Jesmo li svjesni (imamo li) svojih predrasuda?

Što su predrasude =stereotipi, usvojeni stavovi, preduvjerenje, ideje, slijepo sujevjerje, diskriminacija, pokoravanje općeprihvaćenim pravilima stigmatizacija, strukturiranje, društvena funkcija, manipulacija

Struktura usvajanja predrasuda podrazumijeva sustav interakcijskih veza među elementima kojima se uokviruje nekakav model, pri čemu je uglavnom nevažno ono osobno, posebno, kvalitativno.

Najčešće predrasude su?

Tko sam ja? Tko smo mi? Tko su ONI - DRUGI? (O narodima)

Primjeri; Na zemljopisnom atlasu stereotipa Škoti su škrci, Talijani zavodnici, Crnogorci lijenčine, Arapi teroristi, Kolumbijci mafijaši…

Kako to onda da ljudi koji mogu racionalno ocijeniti obične stvari, mogu u isto vrijeme usvojiti neracionalne stavove kad je u pitanju njihovo vlastito postojanje? Jer, nije dovoljno samo reći «Ja nemam predrasuda», stajati sa strane i promatrati što se događa u svijetu oko nas. Uočiti društvenu nepravdu, prepoznati društvene procese koji podržavaju tu nepravdu javno reći o jedinstvu u različitosti. Potrebno je osvješćivati vlastite stavove o drugačijem, i to ne samo o stavovima prema drugim etničkim zajednicama, već prema svemu i na svim nivoima života.  

Stavovi, predrasude, stereotipi!

Stavovi su razmjerno postojana vrednovanja ljudi, pojava i događanja koji se očituju u razmišljanju, osjećanju i ponašanju na određeni način. Poznajemo li stavove određene osobe možemo u izvjesnoj mjeri predvidjeti i njeno ponašanje, ali samo ako izmjerimo specifične stavove, izravno vezane za ponašanje koje nas zanima i isključimo različite situacione utjecaje koji na njega djeluju neovisno o usvojenim stavovima.

Odnos stavova i ponašanja nije, međutim jednosmjeran

. Kao što stavovi utječu na ponašanje, tako ponekad i ponašanje utječe na stavove. To se najčešće događa kad se nastoji umanjiti nelagoda što je izaziva ponašanje protivno usvojenim stavovima. U tom se slučaju stavovi obično mijenjaju kako bi bili suglasni ponašanju. Oblikovanje stavova i ponašanja odvija se u međudjelovanju skupnih normi i naslijeđene psihičke strukture. Skupni pritisak je ponekad toliko jak da mu podliježemo zanemarujući pritom zdrav razum ili temeljne društvene vrijednosti.

Međutim jedini put mijenjanja stavova i predrasuda je edukacija o ljudskim vrijednostima. Uvjeravanje, nametanje i nerazumno usvajanje stavova sa kojima se ne slažemo ne vodi širini svijesti i jedinstvu u različitosti. Promjene ovise o kvalitetnoj edukaciji.

Predrasude predstavljaju specifičan oblik stavova

koje se očituju u tendenciji da se o nekome misli, osjeća i reagira na određeni način samo na temelju nečeg svojstva kao na primjer pripadnosti nekoj društvenoj skupini. Stereotipi, početno izjednačavani s predrasudama, predstavljaju zapravo sklonost da se nejasne i proturječne informacije brzo organiziraju na pojednostavljen način. Njihova uloga osobito je važna u situacijama koje zahtijevaju brzo odlučivanje. Kada je riječ o strukturiranju predrasuda kojima se opravdava stigmatizacija, moguće je prepoznati model koji odgovara najopćenitijem dihotomnom razlikovanju oblika društvenosti i motiva ljudske akcije. Pored ovih općih načela unutar kojih se strukturiraju predrasude iz kojih slijedi stigmatizacija, mogu se izdvojiti i neke specifičnosti: predrasude i obilježavanje drugih osoba i grupa čudnim, stranim i opasnim oslanja se na konzumentsku logiku nekritičkog prihvaćanja crno-bijele slike stvarnosti: stigmatizacija a potom i otvoreno neprijateljstvo uvijek se opravdava u ime "nekog" ili "nečeg", pri čemu je poziv na "to" dovoljna osnova zajedničke akcije i legitimiranja vlastite "spasiteljske" uloge.

Za razumijevanje "strukture obilježavanja" bitno je prepoznati zamku koja se krije u bliskosti vlastitog vrijednosnog sustava i naziva "višeg cilja" u čije ime se stigmatizacija opravdava, budući da je potpuno isti model prisutan u relaciji "vjernik - ateist", kao i u odnosu "ateist - vjernik".

Uvjetovanosti poput predrasuda dolazi iz nabrojano mnogo života.

Svaki čovjek je dio dugog nasljeđa u svaka je navika-predrasuda duboko usađena u osobi. i taj dio osobe postaje njegova priroda. i na neki način automatizam-nesvjesnost To vidimo kad osoba u nekoj situaciji osjeti povreda i onda reagira i postaje ljuta. U tom stanju u kojem branite predrasudu ste u stvari nesvjesni.

Svako može promijeniti samo sebe, i to na način živjeti u srcu ispunjeni ljubavlju.. Kad se osoba promjeni mijenja se i nivo svijesti, tada se stvaraju više ili duhovne vibracije koje mijenjaju i okolinu. Uvijek kad je srce uključeno nema problema i razumijevanje je moguće. Tada i predrasude, navike i automatizirana svijest se podiže na višu vibraciju koja djeluje u Širinu.

 Girija