Posvetimo malo pažnje našim stopalima, tom čudesnom djelu prirode koje koristimo ne razmišljajući o njegovom djelovanju i svrsishodnosti. To savršeno ustrojstvo je sastavljeno od 25 izdvojenih kostiju, 107 ligamenata (žila) i 19 mišića. Na samom početku nastajanja vrste Homo Sapiens, stopalo nije samo podupiralo tijelo pri hodanju i penjanju, imalo je pomočnike u prednjim nogama koje su s vremenom postale naše ruke. Stopala su u tom vremenu zajedno s današnjim rukama bila i organ za hvatanje. Danas je stopalo kod vrste čovjek preobraženo u organ za stajanje i hodanje.
No u rudimentima je naizgled zaboravljena sposobnost hvatanja stopalom ostala zabilježena u jednom dijelu našega mozga. Tom sposobnosti stopala se koriste ljudi koji su nesretnim slučajem izgubili ruke.
Našim uspravnim stavom i hodanjem na dvije noge, u zglobovima stopala je s vremenom došlo do promjene u ravnoteži sila koje djeluju na njih. Njihova statika se prilagodila drugačijem opterećenju, što je za sobom povuklo i promjenu djelovanja njihovih mišića.
Iako su naša stopala evolucijom doživjela djelotvorni šok, ona još uvijek u sebi kriju mogućnost gipkosti i savršene pokretljivosti. Zaboravljajući to, mi neekonomično koristimo njihovu snagu i tako uzrokujemo različite deformaciie njihovih ustrojstava.
Tegobe uzrokovane, našom nepažnjom prema stopalima su nekada veoma neugodne. Ta naša nepažnja je uvjetovala i nastajanje posebne discipline u medicini , ortopedije. Kada se jave bolovi pri hodu i dugom stajanju, mi onda, ne tražeći krivca u sebi, odlazimo ortopedu, po njegovovoj preporuci stavljamo uloške u cipele i obično nepitamo što je uzrok tim promjenama. Noseći uloške bez svijesti o djelotvornosti stopala, njihovih zglobova i mišića, mi slabimo još više njihove oslabljene strukture.
Mišići se u stopalu protežu kao dva svoda, uzdužni čine mišići koji leže između pete i prstiju, a poprečni svod čine mišići između zglobova u korijenu prstiju. Tako poredani mišići svojim djelovanjem potsjećaju na spiralni pokret ručnika iz kojeg cijedimo vodu.
Stopalo i njegova dva svoda svojom, od prirode poklonjenom, spiralnom konstrukcijom, nam omogućuju stabilnost kod stajanja i mnogostranost u dinamici i ritmu koraka.
Upravo zbog toga moramo pri stajanju koristiti cijelo stopalo, oslanjajući se tri osnovne uporišne točke: straga u sredini petne kosti, a sprijeda, na tabanu, u korjenu malog prsta i palca. Izmedu tih triju točaka se proteže mišićna spirala koja svojim djelovanjam izaziva vjećne titraje u stopalu i održavajući njegovu elastičnost omogućava našem tijelu uvijek iznove ostvarenje ravnoteže u odnosu na prostor u kojem se nalazimo.
Ako stojeći opteretimo samo petu, svodovi gube potrebnu ravotežu i ruše se kao nepravilno izgrađeni mostovi.
Gubitkom ili slabošću svodova stopalo gubi spiralnu dinamiku, biva nepostojano, njegovi zglobovi nedjelotvorni, ligamenti preopterećeni, a kosti bolne.

Jednostavna vježba za spoznaju spiralne građe stopala je:
Sjednite na pod ili stolicu. Uzmite u jednu ruku prednji dio stopala i prste, a drugom držite petu. Pri tome se stopalo u skočnom zglobu nalazi pod pravim kutem prema podkoljenici. Probajte prednji dio stopala sa palcem savijati prema podu, a u isto vrijeme petu lagano okretati prema gore. Stopalo pri tome mora zadržati uvijek istu duljinu, bez skraćivanja uzdužnog svoda.

Vježba jačanja uzdužnog svoda :

Sjednite na stolicu i na jednom stopalu prste oprite čvrsto o pod, podignite petu tako da formira pravi kut između prstiju i srednjeg dijela stopala. Probajte palac lagano pritiskivati u pod i u isto vrijeme petu okretati prema gore. Pri tome dolazi do napinjanja mišića u tabanu, napinjanja uzdužnog svoda i svijanja unutar svih djelova stopala. Zatim tu istu vježbu probajte izvesti stojeći.

Vježba mobiliziranja poprečnog svoda :

Sjednite na pod ili stolicu. Uzmite prednji i srednji dio jednog stopala u obe ruke, tako da jedna drži stranu malog prsta, a druga stranu palca. Iza malog prsta i palca u srednjem dijelu stopala su male koščice. One su pokretne. Probajte rukama svaku od njih zavijati oko njene osi, a da pri tome ne sužujete stopalo, zatim ih ponovo odvijajte u početni položaj. Pri tome dolazi do skupljanja mišića u tabanu i rastezanja mišića u ristu. Prsti moraju cijelo vrijeme ostati ispruženi. Tu vježbu mobilizacije možete pretvoriti i u vježbu za jačanje mišića tabana ako dajete otpor pri zavijanju kostiju prema sredini tabana.
Tu igru možete izvoditi i stojeći. Pokušajte u cipelama kod stajanja u redu za kruh, stopalom gužvati i glačati zamišljene novine, isprobavati spiralne pokrete peta- veliki prst, podizati i spuštati petu, osjećati gipkost tetiva, dinamiku pokreta u prostoru skočnog zgloba.


Gimnastika za stopala

Ovim vježbama možete poboljšati osjećaj pokreta u skočnom zglobu i stopalu. Prvo ih izvodite sjedeći na stolici, a onda ih možete izvoditi ležeći u krevetu. Cilj je da svi ti mali pokreti budu automatski izvodivi i pri stajanju te da slijedeći svoju dinamiku sudjeluju u ritmu koraka.

Vježba 1 (10x)
Prste oba stopala pritisnuti na pod, a onda ih dizati. Peta ostaje na podu, prsti su cijelo vrijeme ispruženi. 1

Vježba 2(10x)
Stopalo postaviti na petu, prste spuštati do podloge i ponovo ih dizati, ali oni moraju cijelo vrijeme ostati ispruženi. Pri tome skočni zglob ostaje učvršćen, a pokret se događa u zglobovima prstiju i srednjeg dijela stopala. Ako tu vježbu pravilno i dovoljno dugo ponavljate, osjetiti ćete nastajanje snage u oba svoda stopala. 2

Vježba 3 (10x)
Stopalo postaviti na petu, a prednji dio stopala okretati prema van. Peta, kao oslonac,omogućava vam doživljaj spiralnog pokreta u između skočnog zgloba i srednjeg dijela stopala. Poprečni svod je učvršćen, a uzdužni se širi i skuplja i time postaje gibak i spreman za pravilno opterećenje pri koraku. 3

Vježba 4(10x)
Sa ispruženim prstima oslonite stopala na pod, a petom kružiti desno i lijevo. Pri tome poprečni svod obavlja funkciju amortizera, a ostali se zglobovi stopala privikavaju gipkosti u trenucima podizanja pete s podloge u početnoj fazi koraka. 4

Vježba 5 (20x)
Nogu u koljenu ispružiti, stopalo pomicati naprijed i natrag.Cilj je svijesno pomicati petu prema koljenu, a onda ju vraćati natrag. 5

Vježba 6 (20x)
Desnu, pa lijevu nogu u koljenu ispružati, a onda u skočnom zglobu, stopalo pomicati prema koljenu. Pri tome se može koljeno pridržavati rukama. Cilj vježbe je istezanje mišića lista i oslobađanje pete za puni pokret. 6

Vježba 7(20x)
Držati nogu ispruženu u koljenu i stopalom lagano kružiti, onda pokušati pisati brojeve ili slova,Cilj oslobađanje skočnog zgloba za pokret u svim pravcima. 7

Vježba 8 (10x)
Novine staviti na pod pa ih pokušati prstima gužvati i to između malog prsta i palca, pa ih onda ponovo izravnati. Cilj je svijesno spoznavanje rada i jačanje svodova stopala. Ta se vježba može izvoditi sjedeći i stojeći. 8


Naučene kružne pokrete u skočnim zglobovima iz gornjih vježbi možete isto izvoditi stojeći, razlika je samo u tome da je tada stopalo učvršćeno opterećenjem njegovih triju točaka, palac, mali prst , sredina pete, a pomicanjem tijela naprijed, pravilnim prebacivanjem težine tijela na sredinu stopala možete izvoditi kružne pokrete u skočnom zglobu. Zamislite da stojite u skijaškim cipelama na skijama. Tada su koljena malo savijena, ali ostaju gipka. Probajte ih tada paralelno pokretati desno, lijevo. Kada osjetite svoj pravi ritam, cijeli pokret postaje ples na snijegu. Skočni zglob omogućava, pokret tijela naprijed i natrag, koljena se pri tome ispružaju i savijaju ritmom vašeg disanja i slijede pokrete iz skočnog zgloba. Zbog makinalnog uključivanja sustava za pokretanje, pokret se prenosi na cijelo tijelo, uključujući pri tome kukove, zdjelicu, kralježnicu, prsni koš, ramena s rukama i glavu. Stajanje na jednom mjestu nesmije biti pasivno, stajanje je vječno titranje i javno očitovanje vaše tjelesne energije.