Zapisi iz brodskog Dnevnika!

Tamo negdje 1996 nastalo je vise mojih zapisa koji su u pravilu tretirali neka sporna pitanja biologije pa onda derivirano I sociobiologije. Tako u zapisima iz toga doba koje sam ja uspio sacuvati stoji: "Sociobiologiju treba vidjeti kao izvorni produzetak darvinistickih teza, ponekad se kaze darvinizam ponekada neodarvinizam. Darvinizam sagledava taj zivi proces kao jedno polje nadmetanja, prezivljavanja, sebicnosti I neprestane borbe u tim zivim silama evolucije I povijesti. Istina jeste da je zivot, mozda ponajvise nas ljudski zivot, jedna nevjerojatna drama koja ukljucuje nas I nasu povijest kao vrste. Ali vidjeti tu historiju I tu povijesnost na nacin oksfordskih hostaplera jest jedna limitirajuca povijest – znanstveno I metafizicki osigurana u inadekvatnom pogledu na organizme. To je jedan limitirajuci pogled na vrste I njihove relacije spram okoline. Jer mi smo isto toliko kooperativni I altruisticni koliko I sebicni I kompetitivni, isto toliko kreativni koliko I destruktivni I repetivni. & 4 Bellum omnia contra omnes, Hobes I Mellvill I konacno bi trebao razvidjeti A.H. …Dobro je da je Hobes eksplicit pa je ovo stanje rata shvaceno prirodnim uvjetima covjecanstva tako da nema nedoumica oko razumijevanja te mizerije sto se zove covjek &5 Richard Dawkins je ovu sliku obogatio danas stajalistima moderne genetike. Svaki gen gleda samo na sama sebe I nastoji povecati svoj broj. Tako covjek jest gene machines I kultiviran je kao masina. Kao sto ce u Hobbesa Commnonwealth trijumfirati nad prirodnim kondicijama ljudske mizerije tako ce I u Dawkinsa ljudsko bice, posve samo medu vrstama imati mogucnost kultiviranja ljudskog bica prema altruizmu. Tako kultura trijumfira nad prirodom kod covjeka. Nije , medutim, dovoljno jasno, kako organizam konstituiran od sebicnih gena moze izbjeci strogu genetsku determinaciju &6 Dawkinsova deskripcija darvinistickih principa evolucije moze biti prikazana na slijedeci nacin:1) organizmi su nastali od grupa gena ciji je cilj ostaviti za sobom sto vise kopija,2) sebicni kvaliteti hereditarnoga materijala reflektiraju se na interakcije izmedu organizama tako da je rezultat opstanak zdravijih I jacih varijacija koje su nastale od mnogo uspjesnijih gena,3) organizmi stalno nastoje biti bolji, zdraviji I jaci u zivotnoj utakmici 4) paradoksalno dakako covjek moze razviti altruisticke kvalitete sto je kontradiktorno njegovoj sebicnoj prirodi I obrazovnim I drugim kulturnim faktorima. Ova deskripcija podrazumijeva nekoliko momenata: covjek je roden u zlu I svi mi imamo isti bazicni utjecaj; covjek je predodreden za zivot u konfliktima; perpetuirana silina; samo vjerom I moralnim nastojanjima covjek sebe spasava tog svog sebicnog stanja. Dakle vidimo da darvinizam opisan u Dawkinsa I prihvacen od mnogih danasnjih biologa ima svoj metafizicki izgled u jednom od nasih najdubljih kulturnih mitova- u mitu I prici o covjekovom padu I iskupljenju. Ocito je ovdje rijec o jednoj inkonzistenciji. No to je u znanosti moguce I ne predstavlja veliki grijeh; stovise to moze biti jedan oblik klarifikacije. Ali uzastopno uznastojanje na jednoj inkonzistenciji zahtijeva veliku reviziju. Originalna teoloska verzija o ljudskom padu I iskupljenju kod Darwina izbjegnuta je doduse jer tu nema mjesta za Boga I duh covjeka bazicno gledajuci mada bi se isto tako moglo reci da ima I drugacijih njegovih opservacija u njegovoj verziji o porijeklu vrste. Za Darwina sva je kreativnost u zivotu materije same. Kapacitet da se zivot generira u beskonacno raznolikim formama, vrstama jest jedno stanje organizacije materije ne pak transcedentalnoga duha. Zato je Darwinova teologija u neku ruku prirodna religija. Moc prirodne selekcije sada je jedan kreativni metafizicki princip. Stoga se moze reci da je Darwin materijalizirao teoloski stav. I u slucaju moderne genetike egzistira dualizam mrtvog I besmrtnog u covjeku. Hereditarni materijal jest esencija organizma I genocentricka biologija etablira ovaj metafizicki I teoloski fundamenat. Dakle, rijec je o jednoj fundamentalnoj inkonzistenciji I kao sto rekosmo ta inkonzistencija zahtijeva temeljitu reviziju. &7 I reject determinism because I dislike its political usage. Jedan posteni znanstvenik , biolog bi rekao jos I dodao I ovo: scientific truth as we understand it must be our primary criterion. &8 nedostatak duhovne ili bolje receno metafizicke supstancije to je factum brutum ovog drustva; biti znanstveno posten I prozet duhom moralne odgovornosti – to je sloboda ; dobrota to nije samo jedna kvaliteta karaktera, to je I stvar odluke covjeka; cini se da je zivot lako I dati kao sto ga je lako I oduzeti. Medutim, zivot je tesko odrzati; ono sto ne mogu imati to zapravo I ne trebam……….. & 10 Nas Svijet to je nedjeljiva, nedestruktivna, besmrtna dusa. &11 To da je Darwin toboze bio ateist pa onda poricao Boga to jednim velikim dijelom nije istina. Najbolje to otkrivam medu starijim Britancima I to ovdje na ovom velikom kontinentu. I to zato jer je u svim fundamentalnim njegovim pitanjima , pitanjima selakcije, adaptacije, evolucije itd dakle u svim tim pitanjima on vidio ocitovanje I manifestaciju te beskonacne esencije bozje odnosno duse kako to ja imam nekada naviku nazvati. Ali ona ima svoje materijalne momente, svoju materijalnost da tako kazem preko koje ja mogu znanstveno uociti I zamijetiti bozju sveprisutnost pa je prema tome materijalizam njegove teorije zapravo dokaz bozje egzistencije. &12 Suvremena sociobiologija to je "okrutna kraljica mudrosti". Richard Dawkins danas kao Tiranin 1924 godine I taj je tiranim u svom Minhenskom periodu zamislio jednu "psihologiju nacije" zapravo jedan

"humanitet Prirode" naspram "humaniteta individue" za kojeg je napisao: "humanity of nature which destroys the weak to give his place to the strong." Cudan, prilicno cudan Darwin!…….Tako nekako izgleda kada Nijemci pokusavaju razumjeti Britance. Tiranin je to nazvao "unutrasnjom segregacijom vrsta svih zivih bica na ovoj Zemlji. " U Dawkinsa kultura konacno trijumfira nad prirodom a u Hobbesa trijumfira pa Commonwelth dok u A.Hitlera takoder trijumfira kultura koja je shvacena nacionalno dakle kao nacionalna kultura jer umjetnost, znanost I tehnologija nisu drugo do kreativni produkt arijske rase ( Main Kampf str.262) Konacno "rasa" trijumfira jer od nje zavisi egzistencija citave kulture 9 str.262) ."Prometeji covjecanstva" , ta "kreativna rasa", ta sretna kombinacija helenistickog duha I njemacke tehnologije, ta "cista krv", ta "genijalnost" rase, ta "mentalna kvaliteta" I napokon sve trijumfira u "sposobnosti sluzenja zajednici" (270). Dakle, konacno, Pflichterfullung ( fulfilment od duty) znaci ne biti sebidovoljan nego sluziti zajednici I to je onda samozrtvovanje itd.itd.itd pa je to prema A.H. glavni oblik I forma ni manje ni vise nego cjelokupnog univerzuma (271) ………..Odatle je onda socijalna drzava koja pothranjuje nekontroliranu prokreaciju posve suvisna pa je ovdje kod Dawkisa, iz njegove knjige The Selfis gene iz 1976 koja se bavi planiranjem porodica u podnaslovu "Family planning" isto kao I kod A.Hitlera dustvo shvaceno bas u tom smislu naime jednog sirokog polja veceg ili manjeg prokreiranja individua. Tako u Main kampfu na str. 121 Hitler govori o "moci prokreiranja" I o "konzervaciji onih koji prokreiraju" dok pak kod onih koji su manje snazni I manje zdravi "are forced back into the womb of the eternal unknown". &13 Nietzsche je u Rodenju tragedije iz 1872 pisao o permanentnoj alijansi izmedu Njemacke I Grcke kulture (&20). No iskustvo govori da Njemacka nikada nije bila domovina njemacke filozofije. Takoder Njemacka nikada nije bila domovina Grcke filozofije mada je toboze imala najbolju klasicnu filologiju. Zasto? Pa zato jer je u Njemaca prema Nietscheu isti slucaj kao I sa Rimom a taj je da je od filozofije bolestan jos bolesniji a zdrav jos zdraviji. Zato u Njemaca filozofija djeluje tako profilakticki. &14 Ako je Hobbes izlaz trazio u krscanskoj Commonwealthu naspram Kraljevstva Tame to Dawkins zamislja Warre where every man Is Enemy to every man I to sve povratom na one potencije "prirodnog stanja". Nije li to jos jedna liberalisticka zabluda?! &15 Kako nazvati spoznaju? To je neponovljivo I originalno znanje kojeg zovemo Iskustvo a u sebi sadrzi Mudrost; Sto je to Subjek- to je covjek zvan znanost; Sto je to znanost? To je znanje o konzekvencijama; Sto je to Iskustvo? To je postignuce mira u sapienciji zivota; Svijet to nije samo Zemlja I sve zivo I nezivo na njoj, Sunce, planete, sjajne zvijezde, napokon I covjek vec I Ljubav Svjetovnog Covjeka, Univerzum gdje stvari upravo Jesu &16 Naposljetku I Hobbes je nazvao Commonwealth Majkom Mira &17 U tom gradu samo prvi izucavaju Filozofiju &18 Ponovimo stoga zajedno: Life is therefore the primary truth ( Hegel je to zapisao u svojoj Berlinskoj Enciklopediji); Mir je isto sto I sloboda; sve sto se moze izreci moze se izreci jednostavno a jednostavno to je Clare et Dicte..&18 Uostalom ja sam filozof ali koga je to briga; Sto je to subjekt? To je povijesni svijet………&21 Obozavati svoju proslost, mnogo ocekivati od svoje sadasnjosti, sa pouzdanjem gledati na svoju buducnost – to su nadanja Britanaca. Jedan prazni optimizam. Dancing in chains. &22 Dignitet covjeka, njegovo dostojanstvo to je sreca covjeka; Monstrum in fronte, monstrum in animo, slucaj Stephena Hawkinga, ja medutim mislim da je on dao jednu jako zanimljivu teoriju. Paul Davis- Ako sudimo prema faktickom stanju stvari Davis pripada najnizima od najnizih, He is mob, Pokusavam razumjeti idiosinkaziju Davisove jednadzbe. Ovaj profesor Prirodne filozofije Adelaidskog Univerziteta postao je klaun koji je uspio u namjeri da ga mnostvo shvaca ozbiljno. Resentiment moba – sve je to dokaz "degeneracije". U dobrom drustvu maniri ove teorije smatraju se kompromitirajucim. Da li je Davis doista Englez? Hibris! &23 Sumanutost – to je stvari uzimati isuvise ozbiljno! &24 Smokvino drvo kao smokvin list ima cistu simbolicku formu a reprezentira smrtnu sjenu grijeha…………&27 Husserl je pisao u Kartezijanskim meditacijama: Delfijska predaja……Spoznaj sama sebe ima novo znacenje…Jedan mora prvo izgubiti svijet ….u smislu ponovnog zadobijanja u univerzalnoj samosvijesti in interiore homine habitat veritas kaze Augustin. Ova recenica Augustina ponukala je Husserla da izrazi I sumira svoju vlastitu koncepciju svijesti. Augustinov "unutrasnji covjek" postao je "transcedentalni ego", spoznajni subjekt koji nanovo zadobija svijet u "univerzalnoj samo-svijesti" &28 Ovo Augustinovo in interiore homine habitat veritas u latinskoj ucenostio se pojavljuje kao in interiore homine christum habitare. Tako je ovaj "unutrasnji covjek" kao ljudski duh koji je misljenje I razum otkriva istinu koja je kao bozanski razum sada sam Krist koji nije drugo do sam ljudski duh. Miseria humanus est veritas mundi…………………………………..( ovo je sve sto je preostalo od toga brodskog Dnevnika iz 1996 godine)