Uoči 300. obljetnice otvaranja za bogoštovlje dubrovačke barokne prvostolne crkve, početkom kolovoza 2012. objavljen je 46., vrlo bogat broj Naše Gospe. U devet tematskih cjelina sadržava 112 članaka, jednu pjesmu i 153 ilustracije, od ukupno 65 autora, od toga 55 živućih.

Tematsku cjelinu posvećenu Godini Caritasa otvara proglas bl. Alojzija Stepinca o svrsi i potrebi Caritasa, aktualan i 78 godina nakon što je napisan, dok cjelina o uskrsnome otajstvu počinje razmišljanjem sluge Božjega Franje Kuharića o postu jezikom.

U rubrici Ususret svetkovini Velike Gospe Ivan Pavao II. objašnjava kako je blažena Djevica Marija umrla te je dušom i tijelom uznesena u nebo, a čemu su posvećene dubrovačka kao i mnoge druge katedrale (Split, Poreč, Zagreb, Krk, Varaždin, Pula, Palermo, Lucera, Napulj, Padova, Sijena, Pariz, Clermont-Ferrand, Chur, Speyer, Freiburg im Breisgau, Cordoba, Burgo de Osma, Evora, San Francisco, Louisville, Ciudad de México, Džakarta...).

Stalna kolumnistica piše o odgoju i vjeronauku u državnoj školi.

U bloku o sv. Vlahu donose se predavanja Nevena Šimca o tomu što je kršćanstvo dalo Europi te o strahovima hrvatskih katolika pred Europskom unijom, prikazuju nove knjige o dubrovačkom zaštitniku, izvješćuje o 1041. Festi sv. Vlaha, orguljama, pjevalištu i obnovi njegove crkve.

Središnji dio lista zauzimaju vijesti iz života Gradske župe. Među njima se ističe propovijed pravoslavnoga hercegovačkog biskupa na ekumenskoj molitvi kojom je zamolio oproštenje Dubrovčana za razaranja u ratu. Više članaka posvećeno je redovništvu u Dubrovačkoj biskupiji, pripremi i slavlju prve ispovijedi, prve pričesti i krizme. Obrazlaže se zašto je potrebno uvesti više reda i molitve u slavlja vjenčanja i u razgledanje Katedrale. Tu su i prilozi o pastoralnom i karitativnom korištenju Gospina doma u Slanome.

Zaključni i najopširniji dio broja bavi se resakralizacijom Svetišta dubrovačke Katedrale, ogoljena u poslijepotresnoj obnovi 1986. godine. Tomu je bio posvećen Okrugli stol 17. veljače ove godine na kojem su raspravljali povjesničari umjetnosti, arhitekti, arheolozi, konzervatori i restauratori, a moderirao ga je Miljenko Domijan. Sada se objavljuje zvučni zapis toga Okrugloga stola i njegovi zaključci, a osim toga se donosi nekoliko povijesnih, kanonskopravnih, urbanističkih i liturgičarskih priloga o toj temi. To je izvrstan materijal za proučavanje povijesti i etike restauriranja i općenito obnove u tkivu Grada od kamena i sunca te današnje situacije u strukama koje se bave crkvama kao građevinom i baštinom.

Svaki broj je kvalitetan na svoj način, ali ovaj je bljesnuo znatno snažnije nego što su lokalni okviri.

Denis Vokić

Zahvaljujem na prelijepim izdanjima katedralnog lista Naša Gospa.

Rina Nenadić

Podržavam u potpunosti digitalno izdanje i hvala Vam što ste mi ga poslali.

Marina Missoni Barišić

Dosad sam gledala i čitala posebice o prilično izglednom povratku Katedrale kakvu sam pamtila prije i đe sam se u neka davna vremena krizmala. Nadam se da će dok sam živa uspjeti vratiti joj dio njezinoga staroga ruha.

Mirjana Urban

Baš vam hvala na ovom lijepom gestu. Pogotovo sad kad se Hrvati u Kostarici pokušaju okupiti i hraniti se svojom kulturnom baštinom. Lijep pozdrav svima u Domovini.

Darinka Grbić, Kostarika

Malo prelistah polugodišnjak „Naša Gospa”. Mislio sam da je samo za malu djecu. Uvjerih se da je i za odraslu djecu, osobito za roditelje vjeroučenika. Lijepo i poučno. Čestitam i zahvaljujem. Znam da je trebalo truda da se sastavi ovako bogat broj koji će se sasvim sigurno rado i plodonosno čitati. Mnogo pozdrava.

fr. Stjepan Krasić

Kao i uvijek, list je bogat dobrim člancima. Uvijek me osobito raduju članci o Blaženom Alojziju.

Davor Zovko, Švedska

Zahvaljujem u svoje ime i ostale subraće na novom polugodišnjaku dubrovačke Katedrale. Neke sam članke preletio, jedan i drugi pročitao, nagovor blaženog Ivana Pavla II. o „Usnuću” Blažene Djevice Marije fotokopirao i dobro će mi doći za Veliku Gospu, jer u tjednu prije svetkovine dajem duhovne vježbe Milosrdnicama u Lužnici, a krajem kolovoza splitskim svećenicima u Vepricu.

Vama i svim suradnicima „Naše Gospe” i dragim Dubrovčanima ugodne ljetne dane uz Božji blagoslov.

Iskreno Vas pozdravljam!

p. Marko Matić, Zagreb

Hvala na lijepom župnom časopisu Naša Gospa. Pun je izvrsnih tema i sadržaja. Već sam neke od njih pročitao a i kolegama poslao. Naš biskup Ratko izvrsno piše. Njegovo vrijedi za čitanje. Javio sam se prošli put i don Stanku Lasiću i čestitao sam mu na ovome djelu. Time sam na neki način samo malčice podsjetio sebe na povezanost glasovitog Viničanina glagoljaša don Jakova Perkovića na njegovu vezu s Dubrovnikom gdje je otiskao svoje tri knjige i jednu ponovio. Primite srdačne pozdrave od

don Ilije Drmića iz Vinice

Puno hvala. Ima puno zanimljivih naslova. Komplimenti!

o. Vinko Mamić

Zahvaljujem na novom broju Naše Gospe i ujedno čestitam. Velik je to posao, ali vrijedi. Pozdrav i svaki uspjeh u daljnjem radu.

fr. Božo Lujić

Pregledao sam, štošta doznao iz Vašega izvrsnoga polugodišnjaka i od srca Vam čestitam na uspjehu.

Ivan Botica

Hvala najljepša na dostavljenom 46. broju Naše Gospe. Započela sam s čitanjem, teme su iznimno aktualne, značajne i navode na promišljanje svakog tko nastoji biti katolik. Nažalost, danas se čovjek lako navikne na neozbiljna i površna štiva koja ga preplavljuju, pa nerijetko propusti ono što predstavlja pravo bogatstvo za njega. No, ovaj, sadržajem iznimno bogat broj me, hvala Bogu, doista zainteresirao. Lijep Vam pozdrav želim i svako dobro!

Marija Vučković, zamjenica dubrovačko-neretvanskoga župana

Kao svaki broj, tako i ova Naša Gospa sadrži odabrano bogatstvo koje zaslužuje pažljivo čitanje. Iz povijesti do aktualnosti - to je duga koja privlači i obogaćuje.

Zahvaljujem, pozdravljam,

o. Jurij Devetak, lazarist, slovenski misionar u Beogradu

Hvala Vam puno na slanju poveznica, uživam u čitanju, odlični su i jako vrijedni tekstovi, da je barem više takvih listova u Hrvatskoj!

Mirela Hrovatin, antropologinja i etnologinja, Zagreb

Dragi prijatelji, osjećate li Božju veličinu i ljubav prema našoj Domovini po oslobađanju od krivnje naših generala, ali i nas svih, jer smo bili narod koji je dobio državu na zločinima. Braniti se značilo je zločin u očima onih koji nas ne vole. Vidite što su učinile molitve, post, zajedništvo, zaboravljanje sebe, jer svi smo bili usmjereni na dobrobit njih i Domovine. Molimo za one koji nas mrze da budemo sinovi Svevišnjega. Posvećujmo sebe i druge. Budimo Božji.

s. Klaudija Uran