-----------------------------
Pojedinim ljudima se pripisuje priroda snaznija od prirode obicna covjeka. Njihova ih snaga stavlja daleko iznad naseg polozaja, a bozansko se nacelo u njima ne pojavljuje u cistom obliku jer su istovremeno dio bes- tjelesne prirode duse i osjetilnih mogucnosti tijela.
Osjetljivi su na ugodu i bol,a sve naklonosti koje proizlaze iz tih promjena unose nemire u vecoj ili manjoj mjeri onima koji ih osjecaju. Poroci i vrline uvjetuju razlike medzutim preuzvisenim duhovima jednako kao i medzu obicnim ljudima.
Ako covjek posjeduje ono sto zovemo nadahnucem, ako je on dobar umjetnik, frekvencija njegovih vibracija mnogostruko je visa od normalne.Kad-kada to umjetniku smeta, on tesko zivi s tim.Buduci da su njegove vibracije brze, sklon je da gleda ostale ljude kao za manje vrijedne smrtnike. Medzutim,djelo koje stvara tako je dobro da se mogu zanemariti njegove musice i uobrazilje.
Stara Hindu mudrost kaze: "Iz strasti slijede bezumna djela koja smucuju duh; smucen duh zaboravlja istinu i budnost svoju; tko napusti budnost svoju, taj u propast svoju hrli..."
"Covjek se mora cuvati iskusenja slobode, osjecajnosti i spoznaje, koju
mogu podnijeti samo oni retki. Teznja za opasnom privilegijom uzivanja culnih zadovoljstava i zbog preuranjene posvecenosti u caroliji smrti to je
cin "smrtonosne pozude" i rijetko se prevladava, jer time krsimo vrhunske zakone po kojima "savrsenstvo privlaci smrt" - kazao je Filip Arijes.
Stoga mene i ne iznenadjuje drskost mladog covjeka jer smo svjedoci neobicnosti pojedinih ljudskih sudbina, gdje se susrecu mjesavina erotizma slijepe poboznosti i vjere u ono sto stvara, i same smrti sa kojom se na
kraju suocava. Takodjer Filip Arijes na drugom mjestu iznosi da je strast smrtonosna: "izvan trenutka bozanske punoce, radosti, ljubavi i ljepote,koja je takodjer saznanje. Covjek moze da bira samo izmedju harmonicne smrti i ruznog, bolnog poraza.Ako dostigne svu punocu, on, znaci, prirodno tezi i "vjecnu odmoru","savrsenom spokoju".
Strast Ljubavnika smrti vezana je uz ljubav, erotizam, predstavlja ravnotezu, harmoniju, izmedju: " patnje i umiranja ili jos bolje "uzivanja i umiranja".
Pretvorba zla u dobro, transformacija ljepote, ljubavi i istine,do kraja snaga projekcije(mudrosti) obojit ce cijeli svijet.
Zaronivsi u ponor dubine svoje duse, cjelokupno saznanje jednog vremena, nije moguce iznijeti na vidjelo.
Nastavak slijedi...
bglavac
irida
edin.kecanovic
