Jevreji u Dalmaciji!

Tocno ne bih znao reci punu istinu o Jevrejima u Dalmaciji ali bijase jevrejskih enklava na hrvatskim otocima. Isto tako bas na onoj Prvoj vidilici podno Marjana u Splitu ima staro jevrejsko groblje a na procelju stoji napis u kamenu na hebrejskom cini mi se. I koliko god ja tuda prolazio to je groblje svagda bilo zakljucano lancima I velikim katancem. Vrata groblja takoder bijahu zeljezna. Ne znam da li danas ima Jevreja u Splitu I u okolici, vjerojatno ima. U Zagrebu pak bijase jako aktivna Jevrejska opcina u Palmoticevoj ulici 11 u neposrednoj blizini Isusovackog samostana I crkve, tocno preko puta nje. Tu smo cesto Alica I ja dolazili I slusali ponekada predavnja, pa onda smo se okupljali u doba jevjejskih praznika. Postojahu takoder I cajanke zenske sekcije na koje bi Alica znala otici I znam da je tamo pronasla I neke svoje rodbine I neke svoje poznanike. Pa onda zajedno smo ucili kod Sule hebrejski jezik ali sam njoj zaboravio drugo ime. Ta je Sula koja bijase rodom iz Zagreba, zena , u to doba ranih 80 godina , roba 45 godina naselila Izrael ali su izgleda neke stare navike ostale pa je ona tamo znala kupiti lijepe suhe dimljene pancete tako da je cijeli autobus u Jeruzalemu gledao za njom. A bijase I drugih ljudi sa kojima ja bijah dobar a sa nekima ne jer mi se cini da je jos primijetna jedna pogubna tendencija medu Jevrejima u dijaspori a to je izoliranje njihovo u odnosu na maticni narod. I ovoga problema je bio na primjer svjestan Mendelson a to je onaj veliki njemacki filozof koji takoder bijase Jevrejom pa se tako cini da se Jevreji izoliraju I radi njih samih a ne samo zaradi predrasuda sredine. Ali to je duga prica! U toj je Opcini u doba Domovinskog rata Hrvata stavljena bomba pa je od eksplozije znatno bilo osteceno citavo njeno predvorje a spomen ploca partizana clanova te opcine koja se nalazila na desnom zidu tog predvorja I koja je bila nasa memorija na te ljude koji su dali zivot za jugoslavenski socijalizam bila je takoder znatno ostecena. Kasnije je donacijama hrvatske vlade obnovljen citav kompleks Opcine pa se lijepo moglo sjediti u baru samo sto je citav prostor bio prazan. Ja , moja zena Alica Rex I Ezra bili smo clanovi te Opcine koji su placali clanarinu nekijeh mnogo godina sve do naseg odlaska iz Zagreba. Takoder bijase I nekijeh mojih prijatelja medu zagrebackim Jevrejima kojima se sada ne mogu sjetiti imena a koji su poticali od najstarijih rabinskih familija iz koje su se regrutirali predsjednici ili upravitelji te Opcine. Tako je taj jedan moj prijatelj Jevrej takoder bio toboze mojim pacijentom u Psihijatrijskoj bolnici Vrapce ali je on dobro podnosio svoj razvod I sukob sa svojom zenom dok je njegova kci od kojih 15-16 godina imala zbog toga znatnih problema pa bi znala vidjeti I sresti svoga oca samo nakratko I to redovito u nekom od zagrebackih lokala. Medutim je on imao I neke prijatelje iz stranoga svijeta, takoder Jevreje pa bi onda radio sve da potkopa tudmanovstinu kao I ja. Tako se susretosmo jedne zgode u mojoj sobi u Vrapcu, a kako je on zavirio jedared medu moje papire koji su bili svugdje razasuti po stolu, to on otkrije moj tekst o Sindlerovoj listi pa mi veli: "Nije moguce pa ti pises o Jevrejima?" A ja mu velim: "A zasto ne?" On je kasnije citao taj tekst u Hrvatskoj ljevici I tako otpocne nase prijateljstvo. Svirao je gitaru. Pa onda je na tim cajankama zenske sekcije Jevrejske opcine u Zagrebu takoder u davno doba bila I Vera Erlich o kojoj sam ja rekao ponekoju koja bijase jedan nas predavac na New Yorkskoj Columbia ali ja na zalost nisam bio njen student nego sam bio student profesora Sergejeva koji je nasljedi na katedri socijalne antropologije. Ona ima svoj grob na Mirogoju u takozvanim Karijatidama I po njemu se vidi da je ona umrla 1984 godine. U toj Opcini takoder bijase jako aktivnim gospodin Goldstein kojeg su svi znali I koji je odigrao jako znacajnu ulogu u tim teskim vremenima Domovinskog rata Hrvata gdje je jednom prilikom javno iskazao svoje misljenje da ce po svemu sudeci sada u doba Tudmana za Srbe u Hrvatskoj doci tesko vrijeme kao i za sve nas . A bijase u toj Opcini vjerojatno I nekijeh drugijeh stvari ali ja njih ne poznajem ponajbolje. Isto tako bijase jedne godine u Zagrebu na Katarininom Trgu u Gornjem Gradu organizirana velika izlozba pod nazivom "Jevreji na tlu Jugoslavije" I iz te Jevrejske opcine u Palmoticevoj takoder bijase predmeta I za tu izlozbu kako kasnije saznah jer je taj moj prijatelj o kojem govorim meni pokazao citav postav te Jevrejske opcine sa svim uglednim I velikim Rabinima itd. itd. itd. pa se na toj izlozbi dalo kojesta vidjeti sto mi nismo znali odranije pa pored svega ostalog I neki autoportreti velikoga mestra Mose Pijade. Isto tako je vazno spomenuti da je tada prodavana long play ploca pjesama sefardskih Jevreja iz doba njihova napustanja Spanjolske koju smo mi, nasa porodica poklonili adelaidskoj porodici Zimmet u ime njihove toboznje skrbi za nas medutim nakon 10 godina kada sam trazio tu plocu natrag tada mi je receno da je bacena u smece. To je ta adelaidska kultura a u kuci je jedan lijepi pijano pa njihova kci toboze svira klavir. Dunque, tu je izlozbu na Katarininom trgu u Zagrebu pripremao kustor muzeja suvremene umjetnosti ili tako nekako ali je slucaj htio da ta zena bijase takoder pacijentom I dusevnim problematikom pa tako jedared stanem ja sa njom razgovarati u jednoj zagrebackoj dusevnoj bolnici. Ona bijase jako bliski rod hrvatskog Kardinala Sepera , takozvanog "branitelja vjere" pri Svetoj stolici u Vatikanu, onog istog Sepera koji je izopcio iz Katolicke Crkve velikoga Hansa Kunga zbog hereze te mi tada rece ukratko: "Znas Zlatane ali ja sam jako bila protiv te izlozbe." A ona je vjerojatno bila protiv te izlozbe jer se ne moze reci da su Hrvati mahom svi desne orijentacije. U ukupnom sastavu partizanske armije na Balkanu oni su cinili jednu trecinu toga sastava. U Hrvatskoj takoder postoji I poznata sinagoga u Osjeku cini mi se koja je u te dane prodana I pretvorena u neku drugu crkvu I sinagoga u Dubrovniku koja se nalazi na dnu ulice Prijeko ali je uvijek zatvorenih vrata. Ta sinagoga u Dubrovniku je jako vazna jer bijase okupljaliste vjerskog zivota Jevreja Dubrovnika koji su zivjeli u takozvanoj Zudioskoj ulici takoder na Prijeku I u blizini te sinagoge. Kao sto vec uputih pucanstvo Adelaidea nakon edikta Ferdinanda I Izabele od Kastilje kada je jevrejski zivalj sa Pirineja koji je tu obitavao 1000 godina ranije morao izgnan napustiti Spanjolsku pod cijenu zivota tada su Turci otvorili svoje granice pa ti Jevreji dolaze I u Bosnu I u nase krajeve, u Sarajevu na primjer za njih su bile pripremljene prihvatne kuce, dakle tada su Jevreji pristigli I u Dubrovnik ali kako bijahu vjesti trgovci to oni stadose trgovati pa se izmedu Bosne a to ce reci Turske carevine I Dubrovnika I citave katolicke Europe razviju jake trgovacke veze I trgovalo se svime I svacime od tepiha za damije, srebra, zlata, sukna, svile, paprika, pa onda se stade razvijati I trgovina povezana za dubrovacku pomorsku flotu gdje bas ti Jevreji bijahu jako vazni. A bijase takoder I diplomacije na svakojake strane pa se uz dukate razmjenivase I dokumenti I ratno naoruzanje. Pa prema tome ulica u Prijekom I Zudioska ulica nijesu nikakvo "geto".

zlatan gavrilovic kovac