Sa svih strana možeš čuti puno toga o štetnosti pušenja po vaše zdravlje. No, što je s novčanikom? Koliko te ta navika košta? I što sve gubiš zbog nje? Prenosimo ti izračune godišnjeg troška pušenja portala Pametna kuna.
Po podacima istraživanja Prihodi i troškovi kućanstava, koje je tvrtka GfK objavila krajem prošle godine, 44 posto hrvatskih kućanstava trošilo je novac na cigarete ili duhan. Prosječni mjesečni trošak bio je 67 eura.
Da pojednostavimo izračun, pri preračunavanju tih 67 eura iznos u kunama smo zaokružili na 500. Dakle, skoro pa svako drugo domaćinstvo potroši po jednog Marulića mjesečno na uživanje u duhanskim proizvodima.
500 kuna mjesečno, puta 12 mjeseci, to je 6.000 kuna godišnje. Više nego prosječna hrvatska neto plaća (5.450 kn u prosincu prošle godine, po Zavodu za statistiku).
Što bi sve mogao s tim novcem?
Kad bi ti ga netko poklonio, sigurano bi se brzo domislio kako ga najbolje potrošiti. Možda bi pokrpao dugove. Riješio popravke u stanu ili kući koje već dugo odlažeš za financijski bolja vremena. Ili počastio sebe i drage ti osobe odmorom na kojem ćeš se opustiti i napuniti baterije. A što ako bi se odlučio na štednju i ulaganja? Kako bi prošo? Što bi mogao očekivati?
Kako bi došla do odgovora na ta pitanja, Pametna kuna udružila je snage sa stručnjacima Raiffeisen banke, Raiffeisen stambene štedionice i Raiffeisen Investa. Izračuni su, naravno, informativni, okvirni i podložni promjenama okolnosti i uvjeta. No, daju dobar uvid u to koliko te, financijski gledano, stoji svakodnevno druženje s duhanskim prutićima.
Već se štednja isplati
Krenimo od obične štednje. Recimo da ugovoriš oročenje s višekratnim uplatama. Na početku uplatiš 1.000 kuna i dogovoriš oročenje na 12 mjeseci + 1 dan, a narednih 10 mjeseci uplaćuješ po 500 kuna.
Koliko ćeš imati na računu po isteku oročenja? Tvojih će se 6.000 kn pretvoriti u 6.144,02 kn. Nije puno, ali nije ni loše, uzme li se u obzir da za tih 144,02 kn nisi ni kopao, niti orao.
Za stambenu štednju uzeli smo malo duži vremenski okvir (pet godina) i uzeli u obzir da ju možeš uplaćivati za djecu. Odlučiš li se – umjesto da novac mijenjaš za kratkotrajni dimni užitak – mjesečno potomstvu uplaćivati 68,5 eura (nešto malo više od 500 kn, znamo), nakon pet godina na računu ćeš – uz efektivnu kamatnu stopu (EKS) od 7,47 posto i državna poticajna sredstva (DPS) – imati 934,62 eura više.
Štedi li odrasla osoba u eurima, uz isti ritam uplata, EKS 7,34 posto i državna poticajna sredstva nakon pet godina će na računi imati 918,07 eura više.
Kako to izgleda u kunama?
Uz uplatu 500 kuna mjesečno, EKS 7,46 posto i DPS, nakon pet godina tvoj junior štediša može računati na 6.816,23 kn dobiti. A ti, s istom uplatom, EKS 7,33 posto i DPS – na 6.693,8 kn dobiti.
Što ako razmišljaš na dugi rok?
Recimo da imaš 30 godina. Odlučio si prestati pušiti i preusmjeriti tog Marulića mjesečno u životno osiguranje. Ako si muškarac, uz trajanje osiguranja od 30 godina i prosječno procijenjenu dobit, u šezdesetoj godini života može te čekati isplata 370 tisuća kuna. Ako si žena, izgledi su još bolji – uz iste uvjete, u šezdesetoj godini života može te čekati isplata 380 tisuća kuna.
A što ako se odlučiš na ulaganje u investicijski fond?
Počneš li odmah izdvajati 500 kuna mjesečno, tijekom razdoblja od 30 godina uz pretpostavljeni prinos (koji ovisi o izboru ulaganja prema rizičnosti i potencijalnom prinosu) od tri posto skupit ćeš 290.070,15 kuna.
Pretpostavljeni prinos od pet posto donijet će 409.348,92 kn, a sedam posto – 588.032,43 kuna.
Mjesečno ulaganje 500 kn tijekom godinu dana bi, uz prinos od tri posto, rezultirali s 98,4 kn više na računu. Pet posto donijelo bi 165,01 kn, a sedam posto – 232,44 kn.
bglavac
irida
edin.kecanovic
