CRKVE U AUSTRALIJI

 

 

 

U Australiji postoji negdje oko 120 razlicitih etnickih I nacionalnih grupa I vjerojatno isto toliko nacionalnih crkava. Mahom su to Krscanske Crkve mada ne treba smetnuti sa uma I druge velike zajednice koje prakticiraju I drugaciju vjeru kao na primjer muslimani kojih je ovdje prilican broj. Tako nije rijetkost ovdje na australijskim univerzitetima naici na zasebne prostorije koje su predvidene za studente muslimanske vjeroispovijesti gdje oni obavljaju svoje dnevne ritualne molitve. Isto tako postoje ovdje I takovane mesnice "halal mesa" gdje se prodaje meso koje je pripremljeno na nacin muslimanskih obicaja. Postoje takoder I male zajednice Jevreja I njih je najvise u Melbourneu gdje imaju I svoje cetvri. Kineska zajednica takoder je mnogobrojna I vrlo uticajna u Australiji. Toliko uticajna da u Saveznom Parlamentu ima poslanika koji su kineskog porijekla docim Aboridana nema mada su oni "prvi po porijeklu". Ima I Hrvata kao sto je senator Natasa Sttot Despoja I Hrvati cine takoder veliku zajednicu koja je takoder uticajna. Oni se mahom bave ribolovom I po tome su poznati kao sto je slucaj sa Port Linkolnom gdje uzgajaju tunu za Japan kao sto se bave I brodogradnjom ali je to manjega opsega. Talijani se pak dosta bave trgovinom, ugostiteljstvom ili bankarstvom. U Australiji ima od ukupno nesto vise od 20 miliona stanovnika negdje oko 5 miliona Australaca koji nisu britanskog porijekla sto znaci da otprilike svaki cetvrti ili peti Australac jeste porijeklom sa drugacijeg govornog podrucja. Svi oni manje ili vise lijepo zive u Australiji mada ima neki broj tijeh ljudi koji su ovu zemlju shvatili "lovinom" naime prostorom u kojem se lako I brzo moze zaraditi veliki novac. Australija je iz ovih ili onih razloga prisiljena na to da prima veliki broj novih useljenika svake godine, negdje oko 70-100 tisuca kako bi osigurala bioloski I socijalni rast s obzirom da u nje postoje I drugacije tendencije starenja stanovnistva pa tako ima procentualno gledajuci jako veliki broj starih ljudi. Prosjek zivota u Australiji je negdje oko 83 godine za zene I negdje oko 75 godina za muskarce sto je prilicno veliki prosjek. Iz tih razloga ovdje su jako razvijene razne socijalne sluzbe isto kao I razne medicinske usluge I opcenito bih mogao reci da se dosta paznje ovdje posvecuje medicinskim I srodnim znanostima. Sve je ovo razlogom da Australija egzistira kao multilateralna , multikonfesionalna zemlja koja ima I socioloski pojam za to a to je "multikulturalizam". I svakako da je sa vremenom ovakva nacionalna orijentacija u Australiji doprinijela njenom sveukupnom bogatstvu. Medutim u zadnje vrijeme primijetne su I drugacije tendencije opstruiranja takove nacionalne politike pa nije cesto slucaj da mnogi stranci ne poznaju elemente domacega jezika ili kulture nego se slijepo drze svojih nacionalnih obicaja. Tako da ima mnogo kulturne aksioznosti medu mnogim zajednicama koje nisu prihvatile britansku kulturu kao svoju vlastitu nego je percipiraju tudom . Mislim da tome razlozi ne leze samo u migraciji nego I na Britancima koji su pocesto isto tako zatvoreni za strance. I ja mislim da su sve ove tendencije koje govorim stetne I pogubne jer ja mislim da je nuzno da se migracija plodotvorno I kreativno prozima sa britanskim elementom. Zato sam ja u neku ruku protiv multikulturalne politike ali naravno nijesam za neku nasilnu asimilaciju sto je bila stvarnost ovdje prije nekoliko decenija. Onda isto tako mislim da je potrebno da se vise paznje posvecuje povijesti tog elementa koji je najdominantniji s obzirom na istinu da je povijest Britanije I njena kolonijalna politika na Jugu toliko interesantna I toliko bogata da bi se njome svatko trebao baviti pa onda naravno nesto I nauciti a ne kako nam je to danas slucaj da nam niti Britanci nemaju pojma o elementima vlastite nacionalne kulture. Tako je svima vise do budizma I samanizma I kojekakvih drugih gluposti nego do plodotvorna istrazivanja bogate bastine britanske kulture u Australiji I drugdje. A da je tome tako navesti cu primjer jednog historijskog dogadaja iz novijeg vremena a to je slucaj trgovackog broda Bounti koji je 1787 godine od strane Admiraliteta upucen u specijalnu misiju ploveci preko pola svijeta prema Tahitiju I onda transportirajuci raznu robu prema West Indies. Jer je vlasnik britanskih plantaza trebao jeftini izvor hrane za radnike. Medutim nakon nekog izvjesnog vremena Master’s Mate , acting lieutenant Fletcher Christian podigne pobunu protiv kapetana Williama Blighta I preuzme brod pa se iskrcaju na Pitcairn otocju, jednom izoliranom otoku na Pacifiku gdje je I danas moguce pronaci njihove potomke koji zive u jednoj moralistickoj zajednici pokusavajuci prezivjeti danasnji tehnoloski svijet. Vazno je takoder spomenuti da ima interpretacija da je taj Fletcher podigao pobunu zbog kronometra koji bas nekako tijeh godina postane jako vazan u pomorskoj navigaciji ali ja sada ne znam kako se to desilo I zasto kao sto netko kaze da je pobuna uslijedila I zbog zena. Medutim citav ovaj dogadaj uopce se ne proucava u skolama ili univerzitetima niti se pokazuje prema tijem pitanjima ikakva paznja nego se taj Fletcher promatra kao jedna prica koja pobuduje mastu samo nekolicini djece. Inace za ovu pricu nitko ne zna. I u tom smislu sam razgovarao sa jednim predavacem povijesti ovdje na univerzitetu I on mi je priznao da je to tocno, naime na studijama se ne proucava ova povijest. A ja ne znam koja se povijest onda proucava?! Tako da se meni cini da bi na ovim pitanjima Britanci trebali jako puno poraditi. Toliko sto se tice crkava u Australiji. Medutim treba dodati da bi u Australiji takoder trebalo raditi i na osnovama svake nacionalne kulture ponaosob bilo u skolama bilo na studijama ili u crkvenim zajednicama tako da nam se ne dogada da su nam djeca i iz britanske kao i iz nacionalne kulture tabula rase i da poznaju samo kina i pubove. A na tome ce Australija trebati jos jako puno raditi.

　

　

　

　

　

zlatan gavrilovic kovac