Za većinu onih koji se bave istočnim religijama, kao i njihovom psihologijom i filozofijom, koncept samadhija je zastrt tajnom. Samadhi se često opisuje kao stanje blažene polusvijesti koju uzrokuje «opijenost Bogom». Biografije velikih indijskih svetaca, takvih kao što su Ramakrišna, Yogananda ili Ramana Mahariši, oslikavaju samadhi kao stanje potpunog uranjanja u božanskost. I doista, mnogi vjeruju da voljna sposobnost doživljaja i izražavanja atmičke svijesti, doprinosi duhovnoj veličini svetaca i svetica.

Učenicima duhovnih učitelja poznati su vanjski znaci koji uključuju ozareno lice i očiglednu indiferentnost za svjetovno. A što kaže iskustvo o unutarnjoj svijesti tih veličina? Kakav im je to proces donio toliku radost i kakva je ta radost u stvari? Je li muškarcima i ženama današnjice u suvremenim kulturama moguće doseći je? Je li samadhi uopće podoban cilj za duhovne tražitelje?

Naša uvjerenja o tom iskustvu boje naša očekivanja od spiritualnih postignuća. Naše razumijevanje duhovnih ciljeva utječe čak i na sustav naših vježbi. Na primjer, ako vidimo našu zadaću kao jednostavno blaženo uranjanje u sebe, tada služenje drugima ima malu vrijednost. Svrha proučavanja samadhija je da nam pomogne postići jedno dublje razumijevanje. Dublje razumijevanje nam omogućuje vježbanje duhovnih disciplina s većom usredotočenošću, jasnoćom i s više uspjeha.

Nepoznatim putem brže napredujemo ako znamo prepoznati znakove koji nas trebaju voditi. Prijatelji i učitelji nam mogu davati smjernice koje će ubrzati našu potragu. Opisi učitelja od autoriteta također nude vrijedne savjete. Na primjer, ako tražimo tigrove, moramo znati da su to vrlo velike prugaste mačke. U lovu nam pomažu upute onih koji su vidjeli tigrove. U tom pogledu ostvareni božanski učitelji je superioran učitelj današnjice. Oni nam mogu opisati navike i stanište tog određenog «tigra». Oni će nam pomoći prepoznati tragove u neistraženoj šumi. Pažnja, disciplina i predanost koristi usredotočenju naše pozornosti na to kako poboljšati naše napredovanje. Uz pomoć putokaza i duhovnog cilja, mi snažimo svoju sposobnost da dođemo do pobjede. Mentalna ravnoteža je osnovni uvjet za postizanje samadhija

Samadhi je složenica od sama (jednak) i dhì (inteligencija), što znači inteligencija koja shvaća duboku suštinsku jednakost svih bića. Pojmu samadhija se općenito pridružuje privremeni gubitak svijesti ili čak i privremeno povišena svijest. Ali moramo prosuditi to stanje prema utjecaju koje ono ima na osobu i njen odnos prema sebi i drugima. I ne samo da će svaki osjećaj razlike i podijeljenosti nestati, već će i pojmovi poput vruće i hladno, žalost i radost, dobro i loše, izgubiti značaj. Kad čovjek postigne to stanje, Gospod se automatski rađa u njegovoj svijesti.

Stanje samadhija je stanje ne-prosuđivanja i nereagiranja na vanjske utjecaje.

Girija