4) Etika (samilost)
• U svijetu svake godine bude ubijeno otprilike 50 milijardi životinja radi potrebe mesne industrije.
• Samo u SAD svakog sata biva ubijeno oko 660.000 životinja.
Vegetarijanstvo je veliki prilog humanijem svijetu jer životinje koje se uzgajaju radi mesa – žive u nezamislivo okrutnim uvjetima. Lišene su osnovnih životnih potreba – svježeg zraka, prirodne hrane, prostora za kretanje, itd. Evo nekoliko primjera okrutnosti koje se nameću životinjama na farmama mesne industrije.
• Pilićima se sijeku kljunovi kako ne bi kljucali jedni druge zbog stresnih uvjeta u kojima žive. Odrasla perad je nabijena jedna do druge što znači da nemaju prostora čak niti da rašire krila. Pod gajbe je napravljen od žice koja im izranjava i deformira noge. Znanstvenici jednostavno ne bi mogli izmisliti bolje inkubatore za viruse kao što su salmonela, E. coli, ptičja groznica i MRSA bakterije.
• Budući da muški pilići nemaju komercijalnu vrijednost za mesnu industriju jer ne nesu jaja – oni se živi melju u velikim mašinama i od njih se pravi ‘gnojivo’ za oranice ili krmno brašno od kojeg krave poslije dobiju kravlje ludilo.
• Krave i bikovi sve do klanja budu svezani u uski prostor gdje se ne mogu čak ni okrenuti oko sebe.
• Kastriranje mužjaka (bikova, svinja, itd.) se vrši bez anestezije.
• U zimskom razdoblju mnoge životinje uginu od smrzavanja zbog nedostatka grijanja.
• Za vrijeme transporta na velike udaljenosti, životinje čak po nekoliko dana ne budu hranjene i pojene, te su izvrgnute snažnom vjetru koji stalno puše kroz rešetke kamiona.
“Čovjek je zaista kralj svih zvijeri … jer njegova brutalnost je nadišla životinjsku.” (L. Da Vinci)
Prije nego što pređem na slijedeći naslov, želim izjaviti kako sam tijekom sakupljanja statističkih podataka za prethodna četiri naslova – u raznim knjigama i na raznim web stranicama nailazio na podatke koji su se donekle razlikovali. Bez obzira da li jedno dijete u svijetu umre od gladi svakih 3.6 sekundi ili svakih 5 sekundi; da li za svaki hamburger biva uništeno 4m2 tropske šume ili 5m2, itd. – jedna stvar je sigurna: Rezultati znanstvenih istraživanja, statistički podaci i svakodnevno iskustvo – ukazuju na činjenicu da je vegetarijanska ishrana jedina Bogom dana ishrana za sva civilizirana ljudska bića koja su zainteresirana za: 1) Očuvanje ovog divnog planeta Zemlje, 2) prosperitet i zdravlje svih ljudi u svijetu, 3) mir i harmoniju u ljudskom društvu, 4) samilost prema životinjama i konačno 5) vlastito zdravlje.
Šokantna je činjenica da je u 21. stoljeću, usprkos opsežnom znanstvenom istraživanju, jedenje leševa prihvaćeno kao nešto civilizirano i prirodno. Koliko još ljudi i životinja treba umrijeti u agoniji prije nego li čovječanstvo shvati zakone prirode (konačno Božje zakone)? Njemački filozof Arthur Schopenhauer je rekao: “Sve istine prolaze kroz tri faze. Prvo su ismijavane, zatim su agresivno napadnute i konačno su prihvaćene kao očigledne.” Kroz te tri faze je prolazila izjava da je zemlja okrugla, a kroz iste prolazi i činjenica da je vegetarijanska ishrana jedina pogodna ishrana za (civilizirana) ljudska bića. Ukoliko ste zabrinuti za ekološko zagađenje, bolesti i glad u svijetu, onda malo razmislite kako vaše loše navike podupiru profitere i mesnu industriju koja nemilice pretvara ovaj planet u jednu ogromnu kantu za smeće (u kojoj uvjeti života postaju sve gori i gori).
5) Duhovno–filozofski razlozi
Ovaj naslov sam ostavio za kraj iako je on najvažniji, jer je nedostatak znanja o duhovnoj znanosti i filozofiji – uzročni korijen problema u svim prethodno spomenutim naslovima. Da se još jednom podsjetimo – Krišna je vrhovni zakonodavac koji je ljudskom društvu dao propisane zakone zapisane u vedskoj literaturi. Iako je materijalni svijet sam po sebi opasno mjesto za življenje, jer je pun nevolja i bijeda u obliku uzastopnih rađanja i umiranja, te raznih bolesti i starosti – ipak bi život na planetu Zemlji bio nezamislivo bolji ukoliko bi ljudi striktno slijedili zakone prirode (konačno, Krišnine zakone). Dokle god čovjek bude drsko ‘poboljšavao’ stvorenu prirodu i prilagođavao je svojim sebičnim interesima i materijalnim ugodnostima – toliko dugo će priroda uzvraćati istom mjerom. To se zove zakon karme. Karma literarno znači ‘aktivnost’, a podrazumijeva nagradu za pobožne aktivnosti i kaznu za grješne aktivnosti.
Budući se većina čovječanstva uporno oglušuje o Krišnine zakone prirode – priroda uzvraća svojim oružjima u obliku elementarnih nepogoda, bolesti, gladi, nestašice, itd. – koje se javljaju kao reakcije na kršenje prirodnih zakona, tj. uznemirenja koje ljudi čine zbog pohlepe i nedostatka istinskog duhovnog znanja. Jedan od prirodnih zakona je taj da je Krišna stvorio čovjeka kao biće kojemu je primjerena isključivo vegetarijanska ishrana. Sve dok čovjek bude kršio taj izuzetno važan zakon prirode – kao reakcija prirode, čovječanstvom će harati nepravda, glad, smrt od neuhranjenosti, uništenje životnog okoliša, ekološke katastrofe, ratovi, bolesti uzrokovane jedenjem mesa, itd.
Vedska literatura puna je izjava o tome kako je vegetarijanska ishrana jedina pravilna ishrana za ljudska bića – iz više razloga, kao što sam već do sada objasnio. Mučenje i ubijanje životinja, te jedenje mesa, Krišna smatra izuzetno grješnim aktivnostima. Životinje imaju dušu baš kao i ljudi. Zapravo, pogrešno je reći ‘ljudska duša’ ili ‘životinjska duša’. Duša je duša; to je naš pravi identitet bez obzira u kojoj vrsti tijela da se nalazimo. Kada ljudi ubiju životinju, oni nasilno prekidaju slijed karmičkih reakcija koje ta životinja ispašta. Zbog toga se duša ubijene životinje mora ponovo vratiti (novim rođenjem) u istu vrstu tijela, prije nego li ‘odradi’ svoju karmu i prijeđe u neku drugu vrstu tijela – možda čak i ljudsko tijelo.
Kao reakcija na ubijanje životinje, čovjek je primoran nakon smrti ispaštati na paklenim planetima, te nakon toga duša takvog grješnika dobiva životinjsko tijelo. Ljudi koji žele jesti meso, u slijedećem životu dobiju tijelo pogodno za takvu vrstu ishrane, pa se zato moraju roditi u tijelu tigra, strvinara, psa, itd. Da budemo točniji, sveti spisi tvrde da postoji šest vrsta grješnika koji su primorani ispaštati takvu karmičku reakciju:
1) onaj koji izda dopuštenje za ubijanje životinje,
2) onaj koji ubije životinju,
3) onaj koji prodaje meso zaklane životinje,
4) onaj koji kuha meso,
5) onaj koji dijeli meso,
6) onaj koji jede meso.
Budući su ubijanje životinja i jedenje mesa izuzetno grješne aktivnosti – one su u direktnoj suprotnosti istinskoj duhovnosti. I zato svi oni
koji krše Krišnina duhovna uputstva i djeluju suprotno Njegovim željama – primorani su prije ili poslije ispaštati surove karmičke reakcije. Neznanje nije izgovor. Krišnini zakoni djeluju jednako prema onima koji ih poznaju isto kao i prema onima koji ih ne poznaju. Baš kao što vatra može opeći odraslu osobu, isti zakon vrijedi i za malo dijete koje ne zna da vatra prži.
Postoje oni koji kažu: “Vi vegetarijanci isto vršite nasilje kada kuhate i jedete povrće. Biljke su isto živa bića koja imaju dušu.” Istina; biljke također imaju dušu. Ako ćemo koristiti taj argument – koliko je tek biljaka potrebno ubiti da bi se utovila jedna životinja za klanje? Iako imaju dušu, jer su živa bića – biljke imaju daleko nerazvijeniju svjesnost i emocije nego što imaju životinje. Ideja je da ako već vršimo nasilje nad drugim živim bićima, jer nešto moramo jesti – bolje je činiti što manje nasilje jedenjem živih bića koja imaju nerazvijenu svjesnost. Konačno, nije potrebno ubiti čak niti sve biljke koje daju povrće, kao npr. rajčica, patlidžan, bundeva, itd. – jer nakon ubiranja plodova, biljka i dalje nastavlja svoj prirodni rast. Pored toga, u vegetarijanskoj ishrani postoji mnogo drugih vrsta hrane zbog koje nije potrebno ubiti niti jedno živo biće. Tu se ubrajaju mlijeko i mliječni proizvodi, voće, mahunarke, orašidi, sjemenke i med.
Unatoč svemu prethodno izloženom, vegetarijanska ishrana sama po sebi nema ničega duhovnog. Ono što vaišnavsku hranu čini specijalnom je njezino produhovljenje procesom bhakti–yoge. Vaišnave kuhaju prvenstveno za zadovoljenje Krišne, sa stavom ljubavi i služenja. Tako spremljena hrana se zatim nudi Krišni na oltaru. Uz to se izgovaraju određene duhovne mantre na sanskrtu. Prihvaćenu hranu Krišna produhovljuje i poništava grješne reakcije koje bi inače nastale ubijanjem žitarica i određenih vrsta povrća. Takva produhovljena hrana se naziva prasadam. Prasadam produhovljuje svjesnost i pogoduje razvijanju duhovne inteligencije koja je neophodna za razumijevanje tako uzvišenih tema kao što je vaišnavska duhovna filozofija. Pored toga, jedenje prasadama pogoduje razvijanju vrlinskih odlika kao što su poniznost, samilost, čistoća (vanjska i unutrašnja), tolerancija, itd.
Dakle, mi vaišnave nismo tek obični vegetarijanci. Mi jedemo samo prasadam, tj. hranu koju Krišna voli i koja mu se sa ljubavlju sprema za Njegovo zadovoljstvo. Čak i vegetarijanska hrana koja nije spremljena za Krišnino zadovoljstvo, već za vlastito osjetilno uživanje – stvara grješne karmičke reakcije. To potvrđuje Bhagavad–gita u stihu 3. 13. “Krišnini bhakte oslobođeni su svih grješnih reakcija jer jedu hranu koja je prvo ponuđena u žrtvovanju. Oni koji pripremaju hranu za vlastito osjetilno uživanje – zaista jedu samo grijeh.”