|
Biologija.com.hr - vijesti i članci
Jedna od najjačih dogmi u znanosti jest da se kompleksan život na Zemlji mogao razviti tek kada su razine kisika u atmosferi došle do razina koje su slične današnjima. No, novo istraživanje na maloj morskoj spužvi pronađenoj blizu jednog danskog fjorda pokazuje kako kompleksni životni oblici ne trebaju visoke razine kisika kako bi živjeli i rasli. Azijski slonovi tješe jedni druge kada su u nevolji tako da se fizički dodiruju i koriste glasanje, utvrđeno je u istraživanju objavljenom u časopisu PeerJ. Ovi rezultati predstavljaju prve empirijske dokaze tješenja kod slonova. Ljudi stoljećima promatraju slonove i vjeruju kako su veoma inteligentne i empatične životinje, no posao znanstvenika je da to i potvrde. Sola dosis facit venenum (Samo doza čini otrov) - Paracelsus Od davnina postoji jedan čudesan lijek koji je liječio razne bolesti. U zadnjih nekoliko godina otkriveno je da pomaže u liječenju ili smanjenju simptoma kliničke depresije, sindroma iritabilnog crijeva, napadaja panike, kašlja, ADHD-a, sindroma nemirnih nogu i erektilne diskfunkcije, i mnogih drugih. O čemu se radi, otkrijte u nastavku! U novom istraživanju tijekom kojeg su znanstvenici sedam godina pratili orangutane na Borneu, utvrđeno je kako se orangutani puno češće spuštaju s drveća nego što se to prije mislilo. Rad je objavljen u časopisu Scientific Reports, a u njemu se navodi kako bi za ovo ponašanje djelomično mogli biti odgovorni i ljudi. Mnoge studije provedene tijekom posljednjih nekoliko godina potvrdile su trend izumiranja pčela u Hrvatskoj i svijetu. Glavnim krivcima pomora smatraju se pesticidi koji djeluju direktno na mozak pčela smanjujući njihovu sposobnost učenja, a tim i pronalaska hrane i preživljavanja. S obzirom da dijele stanište s pčelama, bilo je samo pitanje vremena kada će se negativan učinak pesticida odraziti i na bumbare. Za razliku od pčela, bumbari nisu značajni za proizvodnju meda, no iznimno su važni oprašivači. Nažalost njihova učinkovitost kao takvih naglo se smanjuje.
Još jedne Čarolije u kemiji oduševile djecu! Kao što smo i najavljivali, prošlog tjedna su se održale još jedne Čarolije u kemiji. Ova predstava se od 2007. godine održava jednom godišnje na Kemijskom odsjeku PMF-a u Zagrebu i do sada ju je posjetilo preko 1900 djece. Da je kemija uistinu puna čarolija, uvjerili smo se i sami.
Intervju s hrvatskim znanstvenikom – doc. dr. sc. Sandro Bogdanović Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva Sandro Bogdanović doktorirao je u Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a trenutno radi kao docent u Zavodu za poljoprivrednu botaniku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njegovi znanstveni interesi obuhvaćaju taksonomiju, sistematiku, floristiku, botaničku nomenklaturu, floru Hrvatske, Balkanskog poluotoka i Sredozemlja, evoluciju, filogeniju i filogeografiju. U svom radu surađuje s brojnim domaćim i inozemnim stručnjacima iz područja botanike, a sudjelovao je i u otkrivanju i opisivanju nekoliko novih biljnih vrsta za znanost. Također, sudjelovao je u pisanju nekoliko popularno-znanstvenih knjiga te je aktivan član Hrvatskog botaničkog društva gdje ima funkciju dopredsjednika.
Intervju s hrvatskom znanstvenicom – dr. sc. Sofia Ana Blažević
Sofia Ana Blažević doktorirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje i danas radi kao postdoktorand. U znanstvenom radu bavi se neurofiziologijom i proučavanjem kako povećane razine serotonina utječu na različite aspekte ponašanja životinja. Redovno radi s laboratorijskim životinjama i svoje znanje kroz praktičan rad prenosi na studente. Također, završila je magistarski studij bioetike na Sveučilištu Navarre u Španjolskoj te ju zanimaju etička pitanja unutar biologije kao znanosti. Brzi pregled vijesti s portala Biologija.com.hr:
Hrast se od davnina smatrao vrhovnim stablom pa je tako kod brojnih europskih kultura hrast bio posvećen vrhovnim božanstvima. Bio je simbol Zeusa u staroj Grčkoj i Jupitera u starom Rimu. Štovali su ga i brojni drugi narodi - Slaveni, Kelti, Germani... No, pravo je pitanje – koju vrstu hrasta su točno štovali?
Kulturni centar Peščenica i Bioteka – udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti pozivaju sve osnovnoškolce da nam se pridruže u ciklusu radionica „Bioteka u pokretu!”.
Otvorene znanstvene rođendaonice u Bioteki! Za sve znatiželjne osnovnoškolce Bioteka je osmislila zabavne rođendaonice u našim prostorima! Ukoliko imate djecu osnovnoškolskog uzrasta i želite njima i njihovim prijateljima priuštiti drugačiji rođendan, na pravom ste mjestu. Znanstvena rođendaonica omogućit će učenje kroz zabavu, otkrivanje svijeta znanosti s jednostavnim pokusima koji Vaši malci mogu sami napraviti i važnije – razumjeti, a sve to uz zabavu, timski rad te šarenilo rođendanskog ugođaja.
|
bglavac
irida
edin.kecanovic
