9. Preobražaj pripovjedača

Četiri sporazuma kao omiljeni instrument

Vidjeli ste kako stvarate virtualnu stvarnost, san vlastita života i svjesni ste da vam je život priča. Sada se, na temelju te svjesnosti, postavlja pitanje: jeste li sretni sa svojom pričom? Jako je važno razumjeti da možete biti sve što želite jer vi ste umjetnik, a vaš je život vaša tvorevina. To je vaša priča. To je vaša komedija ili tragedija, a ako se priča ionako mijenja, zašto promjenu ne biste svjesno usmjeravali?

Sada, kad ste osviješteni umjetnik, pogledajte sviđa li vam se vlastita umjetnost i počnite vježbati kako biste je mogli poboljšati. Vještina se stječe iskustvom. No, to je veoma važno djelovanje. Kad sam to otkrio, djelovao sam tako da sam preuzeo odgovornost za svoju umjetnost i pročistio svoj program. Kao umjetnik sam počeo istraživati mogućnosti - svako djelovanje i svaku reakciju. Usput, to je naša stvarna priroda: istraživanje. Istraživanje čega? Života! A što bismo drugo mogli istraživati?

Mijenjanje životne priče Tolteci nazivaju majstorstvom preobrazbe. Riječ je o preobražaju vas, pripovjedača, sanjača. Život se jako brzo mijenja i vidite da se neprestano preobražavate, ali preobrazbom ćete ovladati kada se više ne budete opirali promjeni. Umjesto toga, promjenu iskoristite u vlastitu korist i uživajte u njoj. Ovladati preobrazbom znači neprestano živjeti u sadašnjem trenutku. Život je sada vječan zato što životna sila sve stvara upravo sada, a ujedno i upravo sada sve preobražava.

Kako ćete promijeniti svoju priču? Sada znate da sami stvarate tu priču u skladu s onim što vjerujete o sebi. Ono što vjerujete o sebi možete preobraziti tako da se »odučite« od onoga što ste več naučili. Kada se odučite, vjera će vam se vratiti, osobna moć povećati i tada vjeru možete uložiti u nova uvjerenja.

Želite li znati istinu, ako ste spremni prestati vjerovati u laži, tada zapamtite: ne vjerujte samome sebi i ne vjerujte nikome. To će vam pojasniti mnoge stvari. No, možda će vam trebati mala podrška kako biste prestali vjerovati u laži i kako biste se počeli oslobađati svih sporazuma koji su usmjereni protiv vas. Knjiga Četiri sporazuma sa samim sobom pružit će vam podršku. Napisana je upravo za vas, za glavni lik vlastite priče. Ta četiri jednostavna sporazuma mogu vas odvesti sve do vlastite osobnosti: neka vam riječ bude besprijekorna. Ništa nemojte shvaćati osobno. Ne pretpostavljajte. Uvijek dajte sve od sebe.

Mnoga vam oruđa mogu pomoći da promijenite svoju priču, ali četiri sporazuma sa samim sobom moje su omiljeno oruđe za preobrazbu. Zašto? Jer imaju moć pomoći vam da se odučite mnogih stvari kojima ste naučili koristiti svoju riječ protiv sebe. Pridržavajući se tih sporazuma, suprotstavit ćete se svim mišljenjima koja nisu ništa drugo osim praznovjerja i laži. Neka vam riječ bude besprijekorna jer riječju se koristite kako biste stvarali svoju priču. Ništa ne shvaćajte osobno jer živite u vlastitoj priči, a drugi ljudi žive u svojoj. Ne pretpostavljajte, jer pretpostavke većinom nisu istinite; lažne su, a kad pripovjedač smišlja priče - osobito o drugim pripovjedačima - to stvara pravu dramu. Uvijek dajte sve od sebe jer ćete time sprečavati prosudbe glasa znanja, a sve dok se nečim bavite, ne dopuštate glasu da vam se obraća.

Pripovjedač, lažljivac u vašoj glavi, navodi vas da se vlastitom riječju služite protiv sebe. Navodi vas da sve shvaćate osobno, pravi mnoštvo pretpostavki i sprečava vas da date sve od sebe. Prvi sporazum, neka vaša riječ bude besprijekorna, vrhovni je sporazum, jer vam pomaže u prepoznavanju svih laži što upravljaju vašim životom. Biti besprijekoran znači koristiti se moćima vlastite riječi u korist istine i ljubavi. Ostala tri sporazuma

više su potpora prvome - oni predstavljaju iskustvo kojim se stječe vještina - ali cilj je prvi sporazum. Počnete li vježbati sva četiri sporazuma sa samim sobom, dolazi trenutak kada doživljavate istinu i vaša je emocionalna reakcija nevjerojatna.

Napisao sam knjigu o četiri sporazuma, a pokušao sam je pisati što sam jednostavnije mogao. Čitajući je, možda ćete imati osjećaj da već poznajete četiri sporazuma. To je istina, jer ti sporazumi izviru iz vas onakvih kakvi uistinu jeste, a vi kakvi uistinu jeste sam upravo ja kakav uistinu jesam. Vaš vam duh govori iste stvari. To je pravi zdrav razum. Ta je knjiga glasnik ljubavi. Nalikuje otvorenim dverima koja će vas odvesti sve do vašega pravog ja, no vi ste taj koji mora pregaziti taj put. Morate imati hrabrosti primijeniti te instrumente kako biste pronašli sebe i kako biste na sebi svojstven način ponovno stvorili vlastitu priču. Cijelu je možete preobraziti već i samo time što ćete provoditi četiri sporazuma sa samim sobom.

Prvi sporazum, neka vam riječ bude besprijekorna, znači da se u stvaranju svoje priče nikada ne trebate služiti snagom riječi protiv sebe. Besprijekoran znači bez grijeha. Sve što napravite protiv sebe jest grijeh. Kad vjerujete u laži, koristite se snagom riječi protiv samih sebe. Kad vjerujete da se nikome ne sviđate, da vas nitko ne razumije, da nikada nećete uspjeti, tada se svojom riječju koristite protiv sebe.

Mnoge svjetske filozofije znaju da su laži iskrivljenje riječi, a neke tradicije to iskrivljenje nazivaju zlim. Meni se više sviđa reći da se riječju koristimo protiv sebe, jer dok sami sebe prosuđujemo i okrivljujemo, ne kažemo da je takvo iskrivljenje zlo. Ne kažemo da je zlo kada odbacujemo same sebe i kad se prema sebi ponašamo mnogo gore, nego prema vlastitim kućnim ljubimcima. Ako vam je riječ besprijekorna, to znači da nikada ne govorite protiv sebe, da nemate uvjerenja koja bi vam mogla štetiti i da nikada ne pomažete nikome tko bi vam mogao štetiti. Ako ste besprijekorni, ne služite se vlastitim znanjem protiv sebe i ne dopuštate glasu u glavi da vas zlostavlja. Možda vam je sada malo jasniji prvi sporazum, neka vaša riječ bude besprijekorna.

Zapamtite, riječ je vaša moć, jer se njome koristite za stvaranje vlastitog virtualnog svijeta. Riječju stvarate glavni lik priče. Svako mišljenje o sebi, svako uvjerenje sastavljeno je od riječi: »Pametan sam, glup sam, lijep sam, ružan sam.« To su moćne riječi. No, vaša je riječ još i moćnija, jer predstavlja vas dok ste u odnosima s drugim sanjačima. Svaki put kad progovorite, misao postaje zvuk i misao postaje riječ pa može prijeći u um drugih ljudi. Ako je njihov um plodno tlo za takvu vrstu sjemena, pojest će ga pa će ta misao živjeti i u njima.

Riječ je sila koju ne možete vidjeti, ali možete vidjeti njezina očitovanja i izraze, jer je to vaš vlastiti život. Emocionalna reakcija je mjerilo kojim možete odmjeriti kako upotrebljavate riječ. Kako ćete znati kada se besprijekorno koristite riječju? Tada ste sretni. Osjećate se dobro zbog sebe. Osjećate ljubav. Kako ćete znati kad riječ koristite protiv sebe? Ako počnete patiti zbog zavisti, bijesa i tuge. Patnje svih vrsta posljedica su zloupotrebe riječi, posljedica su vjere u znanje okaljano lažima. Oslobodite li riječ, povratit ćete joj besprijekornost i nikada više nećete izdati samoga sebe. Suglasite se da će vam riječ biti besprijekorna i to je dovoljno da se vratite u raj kojeg su ljudi izgubili. To je dovoljno da vas vrati istini i preobrazi cijelu priču. Neka vam riječ bude besprijekorna. Vrlo jednostavno.

Drugi sporazum, ništa ne shvaćajte osobno, pomaže vam da se oslobodite mnogih laži u koje ste pristali vjerovati. Kada stvari shvaćate osobno, reagirate i povrijeđeni ste, a to stvara emocionalni otrov. Tada žudite za osvetom, želite vratiti istom mjerom i riječju se koristite protiv drugih ljudi. Znate da drugi ljudi projiciraju svoje ideje na vas, kao da Picasso kaže: »To ste vi.« Svjesni ste da je to samo nečiji pripovjedač koji vam jednostavno pripovijeda priču. Ako ništa ne shvaćate osobno, bit ćete imuni na emocionalni otrov u svim odnosima. Više nećete gubiti kontrolu i nećete se prepuštati reakcijama zato što ste emocionalno povrijeđeni. Time zadobivate jasnoću pa ste odmah korak ispred drugih ljudi koji ne uočavaju ni vlastite priče.

Drugi sporazum vas vodi slamanju stotina sitnih laži, sve dok ne naiđete na srž svih laži svoga života. Kada se to dogodi, ruši se cijela zgrada znanja pa imate drugu šansu za stvaranje nove priče koju ćete stvarati na vlastiti način. Tolteci to nazivaju gubljenjem ljudskoga oblika. Kada izgubite ljudski oblik, imate priliku odabrati u što želite vjerovati u skladu s vlastitim integritetom. Dok ste bili dijete, koristili ste se vlastitom pozornošću za stvaranje prvoga sna svoga života. Nikada niste imali priliku izabrati ono u što želite vjerovati; bilo vam je nametnuto sve sa čime ste se složili. Sada imate priliku koju kao dijete niste dobili. Drugi put se možete poslužiti pozornošću kako biste svoju priču utemeljili na istini, a ne na lažima. Tolteci to nazivaju snom druge pozornosti. Ja to nazivam drugom pričom, jer je to i dalje san i priča! No, sada je to priča po vašemu izboru.

Kada izgubite ljudski oblik, volja vam je ponovno slobodna. Ponovno ste zadobili moć vjere, a ono što s tom vjerom možete učiniti nema nikakvih ograničenja. Želite li upravo to, svoj život možete ponovno stvarati u širim razmjerima. No, cilj nije spasiti svijet. Ne. Jedina misija koju imate u životu jest: usrećiti sebe. To je to. Sasvim jednostavno. Jedini način na koji možete usrećiti sebe jest stvoriti priču zbog koje ćete biti sretni. Svima nam se može dogoditi bilo što. Ne možete kontrolirati ono što se događa oko vas, ali možete upravljati načinom na koji pričate svoju priču. Možete je prepričavati kao veliku melodramu, možete biti tužni i depresivni zbog svega što vam se događa ili je možete pričati kao priču u kojoj nema nikakvih tragedija.

Treći sporazum, ne pretpostavljajte, prava je karta za osobnu slobodu. Što se događa kad nešto pretpostav- ljamo? Pripovjedač izmišlja priču, mi u nju vjerujemo i ne postavljamo pitanja koja bi mogla osvijetliti istinu. San nam se većinom temelji na pretpostavkama, a te pretpostavke stvaraju cijeli svijet privida koji uopće nisu istiniti, no mi u njih vjerujemo. Iznošenje pretpostavki i osobno shvaćanje tih pretpostavki početak je pakla na ovome svijetu. Ljudska bića stvaraju mnoštvo problema, jer prave pretpostavke i vjeruju da su istinite! Gotovo se svi naši sukobi temelje na tome.

Biti svjestan znači vidjeti ono što je istinito, vidjeti sve onakvo kakvo jest, a ne onakvo kakvo mi to želimo da bude, kako bismo opravdali ono u što već unaprijed vjerujemo. Majstorstvo svjesnosti prvo je majstorstvo Tolteka, a možemo ga nazvati i majstorstvom istine. Ponajprije, potrebno je postati svjestan da vam glas u glavi uvijek pripovijeda priču. Vi neprestano sanjate. Istina je da opažate stvari, ali način na koji pripovjedač opravdava, objašnjava i stvara pretpostavke o onome što opažate nije istina, nego samo priča.

Zatim, morate biti svjesni da glas pripovjedača u vašoj glavi ne mora nužno biti vaš glas. Svaka zamisao u vašoj glavi ima glas kojim se želi izraziti. To je sanjanje. To je samo priča koja vam pokušava privući pozornost i opravdati vlastito postojanje. Drugi dio vas je onaj dio koji sluša, dio koji sanja san, onaj koga zlostavljaju.

Naposljetku, morate vježbati svjesnost sve dok ne ovladate njome. Kada ovladate svjesnošću kao navikom, život uvijek sagledavate onakvim kakav jest, a ne onakvim kakvim ga vi želite vidjeti. Više ne pokušavate stvari pretočiti u riječi, ne pokušavate više ništa objasniti i to vam ne dopušta stvaranje pretpostavki. Za komunikaciju s drugim ljudima koristite se samo riječju, znajući da je ono što prenosite samo stajalište utemeljeno u onome u što vjerujete. A ono u što vjerujete samo je program; to nije ništa drugo osim većinom lažnih ideja. Zato trebate slušati i postavljati pitanja. Ako vam je komunikacija jasna, ljudi će vam dati sve informacije koje su vam potrebne i nećete morati stvarati pretpostavke.

Četvrti sporazum sa samim sobom glasi: uvijek dajte sve od sebe. Kad dajete sve od sebe, glasu znanja ne pru- žate priliku da vas prosuđuje. Ako vas ne prosuđuje, nema potrebe da se osjećate krivima ili da se kažnjavate. Radeći najbolje što možete, bit ćete produktivni, što znači da ćete nešto poduzimati. Taj se sporazum odnosi na to da nešto poduzmete i radite ono što volite raditi, jer to je posao koji vas usrećuje. Bavite se njime zato što to želite, a ne zato što morate.

Najbolji trenuci vašega života su oni kada ste izvorni, kada ste ono što jeste. Kad stvarate i radite ono što volite raditi, tada ponovno postajete ono tko uistinu jeste. U tome trenutku ne razmišljate, nego se izražavate. Kad stvarate najbolje što možete, um prestaje funkcionirati. Ponovno ste živi. Emocije izlaze na površinu i više čak i ne zamjećujete koliko se dobro osjećate. Samo radite i radite i zbog toga se izvrsno osjećate. Ako ste vi neaktivni, um mora biti aktivan i to je otvoren poziv glasu znanja da vam se obrati. No, kada ste zaokupljeni onime što radite, um gotovo i ne progovara.

Dok stvarate, glas znanja nije prisutan, čak i ako se u svojoj umjetnosti koristite riječima. Pišete li pjesmu, ne razmišljate o riječima kojima se služite da biste je napisali; jednostavno izražavate emocije. Riječi su instrument, kôd kojim se služite da biste se izrazili. Ako ste glazbenik koji svira, između vas i glazbe nema nikakve razlike. Stvarate glazbu i istodobno uživate u svakoj noti i svakome zvuku. Postali ste jedno s onime što radite, a to je vrhunski užitak. Svaki glazbenik zna o čemu govorim. Izražavate ono što uistinu jeste, a to je nešto najljepše što se ikome može dogoditi. Samoizražavanje vas dovodi u zanos zato što stvarate. To je život kao umjetnost.

Kad radite najbolje što možete, imate povjerenja u sebe i u svoje stvaranje, svoju životnu silu. Postavili ste si cilj i potpuno se predajete njegovu ostvarenju, ali niste vezani za ostvarenje. Ne znate hoćete li ga ostvariti i do toga vam nije ni stalo. Predajete mu se, a prekrasno se osjećate kada postignete cilj. Ako ga ne postignete i to je prekrasno. Kako god bilo, potpuni ste jer je ljubav u kretanju prekrasna stvar. Djelovanje je izražavanje samoga sebe, to je izraz duha i vašega stvaranja.

Potičem vas da preuzmete odgovornost za svaku odluku koju u životu donesete. Nijedna odluka nije ni ispravna ni pogrešna. Ono što je važno jest djelovanje u skladu s vlastitim izborom. Sve je u životu izbor. Donoseći odluke, vi kontrolirate svoj san. Svaki izbor nosi svoje posljedice, a majstor sanjač ih je svjestan. Također možemo reći da za svako djelovanje doživljavamo i reakciju. Ako je vaše znanje djelovanje, a vaše emocije reakcija, tada možete uvidjeti zašto je tako važno postati svjesnim glasa znanja.

Glas znanja uvijek potkopava vašu sreću. U najsretnijim trenucima svoga života igrate se i ponašate poput djeteta. No, u glavi vam se pojavljuje glas koji kaže: »Ovo je prelijepo da bi bilo istinito. Moram se prizemljiti i vratiti u stvarnost.« A stvarnost o kojoj govori glas znanja jest patnja.

Život može biti prekrasan. Ako volite sebe i pokušavate dati sve od sebe, to će vam uskoro postati navikom. Kada vam prijeđe u naviku davati najbolje od sebe, sve je spremno da uvijek budete sretni, upravo kao što ste bili dok ste bili sasvim malo dijete. No, najprije morate okončati unutarnji dijalog. To je jedno od najvećih čudesa koje čovjek može iskusiti. Možete li zaustaviti glas da vam se ne obraća, tada ste gotovo oslobođeni patnji koje vam donose laži.

Ljudi me pitaju preporučam li upotrebu mantri za uklanjanje unutarnjeg dijaloga. Zapravo, preporučujem vam da se poslužite bilo kakvim trikom koji možete pronaći kako biste zaustavili to blebetanje. To nije kulinarski recept. Možete istražiti koliko god načina želite za zaustavljanje dijaloga, sve dok ne pronađete vlastiti. Za neke bi ljude to čudo mogla proizvesti mantra. Za druge, to čudo donosi meditacija, kontemplacija ili glazba. Treći bi čudo zaustavljanja dijaloga mogli postići šetnjom ili boravkom u prekrasnoj prirodi. To bi čudo mogao izazvati ples, joga, trčanje, plivanje ili bilo koja vježba. To ovisi o vama.

Kad sam bio tinejdžer, djed mi je rekao: »Glazba je rješenje kojim možeš zaustaviti glas u svojoj glavi. Glas zamijeni glazbom, jer glazbu ne možeš objasniti. Kako bi mogao objasniti Beethovenovu »Petu simfoniju«? O njoj možeš imati mišljenje, ali je ne možeš objasniti. Moraš je odslušati.«

Razumio sam što mi je djed želio reći, ali glazbu nisam volio. Djed je volio klasičnu glazbu, ali ja sam tu metodu posve odbacio. Rekao sam mu: »Mislim da to ne bih mogao. Dosadna mi je.« Dakako, slušao sam glazbu, ali ja sam volio Beatlese. Stihovi su bili na engleskom, a ja sam u to vrijeme govorio samo španjolski jezik. Znao sam sve riječi pjesama, ali te riječi za mene nisu imale nikakva značenja. Ako je u tim pjesmama i bilo kakvih dramatičnih događaja, nisam ih doživljavao kao dramu, nego kao ljepotu.

Slušanje pjesama Beatlesa uistinu je za mene funkcioniralo, jer su njihovi glasovi bili poput svakog drugog instrumenta, a glazba je zauzimala prostor koji je inače pripadao glasu znanja. Ponekad bi i glas bio prisutan, ali ga katkad nije bilo. Tu sam glazbu jako volio pa ako ni na što drugo ne bih obraćao pozornost, u glavi mi je postojala samo glazba. Počeo sam tako slušati glazbu, ali nisam bio svjestan što radim, jer iako sam čuo što mi je djed rekao, pretpostavio sam da je govorio o klasičnoj glazbi! No, glazba obuhvaća bubnjeve, trube i bilo koju vrstu instrumenta, sve dok u njoj nema riječi na nekom jeziku kojeg znate, pa vam one ne mogu privući pozornost. Problem postoji samo kad glazbu prate riječi čije značenje razumijete pa možete razmišljati o njima.

Mnogo je načina na koje možete umiriti um, samo kad biste se njima poslužili, ali s moga je stajališta vježbanje četiri sporazuma sa samim sobom najbolji put. Ti sporazumi imaju moć uništavanja tisuća sitnih sporazuma koji vam nanose štetu, ali nisu tako jednostavni kako izgledaju. Mnogi ljudi kažu: »Razumijem četiri sporazuma i vidim da mi mijenjaju život, ali u nekom trenutku više ne mogu nastaviti s njima.« Ne možete nastaviti zato što ste se u određenom trenutku suočili sa snažnim uvjerenjem. Vjera koju ste uložili u to uvjerenje snažnija je od vjere koja vam je na raspolaganju za mijenjanje toga uvjerenja. Zato je važno vježbati oslobađanje vjere sa sitnijim uvjerenjima. Nakon toga se možete pozabaviti snažnijim.

Svaki put kad vježbate četiri sporazuma, njihovo značenje postaje sve dublje. Kad drugi ili treći put pročitate knjigu Četiri sporazuma sa samim sobom u određenom će vam se trenutku učiniti kao da čitate neku sasvim drugu knjigu. Čini se drugačijom, jer ste već uništili mnoštvo malih sporazuma. Sada se možete spustiti na nešto dublju razinu, pa sve dublje i dublje, dok ne dođe trenutak u kojem ćete otvoriti duhovne oči. Kada se konačno preobrazite, život vam postaje remekdjelo sanjanja, izraz vašega emocionalnog tijela, upravo onakav kakav je bio prije dolaska znanja.

Ideje o kojima valja razmisliti

Način na koji možete preobraziti ono u što vjerujete o sebi jest da se odučite od onoga što već znate. Kada tako odlučite, vratit će vam se vjera, osobna moć će vam postati snažnijom i tu vjeru možete uložiti u nova uvjerenja.

Četiri sporazuma imaju moć pomoći vam da se odučite od mnoštva načina na koje ste naučili koristiti se riječju protiv samoga sebe. Pridržavajući se tih sporazuma, suprotstavit ćete se svim svojim mišljenjima koja su puko praznovjerje i laži: neka vam riječ  bude besprijekorna. Ništa nemojte shvaćati osobno. Ne pretpostavljajte. Uvijek dajte sve od sebe.

Kad se zgrada znanja ruši, imate drugu šansu za stvaranje priče u skladu s vlastitom osobnošću. Po drugi se put možete poslužiti svojom pozornošću kako biste sastavili priču koja se temelji na istini, a ne na laži. U snu druge pozornosti ponovno zadobivate moć svoje vjere, volja vam je ponovno slobodna i nema nikakvih ograničenja što s njom možete napraviti.

Kada ste zaokupljeni onime što radite, um gotovo i ne progovara. Tada izražavate ono što uistinu jeste, a djelo-vanje je samo po sebi izvrsna stvar. Ako ne djelujete vi, mora djelovati um, a to je otvoren poziv glasu znanja da vam se obrati.

Najljepši trenuci vašega života su oni kada ste izvorni, kada ste ono što uistinu jeste. Dok stvarate, dok radite ono što volite raditi, tada ponovno postajete ono što uistinu jeste. U tome trenutku ne razmišljate, nego se izražavate. Vaše emocije izlaze na površinu i osjećate se izvrsno.

Svaki put kada vježbate četiri sporazuma, njihovo značenje postaje sve dubljim i dubljim, dok ne dođe trenutak u kojem ćete otvoriti duhovne oči. Tada vam život postaje izraz emocionalnog tijela, upravo kao što je bio prije nego što ste stekli znanje.