''Drago nam je da vas možemo obavijestiti da je na portalu
http://www.digitalne-knjige.com/naslovna.php
objavljena još jedna nova digitalna knjiga.
Digitalnu knjigu "Slavensko pitanje", Zlatana Gavrilovića Kovača, predstaviti ćemo vam uz pomoć manjeg dijela predgovora knjige: ''
RIJEČ AUTORA
https://www.magicus.info/hr/magicus/index.php
negdje prije tri godine, jer je autor bio mišljenja, da bi ova mala knjižica trebala ugledati danje svijetlo baš kao i druge kako bi se dobila cjelina opusa, koji je sustavno izlagan kroz period od oko četri godine dana.
Sam naslov jasno govori, da je ovdje riječ o Slavenima i kako nas drugi vide u stranom svijetu koji, mogli bismo to sasvim otvoreno reći, nije uvijek prijateljski i kojega često karakteriziraju silne zablude baš kada je riječ o Slavenima ili onima, koji se tako osjećaju.
Naime, istina je da smo mi malo drugačiji od ostalih etničkih skupina u australskoj migraciji, a trebalo je onda pokazati po čemu se to razlikujemo u odnosu na ostale.
Pri tome je autoru bio od neobičnog značaja tekst mladog povjesničara Danijela Đine, koji je objavljen u našoj znanstvenoj periodici, kako bi ukazao na te prijeporne momente u ovoj problematici, koja i danas pobuđuje iznimno zanimanje svjetskih znanstvenih stručnjaka, a koliko smo u tome ukazivanju uspjeli prosudit će samo čitateljstvo.
Drugi, jako značajan moment sastojao se u tome, da se prikaže karakter nezavisnog kreativnog rada naše filozofije, koja se vezuje za ime našeg velikog prosvjetitelja Miroslava Krleže.
Nezavisan kreativan rad u području filozofije ili radije prvih pojava ovog rada pojavio se u nas prije gotovo tisuću godina, a u dva ili tri posljednja stoljeća postoji period intenzivnog i rapidnog porasta filozofske aktivnosti, koja unekoliko definira karijeru filozofije u Hrvata.
Međutim, kao što već rekosmo, bilo bi sasvim pogrešno zaključiti, da prije pojave Boškovića, na primjer, nije u nas postojala filozofija ili pak da je bila strana hrvatskom duhu.
Ona je gotovo svagda i u svakom slučaju jedan religijski pogled na svijet, međutim, u svojoj osnovi, ona je ipak antropocentričko filozofsko mišljenje.
Naša filozofija nije teocentrička bez obzira što postoje u njoj mnoga duboka i esencijalno religijska pitanja, ona također nije niti kosmocentrička, iako su problemi filozofije prirode prilično rano okupirali hrvatsku filozofiju.
Ona je izad svega okupirana temama čovjeka, njegove sudbine i njegovih djela i sa značenjem i svrhom povijesti. U tom smislu mi se malo razlikujemo od ostalih slavenskih naroda.
Ova činjenica je posebno evidentna u predominantnoj moralnoj orijentaciji čak i sasvim apstraktnih problema.
Ova moralna orijentacija u sebi sadrži izniman interes za socijalne teme i socijalne probleme. Odatle naš emocionalizam. I, kao takva, predstavlja unekoliko historiosofsko mišljenje, koje je konstantno usmjereno na značenje povijesti i na kraj povijesti.
Odatle su ove eshatološke koncepcije proizvele i obilje socijalnih utopija 19. i 20. stoljeća u historiosofskim refleksijama najveće većine naših filozofa. Međutim, i kao takvo, ono je uglavnom ostalo religijski pogled na svijet, koji nije doveo intelektualnu aktivnost do točke gdje je ona nezavisno filozofsko mišljenje.
Sekularizacija filozofije i njeno odvajanje od religijske svijeti i religijskoga pogleda na svijet uzelo je svoje mjesto mnogo kasnije, nego je to slučaj u Zapadnoj Europi i bilo je mnogo drugačije po svom karakteru.
Ova sekularizacija sa eklezianističkom svijesti odvijala se izvan nje, razvijala se izvan Crkve, ali ne u opoziciji prema njoj kao borba protiv Crkve kao što je to slučaj na zapadu. U tom smislu mi smo svagda unekoliko bili ovisni od religije i religijskoga pogleda na svijet.
Ali on je bio i ostao karakteristika perioda akumulacije duhovnih energija, koje su se sporo razvijale u nezavisno mišljenje i mnogi naši filozofi u posljedanja dva ili tri stoljeća svjedoče o buđenju i nezavisnom razvoju domaćih prirodnih kreativnih snaga.
Od tud i asketizam, koji je bio vrlo značajnim uticajem južnih Slavena na ostale slavenske narode, koji ne odbacuje svijet niti odustaje od tjelesnosti, nego koji znači radije nešto sasvim drugačije, naime, viziju nebeske istine i ljepote, koja čini sasvim jasnom i prezentnom opću nepravdu, koja vlada svijetom i naš napor, da se emancipiramo od svjetskih ograničenja.
Međutim, pored našega emocionalizma, koji predstavlja potku ovom asketizmu i viziji svjetske ljepote postoji i naš maksimalizam, koji nije religijskog porijekla, nego je povezan sa nekim neobičnostima slavenske duše, koja se formirala tijekom dugog historijskog perioda. Zenkovski, jedan ruski filozof i teolog, koji je djelovao u Parizu, to je objašnjavao nepreglednom velikom ravnicom na kojima obitava ruski narod ili nedostatkom visokih planina kao i geopolitičkim utjecajima, koji su determinirali ove neobičnosti.
Odatle bi svakako proizilazilo, da je naša pradomovina isto tako bila neka velika nepregledna ravnica, međutim to su nagađanja, a s istinama ćemo se vrlo vjerojatno još boriti jako dugo vremena.
Sama knjiga ''Slavensko pitanje'' nije postavila pitanja sasvim oštro niti precizno, da bismo dobili sasvim jasne odgovore.
Autor se prije zadovoljio činjenicom, da ukaže kako takvi problemi postoje u našem svijetu, koji se još uvijek nije oslobodilo blokovske podjele niti sfera utjecaja, koji danas predstavljaju osnovu političkog
djelovanja i nastupanja na Zapadu, iako smo dugo vremena bili uvjereni, da je takav način mišljenja prevladan i da je stvar prošlosti.
Odatle je sasvim prirodno, da se postavljaju pitanja koja nas tište, pitanja o našem porijeklu, o našoj povijesti, o našem karakteru, o našem mjestu u svijetu, kojeg pokušavamo razumjeti i na ovaj ili onaj način prevladati konstruktivnim doprinosom društvu u cjelini.
Jedan pokušaj, da se ukratko nazru ta pitanja i ti odgovori predstavlja i ova mala knjiga, koja se prilaže hrvatskom čitateljstvu kao svjedočanstvo osobnih napora u rasvijetljvanju spomenute problematike.
Autor, Adelaide 3.1.2015.
http://www.digitalne-knjige.com/gavrilovic26.php
''Onako usput ćemo spomenuti da je knjiga "Slavensko pitanje", Zlatana Gavrilovića Kovača, dostupna i u Epub formatu (format namijenjen čitanju knjiga na tabletima i mobitelima).
Tu knjigu, baš kao i sve naše ostale dosad objavljene digitalne knjige, moći ćete preuzeti s našeg portala tako da svojim mišem kliknete na link:
Posebno ćemo spomenuti i činjenicu da su sve digitalne knjige objavljene na našem portalu uključene u sustav ISBN (International Standard Book Number ili međunarodni standardni knjižni broj).
Time se te knjige i pravno izjednačuju s tiskanim knjigama što je posebno važno za sve autore knjiga objavljenih na našem portalu, jer se time i digitalne knjige objavljene u našoj nakladi, odnosno na portal
priznaju kao objavljena djela.
Nadamo se da ćete posjetiti stranice našeg portala te da ćete biti zadovoljni kvalitetom i atraktivnošću materijala, koji vam nudimo.
Srdačan pozdrav
Uredništvo portala
Kontakt:
Mobilni telefon: 095 / 853-03-40
Naša E-mail adresa:
digitalne.knjige@gmail.com
sve je objavljeno i kod mene na blogu:
bglavac
irida
edin.kecanovic
