Uz Godinu vjere

Godina vjere

 

U četvrtak 11. listopada 2012. – točno na 50. obljetnicu početka Drugoga vatikanskog sabora – papa Benedikt XVI. otvorio je u Rimu Godinu vjere. U čitavome katoličkom svijetu, svakoj njezinoj biskupiji i svim njezinim vjernicima, crkvama, župama i svim drugim zajednicama Godina vjere trajat će do 24. studenoga 2013. Svi su vjernici pozvani uključiti se u događanja i proslavu Godine vjere. To je vrijeme u kojem se često moli Vjerovanje – bilo Apostolsko, bilo Nicejsko-carigradsko – da bismo se učvrstili u istini kršćanske vjere, ali i proučava Katekizam Katoličke Crkve ili Sažetak (Kompendij) toga Katekizma. I molitva i spoznaja traže od nas životno zalaganje, ostvarenje onoga što smo spoznali i što vjerujemo. Zato svaki dan radosno svjedočimo svoju vjeru: ukućanima, kolegama, prijateljima, mladima, potrebnima, bolesnima i umirućima.

 

Definicija sv. Barnabe

 

Sveto Pismo u Poslanici Hebrejima 11, 1 donosi definiciju vjere. Smatra se da je Poslanicu Hebrejima napisao Josip, od apostola prozvan Barnaba, što znači Sin utjehe, levit, rodom Cipranin, apostol. Njegova je sestra Marija bila udana u Jeruzalem i u njezinoj je kući Isus slavio Posljednju večeru s apostolima. Ondje je na Pedesetnicu sišao Duh Sveti. Barnabin je neput bio sv. Marko evanđelist. Ukratko, sv. Barnaba je čovjek koji je uveo u misionarski posao za Krista sv. Pavla, koji je otvorio kršćanstvo nežidovima i koga su pogani u Listri prozvali Zeusom (Gromovnikom), a za koga Djela apostolska 11, 24 kažu da je „muž čestit, pun Duha Svetoga i vjere“.

Evo toga biblijskoga određenja vjere u nizu hrvatskih prijevoda od Bartula Kašića do Tome Vereša.

 

Vjera je	sućanstvo	od stvari	ufanih
	tvrd temelj	onoga	što se ufa
	tvrdo čekanje		čemu se nadamo
	temelj
	osnova
	sâmā opstojnost
	već neko ìmānje
	tvrdo pouzdanje	u ono
	čvrsto povjerenje
	sigurnost
	jamstvo	za ono
	čvrsto stajanje	na onom
	razlog	neviđenih
	osvjedočenost	o stvarima	koje ne vidimo
	osvjedočenje	o onom	što ne vidimo
	pokazivanje	onoga
	cjelovito vjerovanje	u ono	što se ne vidi
	uvjerenost		što ne vidimo
		u stvarnost	koja nije očita
		u zbiljnost	koju ne vidimo
	dokaz	za stvarnost
		za one stvari	koje ne vidimo
		one zbilje	koja se ne vidi

 

33 moguća odgovora

 

Što je vjera?

 

Vjera je:

– čovjekov osobni odnos, odgovor na Božju objavu, čvrsta odluka za Boga

– nadnaravna (bogoslovna) krjepost kojom se vjeruje da je istina što je Bog objavio zbog ugleda Boga, jer On tako kaže, a On ne može prevariti niti biti prevaren

– pristanak na ono što drugi predlaže, a ja ne vidim

– slobodan voljni pristanak koji slijedi milost i koji ne proizlazi nužno iz dokaza

– sposobnost; sklonost; stanje pripravnosti; čvrsta pripravnost za podlaganje uma Bogu

– spoznaja koja više sliči slušanju nego gledanju; znanje koje se svodi na subjektivno intuitivno uvjerenje

– izručenje sebe Bogu i otvorenost čovjeka prema Bogu koji se objavljuje

– dar milosti

– pretpostavka, temelj i korijen opravdanja

– poslušnost Božjoj volji, koja je u skladu s razumom

– više nego čisto povjerenje, čin pristanka uz ono što je Bog objavio i obećao; pouzdanje u Boga ili Isusa Krista kao vjernog i moćnog da ispunjava sva obećanja

– neotuđivo osnovno ljudsko pravo

– eshatološko tumačenje postojanja

– vizionarski način života, sa živom svijesti o Božjoj prisutnosti, dobroti, moći i neposrednoj osobnoj brizi čak i za najmanja stvorenja

– katolicima nužna za spasenje.

 

Što nije?

 

Vjera nije:

– dokazano znanje

– neutemeljeni paradoks slijepoga povjerenja

– bespogovorno prihvaćanje nečega

– viđenje, priviđenje, vizija, intuicija ni ishod razložnog dokazivanja

– samo povjerenje i nada, nego i držanje istinitim i ispovijedanje

– statična, ne može se za nju opredijeliti pa je zapustiti.

 

Što je njezin predmet?

 

– Bog je onaj koji se vjeruje, komu se vjeruje i u koga se vjeruje.

– Iskonska istina, nevidljiva Božja zbilja.

– Sadržaj koji vjerom prihvaćamo.

– Skladnost i suvislost koje izviru iz vjerničkoga življenja.

 

Kako dolazi?

 

„Vjera iz slušanja, a slušanje kroz Kristovu riječ“ (Rimljanima 10, 17).

 

Što čini?

 

Vjera:

– potpuno zahvaća čovjeka i angažira ga u neshvatljivo otajstvo Boga

– nudi posljednji odgovor svakom čovjeku koji ozbiljno razmišlja

– omogućuje zajedništvo s umrlima

– ne proturječi razumu, a nadilazi ga

– upućuje na naviještanje

– traži razvoj i povećanje

– umire bez djela (nade i ljubavi).

 

Benedikt XVI s ferulom Pavla VI

Papa ne nosi pastirski štap kao drugi biskupi nego ima poseban, papin štap (latinski ferula šiba, njemački Kreuzstab) koji na vrhu nije zakrivljen nego ima križ, povijesno dokumentirano od XII. stoljeća.

 

Apostolsko pismo Porta fidei na vlastitu pobudu kojim se proglašava Godina vjere

www.tonimir.hr/NasaGospa47.pdf