KASTINSKI SISTEM U AUSTRALIJI
Pa ja bih htio reći par riječi o kastinskome sistemu u Australiji s obzirom na istinu da je Australija kao i bivša Jugoslavija od Indije preuzela uglavnom njihovu socijalnu teoriju a time onda i čitavu socijalnu strukturu društva. I ja znam da su mene odmah po dolasku u Adelaide upozorili neki stručnjaci da Australija nije klasno društvo, da ona nema klasnu strukturu. Samo su pri tome zaboravili nadodati da je ta struktura kastinska i da Australija ima strukturu kastinskoga društva.
U toj strukturi na primjer Hrvati figuriraju kao jako dobri radnici na zemlji ili kao seljaci. Kaste su forme socijalne stratifikacije društva koje involvira sistem hijerarhijskoga poretka koje su uglavnom zatvorene i strogo definirane među njihovim pripadnicima između kojih je socijalni kontakt ograničen ili pak reduciran na najmanju mjeru i gdje je vertikalna pokretljivost teoretski nemoguća. Istina je da ove kaste reflektiraju ekonomsku nejednakost ali je kastinska stratifikacija utemeljena na neekonomskim kriterijima.
U Indiji na primjer kaste su u principu utemeljene na religijskim načelima u zavisnosti od stupnja ‘’ ritualne čistoće’’. Tako je najviša kasta kasta bramana iz koje potiču sekularni i vojni zapovjedinici i kasta zemljovlasnika. Pored njih postoji još kasta srednje klase koju također čine radnici , posluga i robovi.
I konačno izvan ove hijerarhije stoje ‘’ nedodirljivi’’ koji obavljaju uglavnom najdegradiranije poslovne zadatke. Pored ove kastinske podjele postoje još manje podpodjele uglavnom religiozno bazirane ili takozvane Jati .
Svaka od ovih Jati ima svoje vlastite poretke i tijelo kastinske regulacije koje imaju zadatak restrikciju zabranjenih brakova. Interesantno je spomenuti da je Max Weber , veliki njemački sociolog, smatrao da ovaj sistem znatno ometa razvoj kapitalizma i to iz tri razloga: prvi zato sto kastinski sistem sprečava urbanu srednju klasu da uspostavi pravo sobode ljudi i vlasništva na kojima je utemeljen kapitalizam, drugo zato što kastinski sistem podupire religijske interese sprečavajući formiranje uniformnog i univerzalnoga pravnoga sistema koji je pogodan za kapitalistički razvoj i treće zato što ritualni stereotipi vezani za posao i tehnike asocirane sa kastama sprečavaju mobilnost rada i aplikaciju novih tehnologija.
Tako je najviša kasta u Australiji kasta zemljoposjednika i bogatih vlasnika rudnika i kapitala, onda dolazi srednja klasa vlasnika i stručnjaka iz različitih područja znanosti dok je na dnu ove hijerarhijske ljestvice kao kasta nedodirljivih kasta duševnih pacijenata koji čine visokih 25% sveukupnoga stanovništva ove zemlje.
Međutim treba reći da među ovih 25 % ukupnoga stanovništva ima takvih ‘’specijalista’’ koji svojom sposobnošću i poznavanjem socijalnoga bitka Australije daleko nadmašuju strukovnjačku pamet australijskih Premijera možda na isti način na koji su u bivšoj Jugoslaviji zastavnici i mlađi podoficiri bili sposobniji od maršala i jugoslavenskih admirala.
Zlatan Gavrilović Kovač