GENIJE I KARAKTER

U povijesti filozofije nije bilo mnogo pisaca koji su razmatrali slucaj genija i njihovih karaktera. Nema nikakove sumnje u to da je Emil Ludwig u 20 stoljeću dao najzanimljivije štivo o toj problematici mada bi se moglo reći da su svoje mišljenje o genijalnim ljudima iskazali i Kant kao i Hegel prije njega . Kod Hegela je ta problematika data više u formi pitanja o karakteru svijetskopovijesnih individua manje o genijima koji daju umjetnostima neka važna pravila. Za Kanta na primjer genijalnost je prirođena duševna dispozicija kojom priroda daje umjetnosti pravilo. Odatle on smatra da se lijepe umjetnosti nužno moraju smatrati kao umjetnosti genija. Iz ove definicije Kant je iznio četri elementa prema kojima se vidi da je genijalnost

1) talent da se proizvede ono što je mimo svakih pravila, dakle originalnost mora biti prvo svojstvo genijalnosti

2) da njeni proizvodi moraju biti uzori odnosno moraju biti egzemplarni a kao takvi mogu postati mjerilo ili pravilo prosuđivanja

3) da je genij osebujan čovjek , čovjek koji je rođen od duha koji ga štiti i vodi a od čijega nadahnuća potjeću originalne ideje i

4) da priroda putem genija propisuje pravila ne znanosti nego umjetnosti i to samo u slučaju ako je riječ o lijepoj umjetnosti.

Duševne snage koje sjedinjene čine genijalnost jesu uobrazilja i razum . I tu se razlikuje slučaj sa uobraziljom u znanostima i u umjetnosti jer je u prvom slučaju uobrazilja podrvrguta stezi razuma i ograničenju dok je u lijepim umjetnostima ona slobodna . I iz ove slobode uobrazilje i iz ove slobode čovjeka nastaju velika i značajna umjetnička djela. Ali iz ove slobode nastaje i interes prema drugim sektorima ljudskoga stvaranja i življenja . Zato nije slučajno da svi veliki i genijalni ljudi pored bazične discipline interesa imaju još i neke dodatne interese kojima njihov život zadobija puniji smisao. Tako se na primjer Goethe pored politike i pjesništva zanimao mineralima, naš veliki estetičar Ivan Focht se pored filozofskih disciplina bavio gljivama i bio je stručnjak za gljive, čak je imao i knjigu o gljivama naših krajeva, Einstein se bavio jedriličarstvom i glazbom, Mao Ce Tung pjesništvom, Moša Pijade slikarstvom ......a danas mnogi mladi genijalci pokazuju interes prema science fictionu, prema uzgoju biljaka u svojim kućnim laboratorijima, prema skulpturi i arhitektonskim rješenjima itd. I općenito bismo mogli reći da se danas mnogi talentirani mladići i djevojke pored bazične znanstvene ili umjetničke discipline bave nekim takozvanim hobijem kao što su slikarstvo, fotografija ili pak glazba.

S druge pak strane bilo je i takvih genija u povijesti svjetske kulture koji su iskazivali svoju genijalnost na specifičan način koji je bio primjeren njihovom geniju. Tako se na primjer De Goule bavio govorništvom, Churchil je tobože volio pisati knjige a Tito je opeta posebne talente iskazivao pljačkama državnih blagajni i ljubavlju prema briljantima i draguljima. Nema nikakove sumnje da su svi ovi genijalni ljudi i svjetskopovijesne individue iskazivale svoju originalnost i genijalnost na sebi svojstven način i po tome će svakako biti zapamćeni u našim i svjetskim povijesnicama.

zlatan gavrilović kovač