Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član zlatan

Upisao:

zlatan

OBJAVLJENO:

PROČITANO

536

PUTA

OD 14.01.2018.

MAIN KAMPF BIVSEG FEMINIZMA

MAIN KAMPF BIVSEG FEMINIZMA

Jugoslavenski feminizam kao fašizam!

 

Ja sam se u nekoliko navrata osvrtao na problem jugoslavenskoga feminizma I jednim dijelom sam pokazao kakva su moja iskustva u tom pogledu. Ja neću ovom prilikom biti previše opširan nego ću samo uzeti u kratka razmatranja nekoliko jako važnih stajališta jugoslavenskoga feminizma koji je bio karakterističan za period o kojem najviše I govorim a to je period početka 80 godina I sredine tih istih godina. U mome novinarskome tekstu iz 1982 godine ja sam spomenuo slučaj Vesne Pusić koja je kasnije u novim konstelacijama bila I potpredsjednikom hrvatskoga Sabora- jer njima je nevažno o kojem je režimu riječ jer im je u svakom režimu jako dobro ,dakle, ta je Pusic 82 godine definirala strategiju ženskoga pokreta kao "ostvarivanje kontrole žena nad vlastitom prokreacijom. Cilj je afirmacija kriterija različitosti na račun kriterija dominacije." I sada mi doista vidimo na što se svodi taj feminizam I koliko I kakve on veze doista ima sa najbitnijim I najvitalnijim problemima suvremene žene. Jer je I Hitler u Main Kampfu zapisao razmatrajući svoj Minhenski period iz 1912 godine da je sa stajališta politike veliki problem prirode- rasa u njenoj zavisnosti od vremenskih prilika I da svakako rast populacije ili rase zavisi od kako on piše "moći prokreacije" I "konzervacije onih koji prokreiraju" tako da oni koji su manje jaki I manje zdravi "forced back into the womb of the eternal unknown" ( englesko izdanje pg.121) I sada bih ja zapitao Radu Iveković kakve veze ja imam sa lozinkom španjolskih komunista "no pasaran" naime da sam ja taj koji pravi problem I koji je ustaša pa onda dakako progresivnim ljudima nije drugo do da ponove riječi Dolores Ibaruri La pasionaria " no pasaran". Jer sam ja u tom tekstu onda I nastavio riječima: "Da bude jasno gospodo građanske feministkinje strategija ženskoga pokreta nužno mora biti dio strategije radničkog pokreta. To ipak mora biti jasno ukoliko ženski pokret računa na historijsku perspektivu ukoliko misli na duži rok." A u nastavku polemike ja sam se pozvao na Frigu Haug koja je u to doba imala program takozvanog socijalističkog feminizma. Pa kakve ja onda veze imam sa tim komunističkim lozinkama iz doba španjolskog građanskoga rata? I konačno taj je feminizam o kojem ja cijelo vrijeme I govorim završio na stajalištima njemačke novinarke I jednog od najpoznatijih boraca za ženska prava Alice Švajcer koja je otvoreno podržala Petera Handkea I režim Slobodana Miloševića iako joj dakako nisu mogle izmaći činjenice da je taj režim naređivao masovna klanja I silovanja naših Bošnjakinja. Isti je slučaj bio I sa Pusickine strane jer je ova pak htjela uljuditi naše Hrvatice i Bošnjakinje jer one tobože nisu dovoljno uljuđene. I ja sada kontam koliko dugo traje ova moja polemika- pa jedno 26 godina. Pa ja mislim da je već dosta toga.

 

 

 

To je jedan slu

 

 

 

 

 

 

 

Komponente na Balkanu!

 

 

Na Balkanu ima nekoliko nacionalih komponenti: slavenska , romanska, germanska, ilirska I ugrofinska. Od ovih komponenti na postoru bivše Jugoslavije najdominantnije su dvije komponente: slavenska, I ilirska. Specifi

čnosti ovih komponenti izuzev keltske jeste u tome da su matične zemlje ovih komponenti uglavnom I susjedne zemlje od kojih svaka može imati I interese prema Balkanu odnosno prema područjima koja se odnose na njih. Odatle toliki problem Balkana koji se po svemu sudeći na primjer razlikuje od australijskoga prostora na kojem također obitavaju sve ove komponente ali nije riječ o susjednim zemljama koje "polažu prava" na područje. Odatle proističe formalnopravno gledajući jedno zakonodavstvo "permanentnog interesa" kojim ove komponente sudjeluju u distribuciji moći na Balkanu. U slučaju keltske komponente riječ je također o zakonodavstvu “permanentnog interesa” iako ne postoji zakonodavstvo prava na područje ali postoji zakonodavstvo "prava na uticaj" kojim ova komponenta regulira svoje interese.
čaj koji se vezuje za naše slavensko selo a također pogađa Ivanu Brlić Mažuranić I njenu priču Šuma Striborova. Vjerojatno je razlika naše Ivane kao I naše tradicije u odnosu na rusku na primjer to da u našoj predaji nigdje nema riječi o ocu ili o nekoj muškoj glavi koje igra presudu ulogu u jednom momentu. U Ivane cijeli ovaj problem je izbjegnut na način da nju to niti ne zanima. Priča možda također ima neke sveze sa institutom snahačinstva mada je pomalo nejasno da je taj institut kod nas ikada postojao pa se prema tome čini da je Matoš posve u krivu kada zapaža da je ovaj institut prisutan I kod nas. Jer naši oci ukoliko nisu htjeli ili mogli imati sex sa svojim ostarjelim ženama uvijek su taj sex mogli naći negdje drugdje. Tako je Maroš zapazio da institut snahačinstva znači da oci siti svojih ostarjelih žena u mnogim slučajevima ne dovode u kuću snahe toliko za sina koliko za sebe. Razvod braka je na selu nešto nepoznato. Kako se u Rusiji ne može nikuda bez putovnice napuštena žena ne mogavši bez muža doći do pasoša ne može se ni maknuti I potražiti gdjegod zarade. Ljubavni zločini rijeđi su na ruskom ladanju no u ostaloj Europi I ne može se reći da muž gleda kao Crnogorac u ženi niže biće zaključuje Matoš. Ovaj zaključak ne vrijedi za naše južnoslavensko selo nego za rusko. Jer smo mi mogli manje više putovati, naše su žene mogle naći zarade na susjednom imanju ili kao posluga u gradu ili kao vodarice ili kao pralje itd.itd.itd ili u krajnoj liniji biti na ispomoći svojih porodica. Ali “siti oci” svagda su na našem selu mogli doći do slobodnih žena I na način da se ne rastave. Zato je unekoliko formalnopravno ta porodica uvijek postojala ali ne na način da je brak konzumiran. Prema tome strah od zle snahe koji strah se odnosi upravo na ovaj institut snahačinstva nije naša južnoslavenska zbilja nego prije svega ruska. Kod Ivane Mažuranić relacija majke I snahe ukazuje na neke daleko značajnije I dublje socijalne elemente koji vrijede isključivo za južnoslavenske krajeve.

 

 

 

 

Jevreji I Romi!

 

Postoje na Balkanu tako

đer I dvije druge manje nacionalne komponente: semitska I romska. Specifičnost ovih komponenti jeste u tome da ne polažu pravo na područje kao niti pravo na neposredni uticaj kao što se niti ne odnose prema zakonodavstvu prava na permanentni interes s obzirom na historijske razloge I dugu historijsku tradiciju nemiješanja u političke tokove društva.Ove komponente uživaju takozvano "pravo na autonomiju".

 

 

 

 

 

 

 

Pravo I politi

 

 

Politi

 

 

 

 

 

 

 

Vlasništvo I pravo!

 

 

Politi

 

 

 

 

 

 

 

 

čki sistem proističe iz prava a pravo iz vlasništva. Vlasništva pak mogu biti mnoga!
čki sistem proističe iz prava. To nisu oligarhije na vlasti niti samovolja vlastodržaca kao što je to bio slučaj sa tiranijama 20 stoljeća. U tom smislu poznat je grčki slučaj Pisistrata koji se preobukao u ženske halje božice Atene pa na bojnim kolima dojahao do Atene I preuzeo vlast zahvaljujući bogobojaznosti Grka. Niti je slučaj kojeg Herodot opisuje u svojim Historikama da je Darije preuzeo vlast tako jer je njegov pastuh prvi zarzao ugledavši kobilu. Daleko od toga!
čki sistem!

Tijelo, život I demokracija!

 

Postoji vlasništvo nad vlastitim tijelom, iz vlasništva nad vlastitim tijelom postoji pravo na život a iz prava na život politi

čki poredak demokracije pri čemu se misli na demo-kratein- vladavinu naroda. Ovoj demokraciji odgovara politički sistem republike kao res-publica, stvar naroda. Vladavina naroda dakle pretpostavlja postojanje stvari naroda ili narod proizvodi tu stvar dakle republika ili monarhija.

 

 

 

 

Sjena Mjeseca!


Kuležev brijeg nije bio u selu. On je bio izvan sela I predstavljao je zaselak sela imenom Kraljev Vrh koji se nalazio na sjeverozapadnim obroncima Medvjedice u Hrvatskoj. Ja bih tako nekako krenuo zadnjim autobusom iz Zagreba negdje oko 10 I 30 pa bih onda došao do Gornje Bistre a onda pješke hodao možda nekih 2 kilometra putem kroz šumu do Risovog polja a onda opeta kroz gustu listopadnu šumu do Kuleža. I tako bih negdje oko pono

ći stigao tamo. Vrlo često se desilo da nije bilo svijetlosti Mjeseca pa sam nailazio samo na tamu I ta tama je bila tako gusta da ste imali osjećaj da je možete sjeći kao što sjećemo dobar masni sir I ja sam se u tim trenucima osjećao kao da sam doista duboko u prošlosti, u neolitu. Za ovoga vremena neolitske tame nebo bi bilo obasuto gustim rojem svijetlih malih zvijezda naše galaksije Kumovske slame ili poznatije Mliječnog puta koja se spiralno oblikovala duz nebeskoga zenita. S druge pak strane bilo je noći koje su bile obasjane mjesečinom. Nekada je pak Mjesec bio sa lijepom nježnom crvenkastom koronom. I tada sam mogao vidjeti sjenu svoje vlastite prilike na travi obasjanoj bijelom svijetlom svijetlošću Mjeseca.

 

 

 

 

Sredina novembra!

 

S druge pak strane pokatkada ovdjeka u Adelaideu imam osje

ćaj kao da sam u rodnom Dubrovniku jer imade sredinom novembra ili ranije u ovome gradu dana kada se osjeća još uvijek prohladan povjetarac ali je sunce dovoljno jako te se na obrazima osjeća ovaj neobičan kontrast koji začuđuje. Njemu u Adelaideu nedostaje samo jedan karakterističan miris mora- inače sa tim karakterističnim mirisom dobijate utisak ranoga ljeta u Dubrovniku. Dakle to je neobično vrijeme kada je još hladno za kupanja u moru ali je dovoljno toplo da to I učinite.

 

 

 

 

 

zlatan gavrilovic kovac

 

 

 

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba
MAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinu

DUHOVNOST U STUDENOM...

STUDENI...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

BRZI CHAT

  • Član bglavacbglavac

    Danas je Međunarodni dan tolerancije, pa poradimo malo na tome. Lp

    16.11.2024. 03:29h
  • Član bglavacbglavac

    Danas je martinje povodom tog dana želimo sretan imendan svim Martinama I Martinima!

    11.11.2024. 08:14h
  • Član bglavacbglavac

    Vrijeme leti, sve je hladnije, želim vam ovu nedjelju toplu i radosnu. Lp

    10.11.2024. 09:09h
  • Član iridairida

    Edine, ti se tako rijetko pojaviš, pa ne zamjeri ako previdimo da si svratio, dobar ti dan!

    30.10.2024. 12:33h
  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    Dobro veče.

    28.10.2024. 22:30h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Blagoslovljenu i sretnu nedjelju vam želim. Lp

    13.10.2024. 08:02h
  • Član iridairida

    Dobro nam došao listopad...:-)

    01.10.2024. 01:57h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info