Doletjela je na moj dlan sa crvenom ružom u kljunu, golubica mira, cesarica sreće, rođena iz zagrljaja pjeska i pjene, izronjena sa oceanskog dna na pješčani žal između vremena i prostora. Gugutni sedefni zagrljaj tebe i mene, blješteća bjelina utjelovljena trenutkom u vječnost objavljuje iščeznuće tugaljivosti i uskrsnuće vječne radosti. Radosna niska šapata ljubim, volim, čeznem, žudim utkana u dijadem njene kose, u aureolu  koja njeno obličje preobražava u svetost ljubovanja. Ponekad ugnježdena u kukuljicu svilenka, ona se rađa kao leptirica i uzlijeće ka svodovlju strasti ostavljajući iza sebe blješteći trag srcoznoja. U zanosu kadkada nestaje u ciboriju žudnji i kupa se u crvenom vinu koje pretače u ljuveni jezik zarobljenosti u perivoju snoviđenja. Ljubomorno čuvam cesaricu sreće, odjevam je  srebrom pretočenim iz Lunina hrama, zlatom Venerina sjaja, purpurom Aurorine zornice, jantarom tvojih očiju. Zauzvrat ona gasi tmine tugaljivih dana, pripitomljava zmijolike boli, razbija oblake ljutnje da nutarnje nebo ne prosikće munjevitim bljeskom. Otvori okna sna, šapuće mi bezglasjem miline. Fortuneta se smiješi i odvodi me na izvorište ljubavnih tajni, grli me sunčanim blagom, ognjem iznjedrenim iz iskona sna. Dahom iscjeljenja suze duše pretvara u dragulje postojanog sjaja, u rapsodiju žuđene ljepote, u puninu ljuvenog izričaja, u cjelinu sretnovitog beskraja.

http://sretan-trenutak.blogspot.com