, jer ako pacijent ima manjak energije, a vi to ne utvrdite i terapijom mu je dodatno oduzmete možete napraviti puno štete. Zato je izrazito važno uz klasičnu medicinsku dijagnostiku napraviti i ovu kinesku, jer tek tada možete odrediti odgovarajuću terapiju.” Kada je riječ o profilu njezinih pacijenata, Jeannette Gjurić kaže kako je posjećuju ljudi svih dobi, od četverogodišnjaka, do osoba starijih od 80 godina.

“Djeca često dolaze zbog alergija koje se jako uspješno tretiraju akupunkturom, dok ostali pacijenti najčešće dolaze zbog glavobolja i bolova lokomotronog sustava, dok u posljednje vrijeme često radim s trudnicama kojima se akupunkturom olakšava budući porod, ali i probleme s mučninama i bolovima u kralježnici. Akupunktura pomaže i kod određenih bolesti probavnog trakta, zatim astme, neuralgija, depresija, smetnji pri spavanju, herpes zostera, parestezije, vrtoglavica, bolesti dišnih putova i mokraćnog sustava.” Što se tiče potrebnog broja tretmana da bi se određeni problem riješio pacijent bi, kaže Jeannette Gjurić, u početku trebao dolaziti dva puta tjedno prva četiri tjedana. Nakon toga tretmane uglavnom treba ponavljati jednom tjedno, a cijela terapija ukupno traje otprilike deset do 15 puta. Što se cijene tiče, svaki tretman akupunkture stoji 200 kuna, dok prvi pregled stoji 300 kuna.

'Pacijentima ne nudim instant izlječenje'

Akupunkturom se u svojoj zagrebačkoj ordinaciji bavi Zrinka Buljan, liječnica koja je opću medicinu diplomirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Uz znanja iz klasične medicine, po završetku studija ova je liječnica puna tri mjeseca izučavala i tehniku akupunkture u Kini. No, shvatila je kako je u zdravstvenoj dijagnostici vrlo važna i psihosomatika pa je paralelno specijalizirala dvije psihološke discipline - gesthalt i soulwork. Ova liječnica je, kako kaže, još u ranoj mladosti znala da se alternativnim pristupom u liječenju bolesti želi ozbiljno baviti, a upisom na studij dobila je kvalitetnu podlogu za daljnju nadogradnju i učenje onoga što ju je oduvijek zanimalo.

ZRINKA BULJAN završila je Medicinski fakultet u Zagrebu a akupunkturu je dodatno izučavala u Kini, Americi i Austriji

“Oduvijek me zanimala alternativna medicina s kojom sam se susrela još u djetinjstvu kad sam zbog očeve diplomatske karijere jedno vrijeme živjela u Indiji. Poznato je kako je upravo u toj zemlji alternativna medicina uobičajeni način liječenja. S 18 godina sam se odlučila vratiti u Hrvatsku i završiti medicinu kako bih stekla osnovno medicinsko znanje koje bi mi kasnije pružilo najbolju podlogu za učenje akupunkture. Mislim da sam napravila pravu stvar jer se kombinacija znanja klasične i alternativne medicine koje sam stekla pokazalo kao odlična podloga za praktičan rad u pomaganju ljudima. Kada znate što je nekome u medicinskom smislu, znatno je lakše odgonetnuti kakav mu alternativni tretman i u kojoj mjeri pomaže. Iskreno, nekad se alternativci malo zanesu u predviđanjima uspješnosti svojih terapija baš zato što dovoljno ne poznaju medicinu. Drago mi je da ipak imam tu medicinsku osnovu znanja zbog koje puno realnije prosuđujem”, kazala je Zrinka Buljan koja je nakon edukacije u Kini akupunkturu dodatno izučavala i u Americi i Austriji. Kaže kako u svom radu s pacijentima koristi princip liječenja poput onog kojeg primijenjuju njezini kineski kolege koji, kaže, akupunkturu ne primijenjuju na ljudima koji ne žele promijeniti svoj način života i sami preuzeti odgovornost za svoje zdravlje.

“Pacijentu pristupam tako da prvo dugo i detaljno razgovaram s njim o njegovu zdravstvenom problemu i životu uopće. Nikom ne nudim instant izlječenje, jer ako netko ni malo ne pazi na sebe, loše jede, puši, pije i ne kreće se - nema te tehnike koja će mu dugoročno pomoći. Ako pacijent ne shvaća što mu je i ne prizna sam sebi da sam mora nešto poduzeti kako bi mu bilo bolje, nijedan mu liječnik ne može pomoći.”

Takav stav, ovu liječnicu sve češće tjera da u radu s pacijentima primjenjuje soluwork - tehniku koja, objašnjava, pomaže onima koji nemaju teških zdravstvenih problema organske prirode, odnosno tegobe koje bi se lako otkrile medicinskim pretragama, ali se ipak zbog nekog razloga osjećaju loše i ne funkcioniraju kako trebaju.

“Za većinu takvih ljudi liječnici će reći da im nije ništa, ali to nije tako. Kad nekog boli glava to je stvaran problem isto kao što je stvarni problem osjećaj malaksalosti, potištenosti i depresije bez nekog konkretnog razloga. Njima pomažem da osvijeste problem koji je u većini slučajeva, kako se kaže, u glavi. Soulwork ih zapravo uči da se prisjete u kojim im se situacijama bol javlja i tako utvrde njen uzrok u životu. Kada to uspiju, problem ili bol uglavnom nestaje. ” Nekad je za uspješnost ove terapije potrebno tek dva do tri tretmana, a nekad može proći i godina dana da čovjek takav način razmišljanja i rješavanja problema uklopi u svoj život. Da bi tretmani bili uspješniji Zrinka Buljan redovno kombinira soulwork s akupunkturom, ali pacijentima preporučuje i zdravu prehranu, uči ih vježbe koncentracije, disanja, rastezanja i meditacije koje pacijenti trebaju raditi kod kuće kako bi terapija bila što učinkovitija. Sat vremena akupunkture uz savjetovanje naplaćuje 250 kuna.

'Najvažnije je otkriti probleme koje ima osoba'

Homeopatija je grana alternativne medicine čija je bit, kako tumače oni koji ju prakticiraju, liječenje cjelokupne osobe, pronalaženjem i liječenjem uzroka bolesti, a ne samo njezinih simptoma. Osnovna razlika između ove i metoda klasične medicine jest to što homeopati koriste isključivo terapiju prirodnim lijekovima dobivenim iz minerala, metala, biljaka, životinja ili ljudskog tijela. Jedan od tristotinjak kvalificiranih homeopata u Hrvatskoj je i Marijan Montani. On je 1991. diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a šest godina kasnije specijalizirao je psihijatriju na zagrebačkom Kliničkom bolničkom centru Rebro. Prirodne metode liječenja izučava od 1996., kada je započeo studije iz Homeopatije na London College of Classical Homeopathy International, nakon čega je sudjelovao na tečajevima i kongresima iz homeopatije u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Indiji, Bugarskoj i BiH. O razlozima zbog kojih je klasičnu medicinu za koju se godinama školovao zamijenio onom alternativnom, ovaj liječnik kaže:

“Prema alternativi nisam imao predrasude, a što sam više slušao o njoj bilo mi je zanimljivije. Iako sam već tijekom studija počeo puno čitati o takvom načinu liječenja, njime sam se počeo baviti tek nakon specijalizacije psihijatrije, koju sam specijalizirao upravo zato što sam uvijek smatrao da je psiha ključni faktor ne samo psihičkih već i fizičkih i zdravstvenih problema kod čovjeka. A kako je takvo shvaćanje prisutno u svim granama alternative nije trebalo dugo da se i ja odlučim baviti nekom od njih”, ispričao je Montani. Homeopatiji su ga, kaže, najviše privukla iskustva nekih korisnika homeopatskih pripravaka koji su mu u vrijeme jednog tečaja homeopatije pričali o svojim izlječenjima primjerice u slučaju posttraumatskog stresnog sindroma i ciste jetara. Nakon što se kroz medicinsku dokumentaciju uvjerio u njihovu istinitost, odlučio je u svojoj ordinaciji primjenjivati isključivo homeopatski pristup liječenju. Klijenti koji mu dolaze različitih su profila, a Montani tvrdi da uspješnost terapije koju im prepisuje najviše ovisi o tome koliko pacijent surađuje i je li doista spreman na promjenu u načinu života.

“Pacijenta treba i promatrati, primjerice nokte, jezik i kožu koji puno govore o stanju organizma, ali i nekim specifičnim bolestima. No najvažnije je otkriti koji su trenutačni problemi te osobe, kako na njih reagira i kako uopće razmišlja. No još jedna vrlo važna stvar je saznati kakve je sve lijekove pio tijekom života, budući da neke terapije mogu trajno remetiti neke funkcije organizma.”

Montani kaže kako u ordinaciju, budući da je psihijatar, najčešće dolaze ljudi koji imaju psihičke probleme, no dio pacijenata obraća mu se i zbog respiratornih problema, te bolesti kože i probavnog sustava, a pomagao je i ljudima s malignim bolestima. Kada je o cijeni homeopatskih tretmana riječ, prvi će pregled naplatiti 400 kuna, a svaka sljedeća kontrolna konzultacija i terapija će stajati 280 kuna.

'Postoji dosta šarlatana'

U Hrvatskoj od 2000. godine postoji Hrvatsko udruženje za prirodnu, energetsku i duhovnu medicinu (HUPED). Ta je udruga, kako kaže njezin predsjednik Vedran Korunić, osnovana ne bi li se struku alternativne medicine u Hrvatskoj pokušalo podići na nivo kakav ona ima u razvijenim europskim zemljama.

“Osim toga, kroz rad udruge pokušavamo na određeni način zaštititi terapeute, ali i njihove klijente. Budući da je alternativna medicina područje koje u Hrvatskoj još nije regulirano zakonom, u njoj kod nas doista ima svega i svačega pa nam je bilo važno sastaviti popis petstotinjak kvalificiranih terapeuta u dvadesetak grana alternativne medicine, koji smo objavili na našim internet stranicama www.huped.hr i specijalnom izdanju časopisa Terapeut u kući. Riječ je o terapeutima koji su prošli neku vrst edukacije ili su se dokazali svojim radom. Na taj način željeli smo olakšati izbor svima onima koji se namjeravaju obratiti za pomoć nekom terapeutu”, objašnjava Vedran Korunić. On otvoreno priznaje da je alternativna medicina područje iza kojeg se u Hrvatskoj još uvijek skriva veliki broj šarlatana i prevaranata kojima je jedini cilj izvući novac od klijenta, a ne pokušati mu pomoći. Nepostojanje konkretnog zakona, smatra Korunić, činjenica je koja ide na ruku upravo takvim ljudima. Osim toga, nepostojanje zakona dovodi do situacije da potencijalni klijent ne može sa sigurnošću procijeniti je li u masi terapeuta onaj kojeg će posjetiti stručan ili ne, pa svaki izbor počiva na principu “mačak u vreći”. Mnogi koji su krivo procijenili i bili prevareni, često se javljaju HUPED-u koji u prosjeku jednom tjedno prima pritužbe razočaranih korisnika terapeutskih usluga.

http://www.nacional.hr/clanak/31698/doktori-koji-lijece-iglama-otrovima-i-kristalima

 

I za kraj predlažem vrlo koristan članak naše Sare...

KAŠALJ BRONHITIS ASTMA
https://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=87919

Nažalost, ne poznajem nijednog astmatičara koji se izliječio, ali ih poznajem puno koji su naučili živjeti s njom pomažući se pri tome vrlo često metodama o kojima medicina ne želi ni čuti...

ARNIKA 

Smatralo se da se od arnike, ubrane na Ivanje /24.06./, prvenstveno navečer, može prirediti tinktura za liječenje rana. Sasušeni snopić arnike, obješen u sobi ili pod krovom, ili stavljen u polje, imao je navodno moć da zaštiti od oluje ili tuče. —> Ivanjsko bilje.

Sve o Praznovjerju - Helmut Hiller
Naslov izvornika
Helmut Hiller Lexikon des Aberglaubens 
© 1986 Süddeutscher Verlag GmbH, 
München 
Digitalizacija knjige: Equilibrium ® 2007

Moćna arnika rješava sve tegobe: Naučite rabiti - svelijek!

Opisati široki spektar ljekovitog djelovanja i pripravaka od arnike zaista nije lako

 

Foto: DiV

Autor: DiV

U srednjem vijeku arniku koriste kao biljku za sve rane i ozljede tijela, a žene protiv embolije i tromboze. Kneipp za tinkturu arnike navodi ”Tinktura arnike ima tako široku primjenu da smatram nepotrebnim trošiti na to riječi”. Opisati široki spektar ljekovitog djelovanja i pripravaka od arnike zaista nije lako. Radi bolje preglednosti odlučio sam se napraviti podjelu na unutarnju i vanjsku primjenu ljekovitih pripravaka od arnike. Kad je riječ o unutarnjoj primjeni, savjetujmo se s liječnikom (liječnička konzultacija). Arnika je kroz svoju povijest imala uistinu veliku primjenu u liječenju unutarnjih oboljenja, da bi u jednom periodu bila potpuno zaboravljena zbog jakog fiziološkog djelovanja. Zahvaljujući znanstvenim istraživanjima danas se, pravilnim doziranjem, arnika uspješno primjenjuje kod: širenja srčanih i perifernih žila tijela, i to uzimanjem čaja ili tinkture arnike, bolesti srca i krvnih žila; Kneipp je preporučivao tablete od ulja arnike i ekstrakta divljeg kestena, uz dodatak vitamina, za unutarnje liječenje proširenih krvnih žila. Podražajno-stimulativno djelovanje arnike na živčani, probavni, dišni i krvožilni sustav pojačava sve životne funkcije tijela. Strogo propisanom primjenom čaja od cvjetova arnike izaziva se znojenje, jače izlučivanje mokraće, otklanja katar probavnih organa, sprečava gripa, liječe bubrežne bolesti, padavica, potres mozga i bolesti leđne moždine te paraliza živaca nakon moždanog udara. Tinktura od arnike liječi i jača glasnice, čir na želucu i dvanaesniku, slabo srce, otklanja ili smanjuje smetnje i poremećaje u optoku krvi, sprečava ovapnjenje krvnih žila i povraćanje.

Čaj od korijena arnike u kombinaciji s gospinom travom i stolisnikom liječi upalu vena, proširene vene, venski zastoj krvi i trombozu. Kad je riječ o vanjskoj uporabi arnike, uvijek se s radošću sjetim djevojke iz Istre koja je imala velikih problema s aknama na licu. Nakon što je uzimala propisanu dijetu te arnikin losion za čišćenje lica i riješila se akni, radosti nije bilo kraja. Arnika je doista ”svelijek” kako je naziva Maurice Mességué, poznati francuski travar. Njeno ljekovito djelovanje pomaže ako je riječ o vanjskim ozljedama tijela, liječenju raznih udaraca, nagnječenjima, podljevima, modrim nogama, ozljedama od padova, zacjeljivanju svježih rana, rana koje teško zarastaju, porezotinama, prištevima, čirevima na koži, gnojnim upalama prstiju, liječenju vena, proširenim venama, limfnim čvorovima, oteklinama, prijelomima kostiju, uganućima, raznim nečistoćama kože, reume zglobova, hemoroida, izljeva krvi, naročito onih potkožnih što se javljaju kod raznih bolesti.

U liječenju navedenih oboljenja najčešće se koristi tinktura arnike u vidu obloga, a ponekad i za masažu. Pravilno pripremljen oblog od tinkture arnike može predstavljati uistinu izvrstan kućni prirodni lijek što je godinama i bio, a i danas je, lijek seoskom stanovništvu. Oblog od tinkture arnike čisti, zacjeljuje i sprečava razne upale kože, mišića, zglobova i dr.

TINKTURA

(za navedene bolesti)

50 g cvijeta arnike, 100 g 70-postotnog alkohola

Priprema: cvjetove arnike močiti pet tjedana u alkoholu. Bocu držati na toplom mjestu (na suncu) te povremeno protresti.

Uporaba: uzimati 2-3 kapi na 1 dl vode, 2-3 puta na dan.

ULJE

(za rane od ležanja)

1 žličica tinkture arnike

2 dl maslinova ulja

Priprema: sastojke dobro promiješati

Uporaba: uljem mazati rane (dekubitus)

ČAJ

(za navedene bolesti)

1 čajna žličica cvjetova arnike

2 dl vode

Priprema: kipućom vodom preliti cvjetove, poklopiti, pustiti da odstoji 15 minuta i procijediti

Uporaba: piti u gutljajima jednu do dvije šalice čaja dnevno

Napomena: na litru vode dolazi 4 g suhog cvijeta

VANJSKA PRIMJENA

ISPIRANJE RANA

Priprema: na litru prokuhane vode staviti 2 jušne žlice tinkture arnike.

Uporaba: navedenom tekućinom ispirati rane

OBLOZI

Priprema: na litru prokuhane vode staviti 2 jušne žlice tinkture arnike i žlicu maslinova ulja

Uporaba: obloge stavljati prema potrebi

http://www.vecernji.hr/zanimljivosti/mocna-arnika-rjesava-sve-tegobe-naucite-rabiti-svelijek-586899

 

 

Arnika – prirodni lijek

 

Druga imena ove zakonom zaštićene vrste su brđanka, moravka, njemačka arnika, savojski duhan i veprovac. U srednjem vijeku arniku koriste kao biljku za sve rane i ozljede tijela, a žene još i protiv embolije i tromboze. Kneipp za tinkturu arnike navodi “Tinktura brđanke ima tako široku primjenu da smatram nepotrebnim trošiti na to riječi.” Goethe je uzimao redovito čaj od arnike kad je imao napad srčanih grčeva. U Njemačkoj se arnika kuha u pivu te se rabi za liječenje modrica, a znali su govoriti da arnika rastjeruje usirenu krv. U alpskim područjima, narod arniku naziva “ružom divokoza”. Ta trajnica naraste 20-60 cm visine. Kod prepoznavanja cvijeta arnike potrebno je obratiti pažnju na ugodan miris i vanjske dijelove cvjetne glavice tj na njihove jezičaste, trozube vanjske dijelova na kojima cijelom dužinom prolazi 5-12 brazda. Podanak je dug do 9 cm s mnogo prostranog korijenja, valjkastog oblika tamnosmeđe boje. Čitava biljka obrasla je kratkim dlačicama.
Cvjeta u lipnju, srpnju i kolovozu, a ima aromatičan, smolast i začinski miris dok cijela biljka miriše slabije, osušena ima jači, neugodan miris koji odbija. Okus je biljke gorak i oštar, nadražuje grlo. Podanak ima osobit, neugodan miris koji tjera na kihanje.
Raste na humusnom, pjeskovitom i tresetnom zemljištu siromašnom vapnom, na hladnim i vlažnim površinama, svijetlih šumskih planinskih livada, šumskim čistinama crnogoričnih šuma i pašnjacima, a najviše u predalpskom i alpskom području.
Arniku se može naći na zapadnim obroncima Učke i na području Gorskog Kotara.
Cvjetove se bere prije nego što se otvori cvjetna glavica. Priprema za sušenje iziskuje dosta truda jer je potrebno najprije odstraniti otrovne larve arnikine muhe (crne su boje i veličine prosa), od zelene čaške i dijelova cvjetišta. Suše se brzo na suncu i na prozračnom mjestu, uz obavezno prevrtanje. Osušene cvjetove pohraniti u tamnu ambalažu, a koristiti ih za izradu čajeva, tinkture i masti.
Podanak se vadi prije same cvatnje ili u jesen. Očisti se od zemlje i suši na suncu i prozračnom mjestu, a prije sušenja se može usitniti. Od podanaka izrađujemo tinkturu, mast, ekstrakt i čaj. Cijela biljka također služi za pripremu raznih ljekovitih pripravaka. List se bere prije cvatnje, i to samo listove koji tvore rozetu, te suši u sjeni na toplom i prozračnom mjestu.
U liječenju navedenih oboljenja najčešće se koristi tinktura arnike u vidu obloga, a ponekad i za masažu. Pravilno pripremljen oblog od tinkture arnike može predstavljati uistinu izvrstan kućni prirodni lijek što je godinama i bio, a i danas je, lijek seoskom stanovništvu. Oblok od tinkture arnike čisti, zacjeljuje i sprječava razne upale kože, mišića, zglobova i dr. Masiranje s razblaženom tinkturom arnike ili lagano trljanje pomaže kod neuralgije, kostobolje, gihta i reume. Ulje od arnike liječi decubitus tj rane nastale zbog dugotrajnog ležanja. U kozmetici lica i tijela koristi se tinktura arnike pomiješana sa sokom breze za bolji rast kose i odstranjivanja prhuti, a losion (jabučni ocat i cvijet arnike) za njegu lica i raznih kožnih nečistoća.
Zapadna pučka medicina arniku zbog opisanih svojstava koristi u liječenju: artritisa, angine, akni, apscesa, bolesi srca, bronhitisa, bolesti cirkulacije, bolesti jetre, bolesti kičme, dijabetesa, epilepsije, ekcema, edema, fraktura, gihta, gingivitsa, infekcije grla, gastritisa, želuca, mišićnih bolova, gubitka kose, očnih bolesti – ispiranje, potresa i povreda mozga, paralize, prehlade, reume, reumatskih bolova, krasta, raznih rana, raznih krvarenja, slabih živaca, tonzilitisa, tumora, upala usta, upala grla, uboda insekata, upalnih stanja, iznutra i izvana, upale kože, vaskularnih bolesti, vrućih rana, bolova zglobova, pomaže u čišćenju krvi, izaziva jače znojenje i jače izlučivanje mokraće, te pomaže rastu kose. Arnika se koristi i za izradu masti kojomm se liječe oči, kod žutice, te u homeopatiji za liječenje arterioskleroze, raznog krvarenja, upale vena, upale crijeva, raznih povreda, a prah od arnike smatra se magičnim praškom.

Ljekovito djelovanje arnika
Pravilnim doziranjem, arnika se uspješno primjenjuje ali uz obaveznu konzultaciju s liječnikom, kod:
- Širenja srčanih i perifernih žila tijela, i to uzimanjem čaja ili tinkture arnike, bolesti srca i krvnih žila
- Podražajno-stimulativno djelovanje arnike na živčani, probavni, dišni i krvožilni sustav pojačava sve životne funkcije tijela
- Strogo propisanom primjenom čaja od cvjetova arnike izaziva se znojenje, jače izlučivanje mokraće, otklanja katar probavnih organa, spriječava gripa liječe bubrežne bolesti, padavica, potres mozga i bolesti leđne moždine, te paraliza živaca poslije moždane kapi
- Tinktura od arnike liječi i jača glasnice, čir na želucu i dvanaestercu, slabo srce, otklanja ili smanjuje smetnje i poremećaje u krvotoku, spriječava ovapnjenje krvnih žila i povraćanje.
- Čaj od korijena arnike u kombinaciji s gospinom travom i stolisnikom liječi upalu vena, proširene vene, venski zastoj krvi i trombozu.

Njeno ljekovito djelovanje u vanjskoj uporabi pomaže kod:
- vanjskih ozljeda tijela, liječenja udaraca, nagnječenja, podljeva, modrih nogu, ozljeda od padova
- zacjeljivanja svježih rana, rana koje teško zarašćuju, porezotina, prišteva, čireva na koži, gnojnih upala prstiju
- liječenja vena, proširenih vena, limfnih čvorova, oteklina
- kod prijeloma kostiju, uganuća, reume zglobova
- hemeroida, izljeva krvi, naručito onih potkožnih što se javljaju kod raznih bolesti

http://www.svijetokonas.net/zanimljivosti-iz-prirode/prirodno-je-zdravo/arnika-prirodni-lijek/

Arnika – planinska zvijezda homeopatije

Biljke liječe

Planinska se arnika koristi stoljećima

Zbog svojih dobrobitnih sastojaka, arnika je postala zvijezda homeopatskih terapija mnogih tegoba.

Posebno je izraženo njeno djelovanje na sve simptome vezane za krv – ona je najbolji lijek kod krvarenja nakon operacije ili pak kod moždanog ili srčanog udara. Također djeluje ekspresno kada se porežete ili povrijedite.

Homeopati preporučuju arniku prije i nakon operacije, kod poroda jer smanjuje krvarenje, ublažuje bolove i ubrzava liječenje, nakon nesreće koja je dovela do šoka, kod potresa mozga kada je moguće krvarenje, moždanog udara, te intenzivnih tjelesnih aktivnosti kada su se mišići jako umorili.

Arnika djeluje antiflogistično (protuupalno), analgetično (smanjuje bolove) i antiseptično. Njeni glavni ljekoviti sastojci su seskviterpenski laktoni, flavonoidi i eterično ulje. Ne smije se primjenjivati oralno, već samo kao oblog kod uganuća, nagnječenja, podljeva krvi i otoka izazvanih traumom ili ubodom kukaca. Ona je također čest izbor kod reumatskih tegoba u zglobovima i mišićima.

Pri vanjskoj upotrebi arnike treba paziti na njegu mjesta na koje se ona stavlja. U tom se slučaju razblaži s vodom i dodaju kapi glicerina. Arnika je korisna za tretiranje rane od ležanja (dekubitus) tako da se žličica tinkture od arnike pomiješa sa šalicom maslinova ulja i nanese na bolno mjesto.

Ova je planinska bilja također dobro rješenje za upalu uha, a posebno je korisna kod mališana koji su skloni upalama uha. Kapnu se tri do četiri kapi tinkture uho koje se zatim začepi vatom kako zrak ne bi ulazio, te se vata izvadi nakon dvije minute. Postupak se ponovi nakon četvrt sata.

Oblog:

Jednu do dvije žličice cvijeta arnike preliti s dva decilitra kipuće vode, pustiti da odstoji poklopljeno 15 minuta uz povremeno miješanje, procijediti i koristiti kao oblog.

Tinktura:

Korijen ili cvjetove naribati u staklenku i preliti 96-postotnim čistim alkoholom . Zatvoriti staklenku i ostaviti na suncu ili toplom mjestu šest do osam tjedana. Tinktura se procijedi i spremi.

K. Horvat

http://www.ordinacija.hr/zdravlje/biljke-lijece/arnika-planinska-zvijezda-homeopatije/

 

 

Ivanjsko cvijeće – zdrava biljka

 

Iz kulinarstva
U narodu je poznata uporaba osušene biljke – praha – za kiseljenje mlijeka kao i za bojanje maslaca i sira.

Kontraindikacije
Osobe sa slabim funkcijama i komplikacijama želuca i žuči ne bi smjele ivanjsko cvijeće uzimati ni u kom obliku.

Ivanjsko cvijeće spada u grupu antikarcinoma, antiinflamatorika, antipiretika, antispazmatika, adstrigenata, detoksikanata, diaforetika, diuretika, dermetika, hemostiptika, kozmetika, limfatika, sedativa, sekretolika i tonika. Nazivaju ga još i bročikom, pravom bročikom, Ivanovim cvijetom, Ivanovom travom, sirištarom i žutim bročacem.
Grci su ivanjskim cvijećem liječili vodene bolesti. Ono se tradicionalno smatra biljkom planete Venere.
Ivanjsko cvijeće je trajna biljka, visine od 60 do 120cm, s jakom razvijenom četverouglastom stabljikom, na kojoj se razvijaju gusti cvatovi i zlatnožutih cvjetova. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Biljka u cvatu miriše po medu, a okus joj je kiseo i trpak. Raste na sunčanim livadama, obroncima brda, uz puteve, rubove polja, na šumskim čistinama i sličnim područjima. U ljekovite svrhe sabire se gornji dio biljke u cvatu, te suši na toplom i prozračnom mjestu u sjeni. Ljekoviti sadržaj kod te biljke je galiozin, aukubin, saponin, treslovina, organske kiseline, crvena boja i vitamin C.
Prema predajama kao i prema običajima u nekim narodima, sušeno ivanjsko cvijeće se stavljalo kao slama ispod rodilje jer se smatralo da otklanja štetna zračenja zemlje. Englezi u svojem nazivu za ivanjsko cvijeće kažu “slama za gospođin krevet” – Lady’s Bedstraw.

Zapadna medicina tradicionalno rabi ivanjsko cvijeće za liječenje:
artritisa, bolesti mjehura, epilepsije, za relaksiranje nervnog sustava, kod raka dojke, opeklina, raznih katara, vodenih bolesti, otežanog mokrenja, groznice, krvarenja, visokog tlaka, žutice, bolesti bubrega, leukemije, bolesti limfe, psorijaze i drugih boelsti kože, bolesti grla, tumora, čira na želucu, kamenaca, protiv zgrušavanja krvi, cista, raznih rana, bolesti prostate, protiv povišene temperature itd.

Ljekovito djelovanje ivanjskog cvijeća:
Od ivanjskog cvijeća priprema se sok, čajna mješavina i mast. Ivanjsko cvijeće koristi se:
- Kao izvrstan diuretik
- za liječenje najtežih oboljenja
- za liječenje kožnih oboljenja (lišaja, ekcema, čireva, raznih kožnih nečistoća, raka kože, tvrdih novotvorina, tumora, raka itd)
- Naša pučka medicina ivanjsko cvijeće rabi za liječenje kroničnih bolesti bubrega i mjehura, vodenih bolesti
- reumatskih i bolesti kože
- kod bolesti jetre i nakupljanja vode u trbušnoj šupljini jer je izvrstan diuretik
- Ivanjsko cvijeće se rabi i za liječenje histerije, padavice, te raznih drugih živčanih tegoba
- kod probavnih tegiba praćenih grčevima
- kod bolova koji se javljaju kao posljedica uznapredovalog karcinoma itd

http://www.svijetokonas.net/zanimljivosti-iz-prirode/prirodno-je-zdravo/ivanjsko-cvijece-zdrava-biljka/

Ovaj kratki izbor sam napravila samo za ilustraciju, da shvatimo kako zbog poneke praznovjerice ne smijemo iz vida izgubiti velike prirodne vrijednosti I koristi…

ASTROLOGIJA 

Pokušaji da se karakter i sudbina čovjeka protumače pomoću kretanja i položaja zvijezda vrlo su stari. /—> Pogovor, str. 214/Za astrologiju se često zahtijeva rang znanosti, pogotovo ako svoje rezultate brižno obrađuje pomoću matematike i statistike. C. G. Jung konstatirao je u vezi s tim: »Suvremena seastrologija sve više približava psihologiji i već glasno kuca na vrata Sveučilišta.«

Međutim, s time se ne može usporediti čitanje paušalnog horoskopa,kao što se to čini u većini slučajeva. Zato je ta laička astrologija s pravom nazvana »kraljicom praznovjerja« / W.-E. Peuckert/, a horoskop je danas vjerojatno najčešći savjetnik kada se radi o tome da se nešto kaže o najbližoj budućnosti i karakteru čovjeka, rođenog u određenim konstelacijama zvijezda.

Paracelsus: »Astronomica et astrologica opuscula«, Köln, 1567.

* * *

Još je u 16. stoljeću PARACELSUSili THEOPHRASTUS BOMBASTUS postao objekt mnogih praznovjernih priča, kao naprimjer ove: »Theophrastus, veliki nadriliječnik, koji je putovao po cijelom svijetu, imao je đavola u staklenki s čijom je pomoći obavljao najveća djela. Đavao ga je upoznao sa svim travama i cvijećem od kojih se mogu priređivati lijekovi. Tako je Theophrastus, kao Gospod Isus Krist u evanđelju, činio da slijepi progledaju, gluhi čuju, kljasti prohodaju i gubavci ozdrave - ali samo pomoću crne magije. Koliko god su ga bolesnici tražili da bi ih izliječio, toliko su ga se i bojali, jer je bio povezan s duhovima pakla. Kod kraljeva i careva bio je u velikoj milosti jer nije samo činio da ozdrave, već im je i pomagao da održavaju i brane svoja carstva. Trebalo je da samo malo otvori svoju staklenku, pa da mu đavao odmah kaže što mu je činiti. Konačno je ipak loše završio. Kad je već ostario i bojao se smrti, đavao mu je savjetovao da se dade rasjeći u male komade i pokopati u konjskom izmetu, pa da će se nakon godine dana vratiti na svijet kao mladić. Tako je, dakle, Theophrastus naredio sluzi da ga rasječe i pokopa. Ali, ovaj je bio nestrpljiv i nije mogao sačekati određeno vrijeme, nego je predzadnji dan znatiželjno otvorio jamu. U njoj je ležao Theophrastus živ, kao lijepi mladić, samo mu još tjeme nije bilo sasvim sraslo. Tada mu je u mozak dospio zrak, pa je   morao umrijeti. Inače bi opet mogao ostarjeti i pomoću đavla uvijek se iznova pomlađivati.«

* * * 

Jedan znanstvenik novog vremena, psiholog CARL GUSTAV JUNG, izjasnio se neposredno prije svoje smrti (1961) vrlo odlučno za prirodnu vjeru i njezino pozitivno djelovanje na čovjeka: »U istoj mjeri u kojoj je raslo naše znanstveno poimanje, naš je svijet postepeno dehumaniziran. Čovjek se u kozmosu osjeća izoliranim jer više nije povezan s prirodom i jer je izgubio svoj emocionalni nesvjesni identitet' s prirodnim pojavama. One su pomalo izgubile svoj simbolički sadržaj. Grmljavina više nije glas ljutitog boga, a munja više nije projektil kojim on kažnjava čovjeka. U nijednoj rijeci više ne živi neki duh, nijedno drvo nije životni princip nekog čovjeka, nijedna brdska spilja stan nekog velikog demona. Čovjeku ne govore više glasovi iz kamenja, biljki i životinja, a ni on više ne govori s njima u uvjerenju da ga razumiju. Njegov je kontakt s prirodom izgubljen, a time i jaka emocionalna energija koja je djelovala na tu simboličku povezanost.«

* * *

Već su Babilonci i Asirci, Egipćani, Kinezi, pa i Grci i Rimljani vrlo pažljivo promatrali mijenjanje zviježđa i na tome bazirali svoje odluke. PLATON i ARISTOTEL bijahu uvjereni da zvijezde imaju dušu i da su božanske. Tako se ne treba čuditi što i u Bibliji, kod KRISTOVA rođenja, važnu ulogu igra zvijezda, dok je njegovu smrt na križu, prema izjavi evangelista, pratilo pomračenje sunca: to su za mnoge kršćane bila neosporiva svjedočanstva korespondencije između zemaljskih zbivanja i zvijezda. KONSTANTIN VELIKI, TOMA AKVINSKI, ROGER BACON,FRIDRIK II, DANTE, PARACELSUS, KOPERNIK, JOHANNESKEPLER, PHILIPP MELANCHTHON, ALBRECHT VON WAL-LENSTEIN, TYCHO de BRAHE - svi su oni bili uvjereni u utjecaj zvijezda na ljudsku sudbinu, za razliku od TACITA, SENEKE, PAVLA, AUGUSTINA, BONAVENTURE, PICA DELLA MIRANDOLE i MARTINA LUTHERA - da navedemo samo nekolicinu protivnika čitanja sudbine iz zvijezda. Nemali je broj ljudi tokom vremena izgubio život jer su ih se moćnici na temelju svojih horoskopa bojali. Tek je 18.stoljeće, doba prosvjetiteljstva, donijelo veći otklon od astrologije. Usprkos tome GOETHE je, u autobiografskom djelu Dichtung und Wahrbeit, registrirao konstelaciju zvijezda kod svog rođenja, a HOL-DERLIN je u svojoj pjesmi rijeci Rajni priznao da vjeruje u utjecaj zvijezda na ljudski karakter: Jer, kao što si počeo, takav ćeš i ostati, koliko god djelovala nevolja i odgoj; najveću moć ima, naime, rođenje i zraka svjetla koja obasjava novorođenče.

* * * 

Prema ljekovitom bilju Crkva je primjenjivala opreznu taktiku: ako se skupljalo uz molitve, nije imala nikakvih prigovora, ali ako su se pri skupljanju mrmljale formule starih čarolija, tvrdila je da ono ne može imati nikakvo djelovanje. Vrijeme prije izlaska sunca, ali i nakon njegova zalaska, jutro, podne i ponoć - svi su ti dijelovi dana imali osobite prednosti ili loše strane za neki posao, za čarolije ili za ljudsko zdravlje. I GOETHEOV Faust želio je da se ujutro pri punom mjesecu riješi »svakog dima znanja« i da ozdravi kupajući se u jutarnjoj rosi. Početak godine, mjeseca, tjedna i dana, također su imali vrlo značajnu ulogu (—> početak). Isto se tako vjerovalo da je prvi susret sa starom ženom, dimnjačarom ili crnom mačkom važan za budućnost, a pogotovo za zdravlje. U vezi s tim treba spomenuti i vrlo prošireno mišljenje da se pljuckanjem na prvi novac koji se primi može osigurati daljnji uspjeh u poslovima, pri čemu igra ulogu i već spomenuto vjerovanje u magične snage ljudskih izlučina.

* * *

Sve o Praznovjerju - Helmut Hiller
Naslov izvornika
Helmut Hiller Lexikon des Aberglaubens 
© 1986 Süddeutscher Verlag GmbH, 
München 
Digitalizacija knjige: Equilibrium ® 2007

 

 

Astrologija

 

Astrologija (grč.: αστρολογία = άστρον + λόγος) se bavi proučavanjem simboličkog međuutjecaja položaja i kretanja nebeskih tijela i time na zbivanja na Zemlji, te čovjekovu osobnost ili slijedove događaja. Astrologija nema znanstvenu utemeljenost. Astrologija ne poznaje sudbinu, narodni izraz koji joj se pripisuje. Astrološka karta (horoskop) izrađuje se prema točno određenom vremenu i zemljopisnom položaju, a tumačenje se bazira na sintezi četiri osnovna elementa:

• planeta - deset nebeskih tijela: dva Svjetla (Sunce i Mjesec) i osam planeta (Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, Pluton).
• znakova Zodijaka - dvanaest znakova: Ovan, Bik, Blizanci, Rak, Lav, Djevica, Vaga, Škorpion, Strijelac, Jarac, Vodenjak, Ribe.
• astroloških kuća - dvanaest kuća koje predstavljaju različita područja života.
• aspekata - kutna udaljenost između planeta.

Na Zapadu je široko poznati, medijski vrlo pojednostavljeni pristup astrologiji, pri čemu se ljudi dijele na dvanaest astroloških znakova - prema znaku u kojem se nalazi Sunce u trenutku rođenja; pa tako imamo 12 sunčevih znakova. Taj oblik kreiran od medija, koji se koristi gore navedenim modelom nastao je početkom 20. stoljeća, popularna verzija jednog elementa iz natalne karte s kojom se i danas novine služe pojednostavljena je 12-kategorijska medijska forma. Za razliku od astrologije koja se služi izračunom položaja nebeskih tijela s točke posmatranja ili rođenja, postoje i druge kategorizacije koje se imenuju astrologije iako to nisu:

Sadržaj

• 1 Različiti tipovi tipološke kategorizacije koji nisu astrologija2 Različiti tipovi astrologije
• 3 Podjela astrologije prema području interesa
• 3.1 Ezoterična astrologija
• 3.2 Estradna ili medijska astrologija ili opći horoskop za znakove zodijaka
• 3.3 Znanstvena astrologija
• 3.4 Psihološka astrologija
• 3.5 Horarna astrologija
• 3.6 Natalna astrologija
• 3.7 Sinastrija ili usporedna astrologija
• 3.8 Elekcijska astrologija
• 3.9 Mundana astrologija
• 4 Astrologija i znanost
• 5 Poznati astrolozi
• 6 Vanjske poveznice

Različiti tipovi tipološke kategorizacije koji nisu astrologija

• Azteška astrologija,

• Ki 9 zvijezda,

• Kigaku ili japanska astrologija,

• Kineska astrologija,

• Estradna ili medijska astrologija

Različiti tipovi astrologije

• Jyotish ili indijska astrologija,

• Zapadna astrologija, itd.

 

Podjela astrologije prema području interesa

Ezoterična astrologija

U indijskoj astrologiji podrazumijevajuća, dok u zapadnjačkoj prenesena kroz ezoteričnu, ali i kršćansku modifikaciju. Teozofi su naročito zadržali ezoteričnu astrologiju tokom prve polovice 20. stoljeća. Kršćanstvo je od 16. do 18. stoljeća protjeralo astrologiju iz svojih učilišta, te se astrologija poslije vratila tek u 20. stoljeću kroz karikiranu verziju javne medijske uniformnosti ili popularnih općih horoskopa po solarnim znakovima. Papa Ivan Pavao II. se 2000. godine ispričao svima koji su kao heretici progonjeni zbog svoga znanja od strane Crkve. To je isprika i astrolozima poput Galilea, te svim astrolozima koji su proganjani zbog znanja, učenja i istraživanja. Astrologija ne podrazumijeva ni jedan religijski izbor, uključujući i dogmatsku religiju starih znanosti koje ne žele istraživati astrologiju ili ju pokušavaju zabraniti.

Estradna ili medijska astrologija ili opći horoskop za znakove zodijaka

Nastala 1908. godine u Londonu za potrebe medija. Jedno stoljeće stara praksa medija danas je najčešće smatrana astrologijom, što nije, iako jest temeljena na jednom astrološkom ciklusu - ciklusu sunca kroz 12 znakova. Za astrologe nema nikakvu upotrebnu vrijednost do medijske poopćene kategorizacije za samoprepoznavanje. Iako je ova primjena astrološki osnovana, nju u praksi astrolozi nisu primjenjivali svih prijašnjih tisućljeća, niti ima upotrebljivu vrijednost niti zadovoljava osnovne principe cjelovitosti individualnog horoskopa. Čini se da je njena uloga bila vraćanje astrologije u široku javnost, nakon posvemašnje sotonizacije i zabrana u prijašnjih 300 godina. Sloboda medija je na neprimjetan način uvela postojanje drevnog znanja iz mraka okultne tamnice gdje je smještana nasilno do tada. Današnji astrolozi mogu zanatski izrađivati uopćene prognoze toga tipa, no to je medijska , popularna vrsta novinskog žanra prije nego astrologija sama, a temeljena na astrološkim kretanjima i kategorijama sunčanog prolaska kroz fiktivne znakove (ne sazvježđa).

Znanstvena astrologija

H.J. Eyesenk, M. Gauquelin, R. Ebertin i drugi istraživači druge polovice 20. stoljeća prvi testiraju vrijedne i nevrijedne tehnike i tvrdnje, te zaključuju da je vrijedna daljnjeg istraživanja. Psiholozi i metodolozi za velika istraživanja otkrivaju "mars effect" kod sportaša, dok Ebertin reducira astrologiju na kuteve, zanemarujući polja, kako bi matematički izolirao efekte, te eliminirao interpretaciju. Pokreće se i magazin "Correlation" koji istražuje fenomene korelacija ne ulazeći u polazne teorije. Znanstvena astrologija istražuje efekte i testira vrijedna nasljeđa ljudskih znanja iz ove skupine područja. Počela se razvijati paralelno sa padom utjecaja religije i razvojem novih znanosti kadrih obujmiti usložnjene interakcije u prirodi bez mogućnosti laboratorijske izolacije.

Psihološka astrologija

Započeta na premisi teorije sinkroniciteta C.G. Junga koja kaže da "sve nastalo u određenom trenutku nosi u sebi (sva)obilježja toga trenutka". Značenje riječi hora - jest trenutak, u riječi horoskop. Jung interpretativnu prirodu najstarijeg simboličnog jezika arhetipa u ljudskoj i animalnoj prirodi vidi kao unutarnju stvarnost osobe asociranu sa simbolima arhetipnih analogija po principu da je nešto slično nečemu, a to drugo slično nečemu drugome. Princip slično-je slično-je slično je jedan od dva sustava ljudskog i životinjskog učenja. Drugi je isto-je isto-je isto. digitalni model. Prijelaz astrologije na digitalni model razmišljanja čeka nove istraživače. Psihološka astrologija bazira interpretaciju na temelju arhetipnih slika simbola ljudskog nesvjesnog i simboličkog interpretiranja stvarnosti svojstveno ljudskoj prirodi, radikalno se odmičući od prijašnje stigme nametnute astrologiji kao proricateljskoj vještini određivanja sudbine. Jungova psihološka astrologija ima višegodišnje diplomske i poslijediplomske studije i direktno je povezana sa terapeutskom djelatnosti Jungovske dubinopsihološke psihološke struje. Graditelji područja su Dr. Liz Green, Howard Sasportas i drugi europski astrolozi i psihoterapeuti sa područja Velike Britanije i Švicarske. Jungova psihološka astrologija nije se nastavila razvijati sa razvojem psihologije ili astrologije pa je njen naziv dosljedan samo unutar konteksta djela astrološke i dijela psihološke i psihoterapeutske zajednice, odnosno unutar sustava vrijednosti društva sredinom 20. stoljeća.

Horarna astrologija

Podrobniji članak o temi: Horarna astrologija
Daje odgovor na konkretno pitanje. Astrološka karta se izrađuje prema vremenu i mjestu u trenutku u kojem je pitanje, jasno formulirano, postavljeno astrologu tj. on ga shvatio. Jednostavna i praktična, tumači se samo onaj dio karte koji je tematski obuhvaćen pitanjem. Uobičajeno je koristiti osnove i pravila tradicionalne astrologije te Regiomontanus sistem podjele kuća.

Natalna astrologija

Podrobniji članak o temi: Natalna astrologija
Natus - rođeni. Onaj koji je rođen. Astrologija živih bića. Iz perspektive natalne astrologije čovjek je cjelina istih elemenata u različitu omjeru i rasporedu. Filozof Bela Hamwas postavio je definiciju tretirajući astrologiju kao majku inidividualnog pristupa i humanističkog odnosa prema čovjeku. Ta tradicija natalne astrologije potpuno je suprotna fatalizmu bez izbora koju su astrologiji pripisivali u kasnom srednjem vijeku pa sve do danas religijski krugovi i njihovi znanstveni prominenti, ignorirajući stvarne postavke astrologa. Bavi se svim segmentima života pojedinca; od psihološke strukture, karaktera, temperamenta, nasljednih faktora, fizičke konstitucije i kondicije, do interakcije s okolinom, odnosa s ljudima i situacijama koje nam život donosi. Natalna karta se izrađuje prema vremenu (datum, sat i minute) i mjestu rođenja, i ona je osnova svega, sve ostalo se temelji na njoj - predikcije, sinastrijske karte, elekcione karte itd.

Sinastrija ili usporedna astrologija

Grana astrologije koja se bavi tumačenjem odnosa dvije osobe na temelju usporedbe njihovih natalnih karti; pri čemu se pažnja obraća na sklad ili nesklad naglašenih znakova, elemenata i kvaliteta, međusobne planetarne aspekte, te utjecaj planeta jedne osobe na kuće i uglove natalne karte druge. Također se mogu izraditi i horoskopi kombinacijom natalnih podataka obje osobe - kompozit, Davison horoskop.

Elekcijska astrologija

Ima za cilj pronaći najpovoljniji trenutak za otpočinjanje nekog poduhvata. Elekcijska karta izrađuje se u kombinaciji s natalnom tj. kartom osnivanja poduzeća i sl. No, ukoliko je u pitanju manje važna aktivnost ili podatci nisu poznati, elekciona karta se može izraditi zasebno, s tim da se u vidu ima dobar smještaj i povezanost onih elementa karte koji se odnose na prirodu i cilj planiranog poduhvata.

Mundana astrologija

Podrobniji članak o temi: Mundana astrologija
To je astrologija svijeta, globalnih promjena prema riječi mundus = svijet. Analizom i predviđanjem obuhvaća sva zbivanja unutar država i naroda; od političkih, ratnih, gospodarskih, društvenih, do prirodnih uvjeta i nepogoda. Horoskopi se izrađuju prema vremenu i mjestu u kojem se događaj odvio ili započeo. Npr. horoskop države izrađuje se prema vremenu i mjestu proglašenja neovisnosti, uspostave novog režima, krunidbe vladara i sl. Potrebno je znati kojem horoskopskom znaku pripada određena država, republika ili grad kako bi se lakše pratili tranziti planeta ili izradio horoskop. Ptolomej u knjizi Tetra Biblos vrlo jasno objašnjava različitost svih naroda i srodnosti sa određenim horoskopskim znakovima. Također, Ptolomej kaže da razlike između zemalja potiču od njihovih koordinata i kutova koje zaklapaju sa položajem Sunca na ekliptici. U antičkom četveroknjižju, Tetrabiblos-u, mundana čini tri od četiri knjige.

Astrologija i znanost

Kroz povijest, mnogi poznati ljudi su se bavili astologijom, pa čak i prvi znanstvenici, kao što su Galileo Galilei, Johannes Kepler, dok su horoskopi bili privilegija najvišeg sloja. Do vremena Francisa Bacona i znanstvene revolucije, nove znanstvene discipline iznjedrile su metodu sustavne i iskustvene indukcije potvrđene promatranjem pokusa, što je dovelo do znanstvene revolucije. Odlukom Pape u djelu "Coelli et terrae Creator", astrologija i astronomija počele su se razilaziti; astronomija (bivša astrometrija) je postala jedna od znanosti koja mjeri i imenuje zvijezde (nome-ime), dok su astrologiju crkveni prirodoznanstvenici i Crkva nazivali sve više okultnom djelatnosti inspiriranom od sotone. Astrolozi su se trebali odreći međuutjecaja planetea jer time narušavaju nepoznanicu "plana kreatora zemlje i neba". Proces je trajao od 1457. do 1666. godine. Odvajanje se dogodilo dekretom Crkve, a na društvenoj razini progonom uz pomoć Newtonove znanosti ubrzo, tijekom 18. i 19. stoljeća, astrologija se prikazuje kao praznovjerje zbog nedokazivosti gravitacijskog utjecaja kao poznate sile. Newton sam, nije vidio silu gravitacije kao silu koja je povezana sa astrološkim "korelacijama", pa su astrolozi nakon toga uključujući i samog Newtona koji se astrologijom bavio, napadani sa ovim novim razlogom. Gravitacija je postojala prije i poslije. Povijesne falsifikate danas propituju mnoge znanstvene discipline koje istražuju taj povjesni proces, od povjesničara astronomije i astrologije do teorijskih ili socioloških istraživača i astronoma koji ne djele stare "etiketirajuće" stavove sa pretežnom većinom. Problem astrologija-astronomija desetljećima se provlači iz prošlog stoljeća, dok astrološka zajednica u golemoj većini nema sredstava za istraživanje. Komercijalna upotreba riječi astrologija u medijima ili tarot-call centrima nema motiva za istraživanja i nema interes razlučivanja astrologije od "nadahnućima" vođenih "savjetovanja" poput vidovitosti i tarota. Time može biti obmana, zabava ili savjetovanje koje nije astrološko, ali se tako deklarira. Astrolozi u pravilu ne rade call-savjetovanja, a istraživački, znanstveno orijentirani astrolozi ne prakticiraju ni estradnu verziju općih zodijačkih znakova.

Danas se, u velikom dijelu populacije, astrologija ne smatra znanstvenom disciplinom, upravo zbog nedostatka dokaza koji idu u prilog iti jednoj tvrdnji u astrologiji, a zbog ogromnog broja dokaza raznih znanosti koji na razuman, dokazani način opisuje neke fenomene. Astrolozi se s time ne slažu i smatraju, da premda ima premalo dokaza, oni se ipak javljaju. Astrologiju kao djelatnost u svrhu zarade koriste telekomunikacijske kompanije i komercijalisti na tarot i sličnim linijama, iz čega slijedi, da se koristi i u svrhu prevare. Astrolozi žele razlikovati teoretsku astrologiju od negativnih pojava u komercijalne svrhe.

Poznati astrolozi

 

• Ptolomej
• Nostradamus

 

http://hr.wikipedia.org/wiki/Astrologija

 

Obzirom da je astrologija starija od psihologije, čini se da je psihologija imala gotov izvor za tipologiju ličnosti…

Dok je astrologija bila u sklopu astronomije, možda je i bilo nade za ozbiljna istraživanja…

No, umjesto nametanja svog mišljenja predlažem raspravu na temu Astrologija, a u svjetlu svih proturječnosti u odnosu javnosti prema astrologiji…

Malena sugestija, osobne horoskope shvatite ozbiljno, tjedne horoskope iz časopisa, ja ih zovem konfekcijski, uzimte kao zabavu…

 

ATROFIJU MIŠIĆA pokušavalo seliječiti utrljavanjem riblje masti.

 

Sve o Praznovjerju - Helmut Hiller
Naslov izvornika
Helmut Hiller Lexikon des Aberglaubens 
© 1986 Süddeutscher Verlag GmbH, 
München 
Digitalizacija knjige: Equilibrium ® 2007

 

* * *

 

MIŠIĆNA SLABOST

 

• Uvod • Uzroci • Dijagnoza

Uvod

Mišićna slabost je čest problem, ali obično znači različite stvari različitim ljudima. Nekima to znači jednostavno osjećati se umornim ili iscrpljenim. Kod prave mišićne slabosti, međutim, potpunim naprezanjem (angažiranjem mišića) ne postiže se normalna snaga. Slabost može zahvatiti cijelo tijelo ili može biti ograničena na ruku, nogu ih čak samo šaku ili prst. Iako slabost mogu uzrokovati problemi u mišićima, tetivama, kostima ih zglobovima, najčešće mišićnu slabost uzrokuju problemi nervnog sistema. Neka slabost uvijek prati razdoblje bolesti, a često se javlja sa starenjem (sarkopenija).

 

Uzroci mišićne slabosti

 

Oštećenje mozga

Primjer: Moždani udar ili tumor mozga

Glavne posljedice: Slabost ili paraliza strane tijela suprotno od oštećenja mozga. Mogu biti zahvaćeni govor, gutanje, ličnost i procesi mišljenja

 

Oštećenje kičmene moždine

Primjer:            Ozljeda vrata ili leđa, tumori kičmene moždine, suženje kičmenog kanala, multipla skleroza, poprečni

mijelitis, manjak vitamina B12

Glavne posljedice: Slabost ili paraliza ruku i nogu ispod razine ozljede, gubitak osjeta ispod razine ozljede koji napreduje, bol u leđima. Mogu biti zahvaćeni crijeva, mokraćni mjehur i spolna funkcija

 

Propadanje nerava u kičmenoj moždini

Primjer:            Amiotrofična lateralna skleroza

Glavne posljedice: Napredujući gubitak mišićne mase i snage, ali nema gubitka osjeta

 

Oštećenje korjena kičmenog nerva

Primjer:            Prolabirani disk u vratu ili donjem dijelu kičme

Glavne posljedice: Bol u vratu ili slabost ili neosjetljivost ruke, bol u donjem dijelu leđa sa širenjem niz nogu (ishijas) i slabost ili neosjetljivost noge

 

Oštećenje pojedinog nerva (mononeuropatija)

Primjer:            Dijabetična neuropatija, lokalni pritisak

Glavne posljedice: Slabost ili paraliza mišića i gubitak osjeta u području koje opskrbljuje oštećeni nerv

 

Oštećenje mnogih nerva (polineuropatija)

Primjer:            Šećerna bolest, Guillain-Barreov sindrom, manjak folata, druge metaboličke bole

Glavne posljedice: Slabost ili paraliza mišića i gubitak osjeta u područjima koja opskrbljuju zahvaćeni nervi

 

Bolesti neuro-muskularne sinapse

Primjer:            Miastenija gravis, toksičnost kurarea, Eaton-Lambertov sindrom, otrovanje insekticidima

Glavne posljedice: Paraliza ili slabost mnogih mišića

 

Mišićne bolesti

Primjer:            Duchenneova bolest (mišićna distrofija), Infekcije ili upalne bolesti (akutni virusni miozitis, polimiozitis)

Glavne posljedice: Napredujuća mišićna slabost po tijelu.

 

Mišići osjetljivi ili bolni i slabi

 

Psihički problemi

Primjer:            Depresija, umišljeni simptomi, histerija (konverzivna reakcija), fibromialgija Glavne posljedice: Žaljenje na slabost čitavog tijela, paraliza bez znakova oštećenja nerva.

 

Dijagnoza

Kad doktori procjenjuju osobu sa mišićnom slabošću, traže uporišta za prepoznavanje uzroka problema i nastoje tačno utvrditi koji su mišići slabi i koliko su slabi. Mišići se pregledaju sistematski, obično počinjući sa licem i vratom, zatim rukama i konačno nogama. Normalno bi osoba trebala biti u stanju držati ispružene ruke nekoliko minuta a da se ne spuste ili tresu. Nemogućnost održavanja ruku u mirnom stanju može biti znak slabosti. Snaga protiv otpora ispituje se guranjem ili povlačenjem ruku ili nogu dok doktor gura i povlači u suprotnom smjeru.

 

Funkcionalno testiranje, traženje od osobe da izvodi različite zahvate dok doktor bilježi svaki nedostatak u zahvaćenoj mišićnoj skupini, može također biti uporište za razumijevanje mišićne slabosti, npr. doktor može ispitati sposobnost osobe da ustane sa stolice a da ne upotrebi ruke, da čučne i podigne se iz čučećeg položaja, da stoji na prstima i petama i da hvata neki predmet.

 

Doktori tragaju za gubitkom mišićne mase (atrofija), što može nastati zbog oštećenja ili samog mišića ili njegovih nerava. Atrofiju mišića mogu uzrokovati nekorištenje mišića, kako se katkada događa zbog dugog ležanja u krevetu. Povećanje mišića (hipertrofija) se normalno pojavljuje poslije tjelovježbi, npr. dizanje tereta. Kada je osoba bolesna, hipertrofija nastaje jer jedan mišić radi jače da bi nadoknadio slabost drugoga. Mišići se mogu povećati i kad normalno mišićno tkivo nadomješta normalno tkivo, što se događa pri amiloidozi i u nekim nasljednim mišićnim bolestima, npr. prirođene atonije.

 

Tokom pregleda doktor ispituje mišiće s obzirom na osjetljivost i strukturu tkiva. Normalno je mišić čvrst, ali nije tvrd, i gladak ali ne kvrgav. Mišiće se ispituje i s obzirom na nenormalne pokrete. Kratki, fini, nepravilni mišićni trzaji koji se vide tik ispod kože (fascikulacije) obično upućuju na nervnu bolest, premda katkada nastaju u zdravih ljudi (naročito ako je osoba nervozna ili joj je hladno), a često se javljaju u mišićima potkoljenice starijih ljudi. Nemogućnost mišića da se opusti (miotonija) obično ukazuje više na problem u mišiću nego u nervima.

 

Pomni neurološki pregled pomaže u utvrđivanju bilo koje nenormalnosti osjeta, usklađenosti, finih motornih pokreta i refleksa. Proučavanja nerava, uključujući mjerenja provodljivosti nerva, pomaže u utvrđivanju funkcioniraju li normalno nervi koji opskrbljuju mišiće.

 

EMG (elektromiogram), pretraga pri kojoj se bilježe električni impulsi iz mišića, pomaže da se odredi jesu li mišići normalni. Ako su mišići nenormalni, EMG može pomoći u razlikovanju između primarne nervne nenormalnosti i primarne mišićne nenormalnosti.

 

Ako problem leži u samom mišiću, doktor može napraviti biopsiju mišića pri čemu se uzima mali komadić mišića i ispituje pod mikroskopom. Pretrage krvi mogu se koristiti da se odredi brzina sedimentacije crvenih krvnih stanica koja može biti povišena, ako postoji upala, kao i razina kreatin kinaze, normalnog mišićnog enzima koji izlazi iz mišića i otpušta se u krvnu struju kad je mišić oštećen.

 

Kako doći do uzroka mišićne slabosti?

Problem u nervu                                                                       Problem u mišićima

Mišići se mogu smanjiti (atrofija), ali biti čvršći nego što izgledaju

Mišići mogu biti slabiji no što izgledaju

Mišićni se trzaji pojavljuju ispod kože                                         Mišićni se trzaji ne pojavljuju

ispod kože

Refleksi mogu biti neočekivano slabi ili ih u cijelosti nema           Refleksi mogu biti prisutni,

premda su mišići vrlo slabi

Osjet može biti izgubljen na čitavom području mišićne slabosti    Osjeti ikao što su dodir i

toplina su normalni, ali mišići mogu biti bolno osjetljivi

 

http://www.vasdoktor.com/medicina-od-a-do-z/neurologija/552-miina-slabost

 

* * *

Novosti u liječenju atrofije

 

Američki znanstvenici su otkrili izvor mladosti za mišiće, matične stanice koje osiguravaju snagu mišića do kraja života, ali za sada, samo kod miševa.

Znanstvenici su otkrili metodu liječenja koja bi mogla omogućiti da se pobijedi atrofija mišića kod starijih ljudi, a riječ je o transplantaciji matičnih mišićnih stanica. Na eksperimentima sa miševima oni su pokazali da nakon primjene ove metode povrijeđeni miševi doživotno ostaju mladi i zdravi. Implantirane stanice liječe povredu za samo nekoliko dana, a što je još važnije, ovim zahvatom mišić se potpuno mijenja i postaje otporan na prirodni proces starenja.

Iako se i dalje traga za odgovorima na neka pitanja, rezultati bude nadu u nove metode liječenja, i to ne samo atrofije mišića u starijem životnom dobu već i kroničnih degenerativnih oboljenja mišića.

Znanstvenici su uzimali matične stanice iz mišića tri mjeseca starih miševa, a potom ih implantirali njihovim „vršnjacima” kod kojih su prethodno namjerno izazvali povredu mišića na nozi. Nakon dvije godine znanstvenici su došli do novog otkrića. Mišićne stanice ne samo da su udvostručile masu već su postale veće i nisu bile zahvaćene procesom starenja.

Još nije poznato na kakvim se mehanizmima temelje ove promjene, ali pretpostavlja se da presudnu ulogu igra okolica u koju dospijevaju matične stanice. One djeluju na pomlađivanje ako u njihovoj okolici ima oštećenja, na primjer, ako su postojeće stanice povrijeđene. Ako se, nasuprot tome, ubace u zdrav mišić, nemaju nikakav utjecaj na njegovu veličinu i funkciju.

Stručnjaci se nadaju da će na ovaj način moći liječiti degenerativna oboljenja, poput distrofije mišića, bolesti kod koje mišić doslovno sam sebe uništava. Ukoliko se utvrdi da bi ova metoda se mogla primijeniti i na ljudima, oboljeli od mišićne distrofije mogli bi se izliječiti samo jednim zahvatom.

http://www.mojezdravlje.net/Bolesti/825/bolesti-misicno-kostanog-i-vezivnog-tkiva/Novosti-u-lijecenju-atrofije.aspx

 

* * *

SUŠENJE (ATROFIJA) MIŠIĆA

 

SUŠENJE (ATROFIJA) MIŠIĆA   Kod atrofije mišića pokazao se dobrim sljedeći biljni pripravak: opranu, svježu rusomaču sitno narežemo, napunimo u bocu, prelijemo s 40 % žitnom ili voćnom rakijom, ostavimo na suncu ili u blizini drugog izvora topline. Nakon 10 dana u manju bocu odlijemo količinu potrebnu za uporabu te nadomjestimo količinu alkohola. S tom biljnom esencijom masiramo oboljele mišiće tri puta dnevno. Usto svakodnevno pijemo četiri šalice čaja od vrkute, gutljaj po gutljaj, tijekom cijeloga dana. Ako je moguće, koristimo svježe ubrano bilje    http://prirodnodozdravlja-ljekovitobilje.blogspot.com/2012/06/susenje-atrofija-misica.html  

Ako masaža pomaže kod atrofije mišića, onda ni masaža ribljom mašću nije mogla škoditi…

Uostalom, potraga medicine za lijekovima je duga i puna pogrešaka i promašaja, pa dok medicina stvarno ne otkrije učinkovit lijek, bolesni ljudi si moraju barem pokušati olakšati…

Nije u redu baš sve trpati u koš praznovjerja…