Objavljen popis top 10 novih vrsta opisanih u 2013. godini
Znanstvenici su objavili listu top 10 vrsta otkrivenih prošle godine. Ovakvi popisi se objavljuju već 7. godinu za redom, a top vrste odabire međunarodni odbor taksonomista. Popis se objavljuje svake godine oko 23. svibnja, na godišnjicu rođenja Carla Linnéa, švedskog botaničara koji je utemeljio moderni sustav znanstvenog nazivlja i klasifikacija.

Cvjetne trake u poljima donose veću zaradu
Ulaganje u staništa koja privlače divlje pčele na poljoprivredne površine nije samo efikasan pristup koji pomaže boljem oprašivanju biljaka već se takvo ulaganje može financijski isplatiti nakon četiri godine i manje. Istraživanje objavljeno prošlog mjeseca u časopisu Journal of Applied Ecology daje poljoprivrednicima uvjerljive dokaze kako se ulaganje u cvjetne trake višestruko isplati.

Svjetliji kukci u Europi se šire na veća područja zbog toplije klime
Leptiri i vretenca svjetlijih boja bolje prolaze u odnosu na tamnije kukce, barem kada su u pitanju klimatske promjene. U novom istraživanju objavljenom u časopisu Nature Communications međunarodni tim znanstvenika je utvrdio kako se diljem Europe zbog globalnog zagrijavanja zajednice leptira i vretenaca sastoje od svjetlije obojenih vrsta i njihovo područje rasprostranjenosti se širi, dok se tamnije vrste povlače na sjever i u hladnija područja.

Kako plivaju ljudski spermiji?
Kao što lososi plivaju uzvodno na mrijest, tako su i spermiji izrazito učinkoviti prilikom plivanja protiv struja, navodi se u novom istraživanju objavljenom jučer u časopisu eLife. Znanstvenici s MIT-a i Sveučilišta u Camebridgeu autori su novog rada koji će pomoći u razumijevanju kako spermiji uspijevaju prijeći tako velike udaljenosti, kroz zahtjevan teren, da bi došli do jajne stanice i oplodili ju.

Napravljen katalog proteina u ljudskom tijelu
Međunarodni tim znanstvenika napravio je inicijalni katalog ljudskog proteoma, tj. popis svih proteina do sada identificiranih u ljudskom tijelu. Uzor im je bio Human Genome Project (projekt katalogiziranja gena unutar ljudskog genoma), a ukupno su uspjeli identificirati proteine koje kodira 17 294 gena, što čini oko 84 % svih gena u ljudskom genomu za koje se pretpostavlja da kodiraju proteine.

Svijet je zahvatila epidemija pretilosti
U posljednje 33 godine diljem svijeta došlo je do uznemirujućeg povećanja stope pretilosti i prekomjerne težine kod odraslih osoba (za 28%) i djece (za 47%). 857 milijuna ljudi je bilo pretilo ili prekomjerno teško 1980. godine, dok se taj broj 2013. povećao na zapanjujućih 2,1 milijardi ljudi. Od toga polovica pretilih ljudi živi u samo 10 zemalja svijeta - SAD-u, Kini, Indiji, Rusiji, Brazilu, Meksiku, Egiptu, Njemačkoj, Pakistanu i Indoneziji.

Birdsnap – mobilna aplikacija za određivanje vrsta ptica

Promatranje ptica (eng. bird-watching) je upravo prešlo na novu razinu. Naime, američki znanstvenici su razvili novu mobilnu aplikaciju nazvanu Birdsnap za iPhone koja bi trebala pomoći korisnicima u određivanju vrsta ptica. Dobra je vijest da je besplatna, ali za sada obuhvaća samo 500 najčešćih sjevernoameričkih vrsta ptica.

 

 

U 21. stoljeću kada je korištenje električne energije svakim danom sve skuplje (a način na koji je dobivamo nije ekološki najprihvatljiviji) trebamo se više okretati obnovljivim izvorima energije. Jedan od njih je i solarna ili sunčeva energija, ujedno i primarni obnovljivi izvor energije. Naime, gotovo svi sekundarni obnovljivi izvori energije na Zemlji - vjetar, energija valova i biomasa proizlaze iz solarne energije.

Evolucija riba – razvoj čeljusti
Prve ribe koje su se pojavile u moru ordovicija bile male, oklopne, beščeljusne ribe (Ostracodermi). Nisu, dakle, imale čeljust koja je tako uobičajena karakteristika današnjih riba (a i ostalih kralježnjaka). Te su ribe većim dijelom izumrle, a njihovi jedini živući predstavnici su paklare i sljepulje. Zašto beščeljusne ribe danas nisu podjednako zastupljene kao one sa čeljustima? Očigledno je taj novi izum prirode – čeljust, značio veliku prednost za jedinke koje su ga imale u odnosu na one koje nisu. Ribe koje imaju čeljust vladaju vodama današnje Zemlje, pa pogledajmo zašto je nastanak čeljusti bio tako izuzetno važan.

Virusi – „bića“ na granici života i smrti
Oni nisu bakterije. Nisu biljke ni gljive, pa čak ni životinje. Neki se čak pitaju jesu li ova „bića“ uopće živa. Kada vam netko spomene virus, vjerojatno se sjetite prehlade ili gripe, ali virusa ima puno i mnogi su puno opasniji od obične prehlade. Možda ih ne vidimo i ne čujemo no, vjerujte, oni su svuda oko nas. Vrebaju i čekaju da iskoriste naše tijelo kako bi povećali svoj broj.