Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti
Portali
kontakt: behija.salkic@biologija.com.hr Biologija.com.hr - vijesti i članci
Simurg
Nedostaje li još nekome 'Sulejman Veličanstveni' na malim ekranima? U našoj kući tih sat vremena znači zabavu za cijelu obitelj. Dobro, gotovo cijelu obitelj, ima onih koji se uspješno opiru. Pošto smo lišeni te zabave, i to prilično naprasno, vraćam 'Sulju' na moždane ekrane predstavljajući ptičicu koja se spominjala u seriji kada je Ibrahim-paša svojoj dragoj Hatidže poklonio broš s njenim likom. S likom ptice, ne Hatidže. Podaci potvrđuju: muškarci zaglavili u rodnim ulogama
Dok sve više žena prodire u nekad dominantno muška zanimanja, poput poslovanja, medicine ili prava, muškarci se i dalje rijetko odlučuju na zanimanja njegovatelja, predškolskih odgojitelja ili administrativnih asistenata. Najviša stabla na svijetu rastu u sličnim klimatskim uvjetima
Razumijevanje bioraznolikosti šuma i načina na koji je ugljikov dioksid pohranjen unutar drveća važno je područje ekoloških istraživanja. Što je veće stablo, više ugljika pohranjuje, a novo istraživanje objavljeno u časopisu New Phytologist istražuje globalne varijacije u visini drveća te otkriva kako je temperatura najvažniji faktor koji stoji iza najviših vrsta. Pčele su važne
Neuobičajeno toplo vrijeme koje nas prati zadnjih dana, osim što stvara neugodu ljudima, loše utječe i na druge organizme. Ovih dana pčelari upozoravaju kako ovo vrijeme zbunjuje pčele. Naime, one misle da je već stiglo proljeće te počinju izlaziti iz košnica, umjesto da miruju. Vani ne pronalaze hranu i troše zalihe iz košnice pa postoji velika opasnost da neka legla neće izdržati do proljeća. To nikako nije dobar scenarij, budući da smanjenje populacije pčela može jako utjecati i na druge organizme. Seksualna reprodukcija zarobljena u jantaru
Nedavno otkriven 100 milijuna godina star komad jantara sadržava najstariji dokaz seksualne reprodukcije kod biljaka kritosjemenjača. Nakupina od 18 sitnih cvjetića je za vrijeme perioda Krede ostala zarobljena unutar smole, a jedan od cvjetića je upravo bio u procesu stvaranja sjemenki. Ova savršeno sačuvana scena iz života jedne izumrle biljne vrste pripada periodu srednje Krede kada su kritosjemenjače počele mijenjati lice Zemlje zauvijek.
Mladi i alkoholAlkohol je najčešće prva ovisnost s kojom se mladi susreću, nerjetko se ne zaustavljajući samo na njemu. Hrvatska se, s oko 240 000 alkoholičara, od kojih se svega 3% liječi, nalazi u samom vrhu europskih država po konzumiranju alkohola. Trend konzumacije alkohola u populaciji mladih stalno je u porastu, što zabrinjava i traži pozornost cijele društvene zajednice, prije svega u prevenciji ovog nemilog fenomena. Antipušačke mjere spasile 8 milijuna života
U novom istraživanju koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Yale procjenjuje se kako je 8 milijuna života spašeno u SAD-u nakon što su uvedene antipušačke mjere koje su započele prije točno 50 godina. Naime, tada je po prvi puta objavljeno izvješće u kojem se navode moguće smrtne posljedice pušenja cigareta.
Novi fosil otkriva više o podrijetlu lavova, tigrova i medvjedaNovi fosil pronađen u Belgiji baca novo svjetlo na postanak nekih od najpoznatijih i svima dragih vrsta modernih sisavaca. Porijeklo mačka i pasa, ali i ostalih mesojednih sisavaca (poput medvjeda, tuljana i lasica) može se pratiti 55 milijuna godina u prošlost (do početka vremenske epohe koja se naziva Eocen). Novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Vertebrate Paleontology bavi se upravo podrijetlom ovih životinja. Šume koje život znače
U prostorijama Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu svečano je otvorena izložba ''Prašume - tiha ljepota biljnih okamina''. Izložba vjerodostojno prenosi razdoblja u kojem su se razvijale pojedine vrste biljaka koje su se rađale u pojedinim etapama. Biljke su mijenjale svoje oblike te time značajno utjecale na razvoj kompletnog ekosustava.
Ljubav ne osjećamo u nogamaBez emocija bismo bili roboti, barem se tako priča, jer roboti sigurno ne osjećaju leptiriće u trbuhu kao posljedicu zaljubljenosti. I sigurno ih ne steže u prsima kada zbog svakodnevnih izazova dožive napadaje tjeskobe. Ljudi, s druge strane, različite emocije doživljavaju na različite načine, a sve zato kako bismo prilagodili svoja mentalna i tjelesna stanja da se bolje nose s izazovima detektiranima u okolišu. Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Aaltu (Finska) donosi mapu kako ljudi emocije doživljavaju u svom tijelu.
Novogodišnja odluka: promjena prehrambenih navikaPrestanak pušenja je vjerojatno najpopularnija novogodišnja odluka, no nezadovoljstvo time kako se hranimo, koliko se krećemo ili općenito nezadovoljstvo vlastitim izgledom i zdravstvenim stanjem stavlja promjenu prehrambenih navika visoko na ljestvicu najčešćih novogodišnjih odluka. Za čas se zavjetujemo da će nam u novoj godini prioritet postati pravilna prehrana i sveopća briga o zdravlju. Međutim, pitanje je koliko odlučnih na prvi siječanj ustraje u svom naumu i mjesec dana nakon velike odluke, a kamoli na dulji period.
Još jedna nova vrsta koja će postati slavna zbog svog imena!Volite serijal ''Igra prijestolja'', odnosno seriju fantasy romana ''Pjesma leda i vatre'' američkog pisca Georgea R. R. Martina? Onda nastavite čitati. Naime, i jedna skupina znanstvenika također voli cijelu ovu priču pa je jednoj novo-otkrivenoj životinjici nadjenula ime po liku iz knjiga. O kome se radi, otkrijte u nastavku!
Kako spriječiti razvoj kroničnih bolesti?Jeste li ste se ikada zapitali što utječe na razvoj bolesti i zašto neki oboljevaju dok drugi ne? Kako bi otkrili koje životne navike doprinose povećanju rizika od kroničnih bolesti, britanski znanstvenici proveli su studiju na uzroku od 2235 muškaraca tijekom perioda od 35 godina. Tijekom tog perioda bilježena je pojava kroničnih bolesti.
Bioteka.hr - vijesti i članci
Kitovi (kitovi, dupini i pliskavice) su jedini sisavci koji su potpuno prilagođeni životu u moru, a razvili su se od kopnenih predaka. To možemo zaključiti iz razloga što moraju udisati zrak sa površine mora. Kosti u njihovim perajama, koje su građene poput velikih šaka i karakteristično okomito pomicanje kralješnice koje je sličnije sisavcu u trku nego vodoravnim pokretima ribe koja pliva, također su čvrsti dokazi da je njihov predak jednom davno živio na kopnu.
Lisnati morski zmajU morskim vodama oko južne Australije, mreškaju se alge i cijele šume kelpa (divovskih algi), a zajedno s njima ljuljuška se i listasti morski zmaj. Morski zmajevi su se okitili lelujavim, maslinastozelenim listolikim nastavcima po cijelom tijelu zbog čega izgledaju gotovo isto kao i alge među kojima žive, a svojim pokretima čak i oponašaju njihovo ljuljuškanje! Tako su morski zmajevi jedine životinje na planetu koje se skrivaju – kretanjem. Bolji od fotoaparata, brži od računala
Jeste li znali da vaše oko može iscuriti? I da imate više toga zajedničkoga s fotoaparatom nego što mislite? Znate li da mozak može okrenuti sliku i spojiti dvije slike u jednu bolje od bilo kojeg računalnog programa? Niste? Onda ste na pravom mjestu!
Pojmovi tjedna
BIOLUMINISCENCIJA
HELIOFIT
OVISNOST
Najave:
Molimo Vas da prilikom prenošenja ili obrade teksta uvrstite i izvor (portal
Biologija.com.hr ili Bioteka.hr) te pridodate link na naslovnicu ili izvorni tekst.
Srdačan pozdrav! Behija Salkić, magistra eksperimentalne biologije, izvršna urednica portala
urednica kategorija Moja Zemlja i Okoliš na portalu Bioteka.hr Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti Sjedište: Kamenarka 28H, 10010 Zagreb Ured: Okićka 7, 10000 Zagreb Mob: 095/2911-984 E-mail: behija.salkic@biologija.com.hr Biologija.com.hr na Twitteru | Biologija.com.hr na Facebooku
Bioteka.hr na Twitteru | Bioteka.hr na Facebooku
Službena web stranica Udruge Bioteka | Udruga Bioteka na LinkedInu
bglavac
irida
edin.kecanovic
