Sažetak usvojene osobnosti u radnom odnosu i društvu

Ljudska Duša koja ne uspije naći zaposlenje za koje se osposobljavala ili, pak, školski neobrazovana najčešće se nalazi u očajnom stanju unutarnjeg ropstva začahurene svijesti i vanjskog ropstva nepriznate vrijednosti. Prazna obećanja onih ljudi koji joj daju lažnu nadu još više pojačavaju to očajno stanje svijesti i emocija. Svaki čovjek sanja o svom osobnom doprinosu obitelji i društvu. Znanje za koje se osposobljava za taj čin, ako se ne koristi, vrlo se brzo zaboravlja. Kako se znanje zaboravlja, tako se nesvjesno pojačava osjećaj potrebe za ispunjenjem obveza prema obitelji i društvu. Na taj način Duša se nada da će ostvariti nedostatak izgubljene ljubavi. Ne ostvari li se njezina nada, ljubav kod nje potpuno oslabi prema svim ljudima u blizini i šire.

Čežnja za samostalnošću i životnim samoodržanjem postaje toliko jaka da je Duša sposobna učiniti i najgore. Vjera u sebe i drugog čovjeka prerasta u gorčinu. U ljudskoj osobnosti nesvjesno nastupa nemilosrdna odmazda neprihvaćanja i mržnje. Osobnost više nema snage boriti se za pravdu. Ne osjeća da je ikome stalo do nje pa ni ona više nikoga ne voli. Nalazi se u stanju stalnog fizičkog i emotivnog bola. Ona sve oko sebe okrivljuje i optužuje, a iste takve etikete dobiva i sama dok ne postavi sebi pitanje kakav je ona čovjek i što je to čovječnost? Tog trenutka postaje svjesna svoje osobnosti.

Kako bi povratila svoju izgubljenu snagu, preispituje svoje voljno ili nevoljno sudjelovanje u obrascima koje je usvojila. Mijenja svoj stav prema životu. Iz tog razloga sada je potrebno da usvoji uvjerenje u svoje sposobnosti samorealizacije. Potvrde o sposobnosti da se realiziraju vlastita htijenja, vraćaju izgubljeno povjerenje prema  sretnom životu i stvara se novi obrazac razmišljanja:

Hrabro se suočavam sa svojim proteklim iskustvima. Obećavam sebi da ću svoj život dovesti u ravnotežu. Voljet ću svaki posao za koji pokažem interes. Svjesno ću održavati spoznaju da mogu raditi svaki posao. Ispunjena sam ljubavlju i širit ću je oko sebe svim svojim bićem. Uvjerena sam da mi svaki dan donosi nove radosne izazove. Samostalno odlučujem živjeti ih ispunjena srećom. Vjerujem u sebe i svoje sposobnosti pozitivnog prilagođavanja novonastaloj situaciji. U svakoj situaciji ponašat ću se milosrdno i uslužno. Imam snage za sve životne izazove. Zadovoljna sam sa svim iskustvima koja mi donosi život. Stalo mi je do harmonije i sklada sa svim životnim oblicima. Cjelovito sam biće sa zdravim pogledima u svijetlu budućnost. Volim ljude, a ljudi vole mene. Ja sam čovjek koji misli samostalno. Ostvarujem sve svoje snove. Zadovoljna sam i sretna. Ja sam jedinstveno, samostalno, svjesno pozitivno ljudsko biće.

Kad se saniraju povrede ljudske osobnosti, čovjek osposobi sam sebe da može ponovno postavljati konstruktivna pitanja i tražiti odgovore o njima ili iz svoje svijesti ili iz znanja koje je pohranjeno u nekim drugim oblicima (knjige, filmovi, iskustava drugih ljudi).