Da bismo pokazali koliko je predstava sfere Nerkesija Muhammeda nama današnjima naivna poslužit ćemo se primjerom jednoga zvjezdanoga sazviježda na sjevernom nebu svima nam poznatoga kao Mali medvjed. Ukoliko promatramo nebesku sferu za vrijeme duboke noći a bez svijetlosti Mjeseca onda nam se čini da su sazviježda podjednako udaljena od nas. Ona tvore nebeski sklop u čitavom poretku Kozmosa koji je od pamtivjeka bio u uskoj povezanosti sa ljudskim životom i kojim je bila obilježena čitava ljudska kultura. Tako je konačno sav ljudski rod s vremenom poprimio karakteristike našega univerzalnog jedinstva sa poretkom čitava svijeta. Nije stoga čudno da su sve naše kulture od one prethistorijske do današnjih imale mnoštvo priča i mitova koji su bili u uskoj povezanosti sa našim poimanjima neba i nebeske sfere. U grčkoj mitologiji na primjer sazviježđe Maloga medvjeda asocirano je sa Idom jednom od nimfa koja je njegovala Boga Zeusa dok je ovaj bio dijete. U drugom mitu sedam zvijezda Maloga medvjeda identificirane su sa Hesperides -sa sedam kčerki Atlasa koji je upravljao Herinim hramom i vrtom u kojem su rasle jabuke besmrtnosti. Zvijezde Maloga medvjeda ponekada su se također razmatrale kao dio sazviježđa Zmaja i formirale su jedan asterizam koji se zvao Zmajevo krilo. Grci su također ovo sazviježđe pripisivali Feničanima koji su uzmali Mali medvjed za navigaciju morem mnogo više nego što je to slučaj sa sazviježđem Velikoga medvjeda koji je od njega mnogo veći . I to zato jer je sazviježđe Maloga medvjeda mnogo bliže Sjevernom zvjezdanom polu i mnogo bolje ukazuje na sjever. Ovo se sazviježde još naziva u našim krajevima Mala kola pored slike maloga medvjeda sa dugim repom. I onda se obično kaže da je rep toliko dugačak jer se Medvjed držao za njega i okretao oko pola.

Međutim istina o tome sazviježđu je sasvim drugačija od ove koju smo naveli. Na kraju repa medvjeda nalazi se zvijezda Polaris koja je najsjajnija zvijezda ove konstalacije. Polaris je također kod nas poznata kao zvijezda Sjevernjača. A zapravo to je žuti supergigant sa magnitudom od 2.02, zapravo pulsar koji ima svoju pulsirajuću varijablu sa preciznim periodama svjetlosti i pulsacije koja je korisna za mjerenje distancije između nebesih tijela.Zvijezda Sjevernjača je dakle višestruki zvjezdani sistem koji je udaljen nekih 430 svjetlosnih godina . Njena primarna komponenta je sjajni gigant ili supergigant dok su dva sjajna pratioca sasvim male galaksije. Kochab je s druge strane narančasti gigant koji je udaljen nekih 126 svjetlosnih godina. Njegova svjetlost je 130 puta veća nego svjetlost našega Sunca. Pherkad je opeta vrući gigant A kategorije koji je 1100 puta sjajniji od našega sunca a 480 je svjetlosnih godina udaljen od nas. Jildun je sa druge strane sasvim mala galaksija koja je udaljena od nas 183 svjetlosne godine. Zeta Maloga medvjeda je mala galaksija koja je udaljena od nas 380 svjetlosnih godina, dok je eta ovoga sazviježđa žuta galaksija koja je udaljena 97 svjetlosnih godina.Međutim Mali medvjed sadrži također i deep sky objekte koji su eliptičke galaksije sastavljene od starih zvijezda sa malo ili nimalo zvijezda u unutrašnjosti

Prema tome teško je da bismo danas mogli pristati na jednu jednostavnu sliku nebeske sfere kao plave lopte ili plavoga neba pod kojim osjećamo mizeriju našega života a da ne vidimo sav trud generacija proteklih stoljeća koje su nosile sa novim spoznajama i nove istine o našemu usudu u Kozmosu. Odatle se čini da bi suvremena književna kritika trebala biti obogaćena i prirodoznastvenim spoznajama kako bi se doista došlo do puna uvida u karakter estetskoga užitka i pune istine o njemu.

zlatan gavrilović kovač