Postoji nekoliko vrlo dobrih razloga za to.

1) Svjetska ekonomija,

2) Ekologija

3) Zdravlje

4) Moral/samilost i

5) Duhovno–filozofski razlozi.

U tekstu koji slijedi, koristio sam se uglavnom statističkim podacima Sjedinjenih Američkih Država, jer sam na Internetu našao nekoliko odličnih američkih web stranica posvećenih prednosti vegetarijanske ishrane.

 

1) Svjetska ekonomija [Tekst pod ovim podnaslovom je preuzet s Interneta. Autorica: Mrs Rebecca Saltzberg. Naziv izvornog teksta: “The Steps to End World Hunger” / “Mjere za prestanak gladi u svijetu.”]

 

“Postoji mnogo razloga zašto bi ljudi trebali prihvatiti vegetarijansku ishranu. Radi vlastitog zdravlja, zatim zdravlja i dobrostanja životinja, te radi zdravlja ovog našeg planeta. Međutim, još jedan vrlo važan razlog koji se često zanemaruje – radi dobrobiti milijuna ljudi koji svake godine umiru od gladi. Dok su bili djeca, mnogim ljudima su roditelji rekli da ‘počiste dobro svoj tanjur’ (pojedu sve) jer ‘u Africi ima puno gladne djece’. Još od rane mladosti su nas učili da je bacanje hrane grješno i okrutno budući u svijetu ima puno nesretne, gladne djece. Pa ipak, naši dobronamjerni (ali pogrešno informirani) roditelji i odgajatelji nisu znali da ne postoji grubljeg razbacivanja hranom nego što je korištenje 13.5kg do 18kg zdravog žita (u obliku stočne hrane) kako bi se proizveo tek jedan kilogram životinjskog mesa. Oni su propustili razumjeti činjenicu da je najjednostavniji i najvažniji korak za svakoga od nas tko želi zaustaviti glad u svijetu – jednostavno postati vegetarijanac.

Danas u svijetu svake 3.6 sekundi jedno dijete umre zbog nepravilne (nedovoljne) ishrane. Neishranjenost je osnovni uzrok smrti novorođenčadi i djece u nerazvijenom zemljama. Zapravo, nikada ranije u ljudskoj povijesti glad nije tako harala čovječanstvom. Otprilike 25% stanovništva planeta Zemlje je neishranjeno. Da bi se zadovoljila potreba konzumiranja mesa i mesnih proizvoda – bezumno se rasipaju ograničena prirodna bogatstva. Uzgajanje životinja radi ljudske ishrane je užasno rasipno i neefikasno – jednostavno nije moguće hraniti čitavo čovječanstvo mesnom ishranom. Parcela zemlje koja je neophodna da nahrani jednog mesojeda – može prehraniti 20 vegetarijanaca. Količina žitarica i soje koja je neophodna da nahrani tovne životinje u SAD tijekom jedne godine – može prehraniti 1.3 milijuna gladnih ljudi. Stoka i ostale tovne životinje pojedu ogromnu količinu sveukupne svjetske proizvodnje žitarica. Slijedeći (loš) primjer SAD i ostalih industrijskih zemalja, mnoge zemlje u razvoju sve više i više prilagođuju svoju poljoprivredu proizvodnji mesa. Kao posljedica, zemlje trećega svijeta koje su nekada bile samodostatne u svojoj proizvodnji žitarica – sada ih moraju uvoziti iz SAD. I onda 75% od toga što uvezu – koriste kao hranu za tovne životinje.

Svaki pojedinac u svijetu može pridonijeti značajnoj promjeni. Kada samo jedna osoba postane vegetarijanac – rezultat je da se oslobodi dovoljno zemljišta koje može nahraniti 19 drugih ljudi.. Ako bi samo 10% Amerikanaca mesojeda, prihvatilo vegetarijanski način ishrane – to bi omogućilo 12 milijuna tona žitarica za ljudsku ishranu; dovoljno da prehrani 20 milijuna ljudi koji umiru od gladi svake godine.”

 

• U skladu sa proračunom američkog odjeljenja za statistiku poljoprivrede (US Department of Agriculture) – 1 acre zemljišta (0.40469 hektara) može proizvesti 9060kg krumpira. To isto zemljište, kada se iskoristi za proizvodnju krmnog bilja – proizvede tek 74.7kg kravljeg mesa.

• Stočarstvo i proizvodnja mesa (u SAD), odgovorni su za potrošnju polovine pitke vode koja se koristi u SAD.

• Postotak kukuruza koji se u SAD koristi za ljudsku ishranu – 20%

• Postotak kukuruza koji se u SAD koristi za ishranu stoke za klanje – 80%

• Postotak ječma koji se u SAD koristi za ljudsku ishranu – 5%, a za stoku – 95%

• Postotak proteina koji se izgubi u procesu od krmnog bilja (kukuruz, ječam, soja, itd.) do mesa – 90%
• Postotak poljoprivrednih obradivih površina u SAD namijenjenih isključivo za proizvodnju govedine – 56%

• Da bi se proizvela 1 lbs (0.453kg) žita, potrebno je utrošiti 95 litara vode; a da bi se proizvela ista količina govedine, potrebno je utrošiti 1900 litara vode.

• Činjenica je da u svijetu ima dovoljno hrane za svakoga. Ali tragedija je u tome što se većina hrane i zemljišta u svijetu posvećuje proizvodnji stoke (mesa) za ljude u industrijski/tehnološki naprednim zemljama, dok milijuni djece i odraslih u ostalom dijelu svijeta pate i umiru zbog gladi i neuhranjenosti.

 

2) Ekologija

 

•SAD uvoze svake godine oko 90 milijuna kg govedine iz Centralne Amerike. Otkuda toliko pašnjaka za ishranu sve te stoke? Odgovor: Krčenjem šuma i prašuma. U Brazilu, svake godine biva uništena površina prašume jednaka površini Belgije. Za svaki hamburger napravljen od krava uzgajanih na krčevinama gdje su nekada bile tropske šume Centralne i Latinske Amerike – uništeno je otprilike 5m² šume. 2/3 tropskih šuma Centralne Amerike je iskrčeno samo za potrebe mesne industrije SAD – uglavnom za hamburgere koji završe u izvrsno organiziranom lancu multinacionalnih kompanija. Budući da čak ni to ne može zadovoljiti potrebe tržišta mesom – u SAD se više od 105 milijuna hektara šume iskrčilo radi potrebe stočarstva. Svatko od nas tko izabere vegetarijansku ishranu – spasi 0.40469 hektara šume svake godine.

Koje su posljedice masovnog krčenja šuma?

1) Budući šume imaju sposobnost apsorbiranja viška CO₂ (ugljičnog dioksida) u zraku, rapidno smanjenje površina svjetskih šuma dovodi do ubrzanog stvaranja ‘efekta staklenika’, tj. globalnog povećanje temperature. Neke od posljedica globalnog povećanja temperature su: a) podizanje razina mora i oceana (smanjuje se površina kopna, a povećava broj svjetskog stanovništva), b) pustinje se šire, i sve je manje obradivog zemljišta naročito u širokom pojasu oko ekvatora. Površina sušnih predjela se udvostručila od ‘70–tih godina. c) stvaranje razornih uragana.

2) Šume proizvode ozon i kisik neophodan za život. Masovno krčenje svjetskih šuma alarmantno smanjuje proizvodnju kisika.

3) Uništenje šumskih sela u kojima žive urođenici.

4) Uništenje prirodnog ambijenta u kojima žive mnoge vrste flore i faune. Trenutna stopa izumiranja biljnih i životinjskih vrsta radi krčenja tropskih šuma – oko 1000 vrsta godišnje.

5) Šume (uglavnom tropske) su izvor mnogih ljekovitih biljaka koje su jedini lijek za mnoge inače neizlječive bolesti.

• Vegetarijanska ishrana smanjuje proizvodnju ugljičnog dioksida (CO₂). Prosječan automobil proizvede 3kg CO₂ dnevno, dok napor neophodan za krčenje šume i proizvodnju mesa za samo jedan hamburger – proizvodi 75kg CO₂. Druga dobrobit vegetarijanske ishrane je ta da pridonosi smanjenju ulova ribe (pražnjenje mora i oceana) te smanjenju uništenja koraljnih grebena.

• Čak i kada svi ljudi u svijetu ne bi postali vegetarijanci, ali da prestanu jesti crveno meso i smanje konzumiranje ribe, piletine i jaja za 50–70% – to bi napravilo ogromnu pozitivnu promjenu u životu na planetu Zemlji. Stočarske farme bi se morale zatvoriti. Više ne bi bilo potrebe za krčenjem šuma radi pašnjaka za stoku. A zemljište namijenjeno uzgoju krmnog bilja bilo bi iskorišteno za uzgoj kultura namijenjenih direktnoj ljudskoj ishrani (čime bi 20 puta više ljudi bilo opskrbljeno kvalitetnom ishranom). To bi za uzvrat zaustavilo glad u svijetu, pridonijelo jačanju ljudskog zdravlja, smanjilo potrošnju fosilnih goriva (odgovornih za globalno povećanje temperature), itd. Međutim, ako svi ljudi na svijetu ipak postali vegetarijanci, sadašnja stopa proizvodnje hrane bi mogla prehraniti 10 milijardi ljudi. (Population Reference Bureau).