Sljedećim kriterijima možete detektirati psihopata. upamtite da morate biti jako sigurni u svoje odgovore; o njima ovisi ispravna procjena. (test bi trebala provoditi samo kvalificirana osoba u strogo kontroliranim uvjetima, međutim ako dugo poznate tu osobu (i naravno ako dobro procjenjujete ljude) velika je vjerojatnost da ćete ispravno sve posložiti.)

svaki kriterij nosi maksimalno 2 boda:

TOČNO-2,
UMJERENO-1,
NETOČNO-0.

Za onoga tko ima 26 ili više bodova može se zaključiti da je pravi psihopat (na nekim mjestima se spominje 30, no 26 je iz pouzdanijeg izvora):

1. bladoglagoljivost (slatkorječivost) i površan šarm – uglađen govor, privlačan (zaokupi) i prepreden (uglađen).
2. prekomjerna samovrijednost - prenapuhana predodžba o vlastitim sposobnostima i samopoštovanju; arogancija i osjećaj superiornosti.
3. treba stimulaciju/lako mu postane dosadno – pretjerana potreba za novim, uzbudljivim stimulacijama, te poduzimanje rizika.
4. patološko laganje – prepreden, domišljat, lukav i pametan kad je umjeren; obmanjiv, sklon varanju, nepošten i beskrupulozan kad je neumjeren („nabrijan“).
5. manipulativnost – podmuklostima i obmanama nasamaruje druge zbog vlastitih dobitaka.
6. nema krivnje/kajanja – nema osjećaja ili obzira (zabrinutosti) zbog gubitaka, boli i patnje koje nanosi drugima, hladnog (je) srca i bez empatije (suosjećanja).
7. emocionalno siromaštvo – ograničen raspon ili dubina osjećaja; interpersonalna hladnoća.
8. oskudijevanje empatijom – nedostatak emocija prema drugima; hladan, prezriv i bezobziran; ne suosjeća.
9. parazitski životni stil – namjerna, manipulativna, sebična i iskorištavačka financijska ovisnost o drugima.
10. slaba kontrola ponašanja – izražavanja negativnih emocija, verbalno zlostavljanje i neprikladno izražavanje ljutnje (bijesa).
11. promiskuitet – kratke, površne veze, brojni preljubi i nasumični izbor seksualnih partnera.
12. bez realističnih dugoročnih ciljeva – nesposobnost ili stalni neuspjeh u razvoju i ostvarivanju dugoročnih planova.
13. impulzivnost – ponašanju ne prethodi (nedostaje) promišljanje ili planiranje i odvija se bez razmatranja posljedica.
14. neodgovornost – ponovljen neuspjeh u ispunjavanju ili poštovanju obveza i dužnosti.
15. neuspjeh u prihvaćanju odgovornost za vlastito ponašanje – poricanje odgovornosti i pokušaj manipuliranja drugima kroz ovo.
16. mnogo kratkotrajnih bračnih veza – nedostatak predanosti dugoročnim vezama.
17. rani problemi u ponašanju – raznolikost disfunkcionalnih i neprihvatljivih ponašanja prije trinaeste godine života.
18. maloljetnička delikvencija – kazneni bihevioralni problemi (uključenost u kriminal) izmedju 13. i 18. godine.
19. ukidanje (opoziv) uvjetnog oslobođenja – kršenje uvjetnog otpusta (iz zatvora) ili drugog otpusta zbog tehnikalija.
20. kriminalna svestranost – raznovrsnost kriminalnih prijestupa, bez obzira da li pojedinac jest bio uhićen ili osuđivan, ili nije.

PROJEKCIJSKA IDENTIFIKACIJA

Projekcijska identifikacija je psihološki proces putem kojeg jedna osoba (osoba A) mijenja ponašanje, misli ili osjećaje druge osobe (osobe B) u točno onakve kakvi joj u određenom trenutku odgovaraju. Osoba A, bilo da to čini svjesno ili nesvjesno, utječe na Osobu B na način da se počne ponašati (djelovati) potpuno u skladu sa snažnim vjerovanjem da je Osoba B nešto što u stvari nije - u skladu s onim što želi da Osoba B osjeća, misli ili kako želi da se ponaša. Drugim riječima, Osoba A se počne ponašati upravo tako da se Osoba B poistovjeti sa lažnom slikom o sebi; Osoba B počne mijenjati svoje ponašanje, misli i osjećaje tako da zadovolji lažnu sliku o sebi koju Osoba A projicira prema njoj.
Iako se najčešće radi o uvjerenju Osobe A, njoj takvu reakciju uopće nije teško izazvati niti svjesno.

Primjer koji će većina normativnih ljudi razumjeti jeste ona situacija u kojoj je netko (Osoba A) uvjeren da vi (Osoba B) nešto jako loše radite (npr. loše igrate neki sport, loše kuhate ili da se loše... hmmm), i vi uistinu te radnje počnete obavljati sve lošije zbog toga što vas Osoba A donekle uvjeri da niste u njima dobri (sto je vas mentalni napadac sugestivniji, odnosno uvjerljiviji to ćete vi biti uvjereniji i sve gori).

Interesantan primjer je onaj koji se navodi u Wikipediji, gdje paranoidni shizofreničar dobije iluziju da ga proganja policija. On se stoga u njihovoj blizini počne ponašati tako da kod policajaca počinje provocirati sve veću sumnju zbog čega oni počnu tražiti povod da ga privedu.

Psihopat se upravo projekcijskom identifikacijom služi da bi porazio (na bilo koji način) protivnika. On će se namjerno služiti ovim oružjem da bi u čovjeku izazvao strah, zbunjenost, ali i „lijepe“ emocije. Međutim, on projicira i nesto čega niti nije svjestan: projicira svoju istinsku beznadnost! Psihopati su potpuno beznadni (očajni), uvijek jure objekt svoje požude, hraneći glad koju ništa ne može zašititi. Na intelektualnoj razini (potpomognutoj plitkim osjećajima) oni vlastitog očaja mogu biti potpuno svjesni, no on ih i dalje snazno gura naprijed. Jedino ih nemogućnost dubokog emocionalnog upoznavanja s očajem održava na životu; da ga emocionalno upoznaju počinili bi samoubojstvo. (BTW, samo ih objekt požude međusobno razlikuje, i čini ih „teškim“ ili „lakšim“ psihopatima.)

Psihopati također projiciraju i sve druge svoje slabosti i nedostatke na žrtvu, te ih prisiljavaju da se ponašaju u skladu sa onim što od njih očekuju. Psihopatizacija društva je jedan od procesa u kojem ključnu ulogu igra upravo projekcijska identifikacija. Ljudi se počinju ponašati u skladu sa onim što od njih vladajući psihopati i očekuju: moral degradira, osjećaji gube na važnosti, osječaj da drugi ljudi postaju nevazni, privlačan i cijenjen je onaj tko gazi se sve pred sobom), opada nivo tolerancije svih vrsta nasilja, i sl.

Svaki „teški“ psihopat će vas (pokušati) pridobiti i uništiti izazivanjem straha i očaja putem projekcijske identifikacije.