PROČITANO

715

PUTA

OD 14.01.2018.

MALE HIDROELEKTRANE

Gradnja malih hidroelektrana osnovni je program Hrvatske u budućnosti. Gradnjom malih hidroelektrana ne samo da se obnavljaju stare zapuštene vodenice i mlinovi, već se potiče i turistički napredak zapuštenih krajeva, uređivanje vodotoka rijeka, naseljavanje, obrada poljoprivrednih zemljišta omogućavanjem navodnjavanja, gradnja malih hotela i staračkih domova, poticanje industrije i na koncu vlastito napajanje električnom enerijom. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori načinila je program gospodarskog oporavka u sklopu kojeg je i gradnja malih hidroelektrana, prema programu koji je načinila Nada Landeka. Ovo je samo mali dio mogućnosti koje imamo u iskorištenju obnovljivih izvora energije!

Jedan od temeljnih gospodarskih interesa Republike Hrvatske je kvalitetna i sigurna opskrba električnom energijom, što je preduvjet ne samo za stabilan industrijski odnosno gospodarski rast, već i sveukupni prosperitet države. Značaj većih mogućnosti proizvodnje vlastite električne energije potvrđen je posljednjih četrdesetak godina naovamo, a naročito tijekom ratnih razaranja kada je nastala višegodišnja nestašica električne energije a time i pad proizvodnje i industrijskog rasta. Male hidroelektrane u tom smislu su od velikog značaja ne samo za stanovništvo i Hrvatsku, već i za male proizvođače, gospodarstvenike jer im male hidroelektrane omogućuju vlastitu proizvodnju električne energije.

Male hidroelektrane najinteresantnije su sa stanovišta ulaganja privatnog kapitala, pogotovo onog inozemnog. Izgradnjom većeg broja ovih objekata pojavljuje se i povećana mogućnost zapošljavanja ljudi, kao i avngažiranja domaće industrije (proizvodnja turbina, građevinarstvo, strojarstvo, održavanje itd) a tu je povećanje prihoda proračunu kroz ubiranje koncesijskih pristojbi i poreza.

Prema važećem Zakonu o elektroprivredi proizvodnjom i distribucijom električne energije mogu se baviti trgovačka društva, trgovac pojedinac, obrtnici i građani pod uvjetima iz Zakona o elektroprivredi i aktima donesenim na temelju tog zakona.

Prema Odluci Upravnog odbora Hrvatske elektroprivrede iz 1955 godine izražena je spremnost za otkup sveukupne električne energije iz malih elektrana snage do 5 MW u opsegu koliko budu u stanju proizvoditi. Pri tome, vlasnik male elektrane može proizvedenu električnu energiju koristiti i za vlastite potrebe na lokaciji, s tim da se priključak električne energije može koristiti za dopunsko i rezervno napajanje te potrošnje.

PREDVIĐENE MOGUĆNOSTI IZGRADNJE MALIH HIDROELEKTRANA

Opskrba energijom osnovna je pretpostavka za proizvodnju svih dobara. Danas su važni energetski izvori uglavnom neobnovljivi (isrcrpivi) resursi. K tome, korištenje danas većine važnih energetskih resursa je glavni izvor onečišćenja. Prije puno godina je dokazana i jaka veza između potrošnje energije i bruto nacionalnog proizvoda. Projekti proizvodnje energije su uobičajeno veliki, s drugim vremenom realizacije i dugog vijeka trajanja. Gradnjom malih hidreelektrana potiče se i podržava i gospodarski i društveni razvoj.

Glavnina vodnih snaga Hrvatske nalazi se na 13 većih vodotoka. Od toga Drava, Sava, Kupa i Una su vodotoci koji sam jednim svojim dijelom teku kroz Hrvatsku.

Na puno lokacija širom zemlje postoje i stare, zapuštene vodenice koje bi se mogle obnoviti u svrhu izgradnje malih hidroelektrana kojima bi se ne samo oživjeli krajevi koji su sada možda zapušteni već bi se načinio i značajan doprinos prirodnom iskorištenju obnovljive energije.

Izgradnja malih hidroelektrana postao je pravi hit diljem Europe, također i u bivšim zemljama Jugoslavije, naročito u Crnoj Gori i Srbiji, u kojima je ovaj program u potpunosti zaživio te su pokrenuli aktivnu gradnju malih hidroelekrana na svim odgovarajućim mjestima uz vodotok.

Izgradnjom hidroelektrana postižu se u potpunosti uvjeti za ostvarenje slijedećih ciljeva;

- Vodoprivredni – uređenje korita i obala, zaštita stanovništva i ljudskih dobara od poplava

- Energetski – proizvodnja električne energije iz obnovljivog (neiscrpnog resursa) bez zagađenja okoliša i štetnog djelovanja na zdravlje stanovništva.

- Poljoprivredni – stvaranje uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje

- Ekološki – osiguranje i kontrola kvalitete životne sredine – vode onečiščivać, flore i faune, prostora posebne namjene, poticanje detaljnih istraživanja

- Sociološko-demografski – poboljšanje uvjeta za siciološko demografski razvoj kao posljedica bolje urbanizacije, uređenja i zaštite okoliša i predviđene infrastrukture

- Kulturološki – trajna zaštita i revitalizacija spomenika kulture, poticanje zaštitnih arheoloških istraživanja i nadzora

- Urbanistički/infrastruktura – kvalitetnija vodoopskrba (razvoj vodovoda, vodozaštitnih zona) i cestovna mreže u sklopu razvoja naselja

- Turistički i sportski – stvaranje uvjeta za razvoj turizma, sporta, razonode i rekreacije, unapređenje ribolovstva i ribogojstva, razvoj lovstva

- Poticanje proizvodnje u drvnoj industriji gradnjom drvenih kuća u zonama izgradnje malih hidroelektrana sa turističkom namjenom

Izgradnjom višenamjenskih objekata koji zahvaćaju desetke kilometara riječnog toka i stotine kvadratnih kilometara njihovog sliva u zaobalju utječe se na mnoge djelatnosti čovjeka – vodoprivredu, poljoprivredu, promet, šumarstvo, prerađivačku privredu, ekologiju, uređenje naselja, infrastrukturu, turističko predstavljanje. Ove objekte trebalo bi graditi unaprijed, planski s ciljanom namjenom jer se odvojenom izgradnjom objekata bez namjene stvaraju veći troškovi, neusuglašena gradnja i neoptimalni razvoj.

Osnovna namjena ovog programa je gradnja malih hidroelektrana i proizvodnja električne energije, na mjestima podobnim za gradnju sukladno „Katastru malih vodnih snaga u Hrvatskoj“ iz obnovljivog, odnosno neiscrpnog resursa vode, bez zagađenja zraka, tla i vode i bez štetnog djelovanja na zdravlje stanovništva, međutim, uporedo s ovim aktivnostima štiti se i lokalno stanovništvo i ljudska dobra od štetnog djelovanja voda (što se do sada financiralo iz državnog proračuna).