T A SS O!
Ja sam Tassa
čitao sa svojijeh dvadesetak godina ali danas pronalazim u njemu nešto sasvim drugo nego onda. Kod Tassa je doista mnogo toga rečeno. On ima Oslobođeni Jeruzalem ali također I Osvojeni Jeruzalem. Mislim da je I kod De Sanctisa primjetno jedno nesnalaženje u Tassovom preobilju. Problem Tassa je u tome da je htio dohvatiti I reći sve a to je nemoguće. Zato su toliko debele njegove knjige. On je na koncu I obolio od duševne bolesti pa je I umro pomračena uma.To nije čudno! Dakle Tasso je pokušao "opisati" političke prilike čitavog Mediterana I Europe imaju na umu I Tursku najezdu sa istoka koja se širila Balkanom od 15 stoljeća nadalje. U tom smislu Tassu je važna Ragusa. Samo što je on htio postići poetsku snagu I izvornost kao I izraziti svoj stvaralački genij kroz pitanje ljepote I mudrosti dakle one teme koje su prije svega u Oslobođenom Jeruzalemu povezane sa našom Cvijetom Zuzorić. Ona se još takođe naziva Flora Zuzori ili Floria Zuzzori. Svejedno. Ona je rođena u Ragusi ali je umrla u Anconi. Potiče od poznate trgovačke obitelji Francesca Zuzori I Radeljević I ta je činjenica bila poznata I Tassu . Zato on I piše tim povodom u knjizi II odjeljak XVIII: " and forth she went a shop for merchendise fuel and rich stuff but none for sale exposed…" Ona je preselila u Italiju 1582 godine dakle kada je imala punih 30 godina. Ali prvih godina ona je živjela u Dubrovniku. Odatle ta sposobnost sklapanja stihova ex tempore. Isti je bio slučaj I sa Boškovićem I sa svim drugim obrazovanim Dubrovčanima. Tasso je, ukoliko sam dobro razumio engleski prijevod iz 1600 godine nekoga izvjesnoga Edwarda Fairfaxa, Cvijetu nazivao još I Sophronia čime je htio istaknuti njenu mudrost I sklonost poeziji. Kao što je I grad Ragusu nazvao gradom Olinda, dakle Orlanda, pa tako u knjizi II poglavlju 16 stoji zapisano : "Sophronia she, Olindo high the youth, both or one town, both in one faith one taught, she fair, her full of bashfulness and truth, loved much, hoped little…." Isto tako kao što je Ragusa grad Olinda tako je Tassu Italija država Cassanova kao što kaže u knjizi III poglavlje 19: "At last she spoke and with a crafty sleight, her secret love disquised in clothes of hate: alas too well she sazs I know that knjight I saw his force and courage prosed late, too late I viewed him when his power and might Schook down the pillar of Cassanoe’s state: alas what would he gives, how fience, how fell, no phzsic helps them cure, nor magic’s spell…." Prema tome mogli bismo reći da postoji izvijesna sličnost u tematskom izboru I filozofskoj I historiografskoj problematici između moje malenkosti I Tassove poezije. Ima izvijesnih sličnosti. Međutim mene osobno zanima susret tih kultura a ne rat Saracena I Krščana, dakle ne vojni pohodi I priznavanje prioriteta ovome ili onome nego nešto drugo, dunque! U tome je razlika pa ako hoćete I fundamentalna razlika između Tassovog vremena I ovoga današnjega, između Tassovih nastojanja I mojih osobno.
irida
edin.kecanovic
bglavac
