HIPOKAMPUS I LIMBIČKI SUSTAV :

Dragi moji, ako ste pročitali tekst : Neuroznanstvenici otkrili tajnu dugovječnosti, u kojem piše o Aktivnosti Hipokampusa,..- ovdje možete pročitati i malo šire objašnjenje Mozga i Hipokampusa i ostalih dijelova Glave (motivacija ljudskog ponašanja, emocije i osjećaji,..). Limbički sustav dio jedan je od dijelova Hipokampusa. LIMBIČKI sustav (prema lat. limbus: rub), kompleksan niz filogenetski različitih (starijih i mlađih) struktura mozga, koji se najvećim dijelom poklapa s rubnim režnjem mozga (lat. lobus limbicus). Uočio ga je francuski neurolog P. Broca (1878), ali se dugo vremena nisu naslućivale njegove zadaće. 

Ključne funkcije limbičkoga sustava u ponašanju sisavaca i čovjeka uočio je američki neurolog James Papez (1937) i time otvorio mogućnost istraživanja do tada nepoznatih mehanizama u ljudskom ponašanju: emocija, motivacija, povezanosti ponašanja i autonomnih funkcija, ali i patoloških pojava kao što su : 
= bezrazložni bijes, 
= agresivno ponašanje, 
= poremećaj seksualnosti, 
= abulija, 
= apatija, i drugo,... 

Takve se pojave mogu javiti naglo, na primjer u nekim oblicima epilepsija, ili trajno, kao posljedica ozljede mozga, tumora i slično. 
Usporedna istraživanja strukturnih, biokemijskih i funkcijskih značajki tih vrlo složenih dijelova mozga pokazala su da zdrav limbički sustav sudjeluje u svrhovitom usmjeravanju nagona, regulaciji viših oblika emocionalnoga ponašanja, afekata i motivacije, te autonomnih i endokrinih funkcija.

ABULIJA (nesmotrenost, neodlučnost), bolesno stanje bezvoljnosti, usporenost ili nedostatak voljnih funkcija (motorička abulija), ili nemogućnost donošenja i provođenja odluka (intelektualna abulija). Najizrazitiji je simptom DEPRESIJE..

APATIJA (bezosjećajnost, ravnodušnost), duševno stanje koje je obilježeno nedostatkom zanimanja i osjećaja za izvanjske događaje. Stoici su apatiju, kao ravnodušnost prema svemu što život donosi i kao suzdržanost od prosudbi o stvarima, smatrali temeljem nepomućena duševnog mira i najvećom vrlinom filozofa. Za Aristotela je apatija najvažnije obilježje djelatnog uma koji ne prima vanjske utjecaje, nego djeluje iz sebe samoga. Apatija se javlja i u filozofiji Arthura Schopenhauera kao bezinteresnost, neafektivnost i bezosjećajnost za postojeći svijet koji se može prevladati jedino slabljenjem (kvijetivom) volje kao odustajanja od bilo kakvog htijenja i žudnje kako bi um mogao doseći stanje čiste kontemplacije (nirvane).

Slika u prilogu prikazuje : LIMBIČKI SUSTAV, glavne sastavnice – 1. talamus; 2. kaudalna jezgra; 3. kora čeonoga režnja; 4. njušna izbočina; 5. bademasta jezgra; 6. mamilarno tjelešce; 7. hipokampus; 8. žuljevito tijelo,