ELIZABETI  DRUGOJ, KRALJICI SVETOGA BRITANSKOGA CARSTVA KOJA VLADA   OTOKOM              I                                   KOLONIJAMA

 

 

 

 

                                                                              

 

                                                      Adelaide, anno domini 5.3.1995.

 

 

 

 

 

 

        Vase Velicanstvo,

 

 

 

 

Cini se je proteklo vise od desetljeca kako Bosnjaci obitavaju u Australiji kao jedan veliki dio cjelokupne bosanske dijaspore koja je sticajem tragicih  ratnih okolnosti u Bosni I  Hercegovini I bivsoj Jugoslaviji dospjela I u ovu daleku zemlju sa nadama u bolji I prosperitetniji zivot. Naravno nijesu samo ove nade bile odlucujuce nego je odlucujuci bio moment stradanja, progona, bijede, nevolje svakojake vrste, rata i zlocinstava cije su zrtve bili ponajvise Bosnjaci mada ne treba smetnuti sa uma I zrtve drugijeh naroda I narodnosti. Prema nekijem nesluzbenim statistikama I podacima imade u Australijskoj drzavi mozda I vise od 200 tisuca Bosanaca a veliki dio njih upravo su Bosnjaci koji svojim radom, svojom skrbi za potomstvo I na mnoge druge nacine pripomazu cjelokupnom razvoju australijske zajednice koja je sve Bosance a onda naravno I sve Bosnjake tako gostoljubivo udomila. Zivotne su prilike I ratni dogadaji u Bosni I Hercegovini I cijeloj bivsoj Jugoslaviji rezultirale ,nazalost, velikim brojem bosanskih izbjeglica koje su Australska Vlada I Australijska Drzava I opcene oficijelne vlasti dobrohotno primile I ugostile. Sve to ,dakako, ponajvise govori o karakteru Vlasti ove Drzave jer  nije ona svagda samo tiranija I samovlasce nego se prepoznaje I po mudrosti vladara I umnosti zakona a I prema karakteru same politicke volje da se bosanskoj bijedi, a I drugima, osigura slobodan, moralno kreposno ispunjen zivot I materijalno stanje blagostanja. Stoga nije za cuditi da dobar dio Bosnjaka kaze za ovu Drzavu I ovu Vlast da je nigdje na svijetu nema I da je ova zemlja zemlja meda I mlijeka. Ne treba zato da nas zacudi kada se u Bosnjaka a I drugijeh naroda I narodnosti svagda, od pocetaka imigracije do dana danasnjeg, objavljuje Terra Australis kao obecana zemlja izgnanog naroda kojem je sam Bog udijelio bozansku manu I doveo ga , nakon mnogih stradanja, patnji I nevolja ljutih, u obecanu zemlju. Evo tako I nakon ovog teskog desetljeca u kojem svi mi bijasmo I gospodari I sluzincad  jos uzivamo slobodu ove Drzave kanda sam Bog pogleda na ovu Zemlju I ovu toplu Sferu koja jos imade ime Juznoga zvjezdanoga neba I gdje dominantna Venera ucini da se svi osjecamo sada sretnima I zadovoljnima. Jer konacno ispunismo sve zadace koje stajahu pred nama I od odgovornosti pred vremenom I ljudima mi ne pobjegosmo nego sada mirnoga duha podnosimo ono sto nam se dogada I sto ce nam se dogoditi bez ikakva zahtjeva za nasu korist jer moc I silu koju imadosmo razumom ogranicismo jer smo dio cjelokupne prirode cijem redu pripadamo.

Samo u Adelaidu u Juznoj Australiji imade velika bosanska dijaspora u visini od mnogih tisuca dusa a mnogi od njih nijesu samo RAJA Bosne mada  ne vidimo zasto bismo se te karakteristike trebali stidjeti nego I ULEMA koju bi valjalo okupiti kao bosansku I bosnjacku inteligenciju u australiskoj dijaspori kako bi se uznastojalo na jeziku  I educiralo bosansko I bosnjacko pucantvo na fundamentima strucnih analiza, filozofskoznanstvenih razmatranja na kojim analizama I razmatranjima svagda valja pokazivati multilateralni karakter Bosne I Hercegovine, karakter otvorena I nepristrana duha naroda koji su svagda bili upuceni jedni na druge. Uostalom sva povijest naroda I narodnosti na tlu Bosne I Hercegovine ukazuje na taj krvni napor naroda I duha tijeh naroda da zive u slozi, uzajamnom razumijevanju I toleranciji. I mogli bismo rijeti da je taj karakter I razumijevanje tog karaktera krvni izazetak svake dozrele filozofije.

Okupljanje bosanke I  bosnjacke inteligencije u velikoj australiskoj dijaspori znaci takoder I promicanje kulture  I duhovnosti Bosne   u samoj Australiji. Dobar dio australijskog drustva, priznali mi to sebi ili ne, izuzev samih ratnih dogadaja I scena koje su ljudima I ovom narodu bili prezentirani a I danas  podjednako tako jesu preko manje ili vise nepristranih medija, o kulturi I duhovnosti Bosnjaka zna malo ili gotovo nista iako tu duhovnost I tu kulturu  mozemo pratiti jos od neolitskih civilizacija, preko naplavina I valova keltskih utjecaja, pa preko kulture I civilizacije Bosanskih Bogumila, preko plodnih turskih utjecaja I sirenja Islama u ovom dijelu Europe do danas kada smo kao Bosanci sretni  da smo mi – uopravo sve to.

Stoga  je za duhovni zivot Bosne u Australiji u ovom trenutku nuzno uznastojati na kreativnom okupljanju svekolike bosanske inteligencije u velikoj australijskoj dijaspori kako bi se oformilo jedno Drustvo I njegov organ, a to je casopis koji bi ostvarivao suradnju s kulturnim I znanstvenim institucijama u Matici Zemlji, Bosanskom Akademijom znanosti, Univerzitetom grada Sarajeva I Filozofskim fakultetom grada Sarajeva. Svi prilozi u ovom casopisu kao I rad urednistva, a onda I samog Drustva temeljili bi se na dobroj volji I posve minimalnim financijskim izdacima. Drustvo I sam casopis moraju inzistirati  takoder I na suradnji sa kulturnim institucijama I Univerzitetima u Australiji I drugdje. S vremenom vjerujem, dobili bismo I potporu od samih tih institucija I same Vlade I Drzave Australije u okviru njene opcene politike multikulturalizma. Prilozi u ovom casopisu   valjali bi biti teoretskog, strucnog a pokatkad bogami I strogo znanstvenog I filozofskog karaktera iz svih podrucja I sektora duhovnosti. Stoga valja inzistirati na suradnji sa inteligencijom u Matici Zemlji, ali valja takoder biti otvoren I za strogo strucne publikacije australijskih znanstvenika koji bi tako ukazali na nove puteve I bosanskoj I australijskoj publici. Jer nevaljade da nam Bosanci budu samo pukim objektom znanstvenog istrazivanja I pasivnim materijalom analiza nego valjade upravo suprotno da nam Bosanci budu stonorijet aktivnijim subjektom I ucesnikom u sveukupnosti socijalnog I znanstvenog dogadanja.

Isto tako ovdje treba prezentirati I ideju osnivanja Univerziteta za bosanskohercegovacke studije ili mozda krace bosanske studije koji bi bio policentricki organiziran sa svojim odsjecima u svim glavnim gradovima saveznih drzava Australije kojeg bi bilo prilicno lako organizirati I organizaciono urediti I izgraditi na fundamentima rada Drustva I njegovog organa. Stoga vjerujem da ce odgovorne osobe koje participiraju u Vladi Bosne I Hercegovine I njenim institucijama izvan Matice Zemlje dobrohotno razvidjeti ovaj slucaj I takoder  dobro I valjano razmisliti o ovoj ideji Univerziteta koji bi iznikao na podlozi rada Drustva o kojem je rijec.

Valjade razvidjeti ove intencije a te intencije mogu biti samo za dobro ljudi, a ne za stetu, obracam se svima odgovornima I pozvanima sa nadanjima da cu naici na njihov interes I razumijevanje pa onda naravno I na podrsku.

 

                                                             Potpis:

                                                       

                                                           Porucnik

 

 

                                    .          dr.Zlatan Gavrilovic Kovac