Riječ maya korištena je u Rig Vedi da bi označila vrstu magične sile/moći. Često se smatra da su doktrina o mayi i iluzornost relativnog svijeta u suprotnosti s afirmativnim i optimističkim pogledom na svijet opisanim u Upanišadama te da je maya kasniji stupanj razvoja Vedantističke škole koju je uveo Šankara. Upanišade, bez sumnje, opisuju i univerzum i individualnu dušu kao manifestacije Brahmana, Blaženstva, Apsoluta te tako naglašavaju pozitivan pogled na svijet. Također je istina da se u Šankarinoj filozofiji naročito ističe iluzornost univerzuma percipiranog osjetilima te je naglašena metoda negacije kao vodilja ka realizaciji Brahmana. No, nema konflikta između ova dva stanovišta. Maya je istovremeno i eksplicitna i implicitna u Upanišadama. Šankara je bazirao svoju cjelokupnu filozofiju na ovim Svetim spisima. Nadalje, veoma je važno zapamtiti da Upanišade sadrže istine otkrivane rišijima. Ova otkrića nisu prezentirana u obliku sistematske filozofije. Utemeljio je stvarnost Brahmana dokazujući iluzornost imena i oblika te prolaznost svih stvari koje postoje u vremenu i prostoru i kojima vlada zakon o uzroku i posljedici
Šankara je sistematizirao učenja Upanišada u svojoj nedualističkoj filozofiji Vedante. Nepobitnim rezoniranjem utemeljio je isključivu stvarnost Brahmana odbacujući argumente Samkhye, budista i ostalih mislilaca.. Stoga maya tvori važno obilježje njegove filozofije.
Šankarin cilj nije dokazati postojanje ili stvarnost maye; njegov cilj je dokazati stvarnost Brahmana.
Indra pomoću maye poprimao različite oblike. U Upanišadama riječ dobiva filozofsko značenje. Čitamo u SvetaSvatara Upanišadi: "Znaj da je Prakriti ili Priroda maya te da je Veliki Gospodin Gospodar maye". Krišna kaže u Bhagavadgiti: "Ovu Moju božansku mayu, koja se sastoji od 3 gune, teško je nadvladati. Međutim, oni koji traže spas u Meni sâmom, nadvladat će ovu mayu."
Šankara govori o mayi kao o Sili Božjoj, bez početka, sastavljenoj od tri gune. Premda je neopipljiva, moguće ju je odrediti s obzirom na posljedice koje proizvodi. Kaže se da je maya "nešto u suprotnosti sa Znanjem".
Pokušajmo razumjeti značenje . Mayu ne možemo opisati bilo kao “biće” ili “ne-biće”; stoga se kaže da je mayu nemoguće definirati. Da je ona biće u pravom smislu riječi, tada bi se njene posljedice, opipljiv univerzum, mogle percipirati u svako doba. Budući da biće ne može nikada postati ne-biće; Stvarnost nikad ne može postati nestvarna. Međutim, mudrac ne opaža univerzum ni u samadhiju ili u stanju jedinstva s Brahmanom (Apsolutom) niti u dubokom snu bez snova. S druge strane, da je maya ne-biće, nešto nepostojeće, nestvarno, ne bi bilo moguće vidjeti mnogostrukost univerzuma. Pojedinac ne bi mogao vidjeti svijet imena i formi kao stvaran. Stoga se za mayu kaže da je ona "nešto određeno". Riječ "nešto" ovdje označava njenu nesupstancijalnost ili bezvrijednost jer odvojen od Brahmana, svijet kao posljedica maye jest i nesupstancijalan i bezvrijedan. Riječ "određeno" označava njenu sposobnost da stvori vidljivi univerzum. Također je svrsishodno ukloniti pogrešan pojam da je maya, ili neznanje, čista negacija zato što je ona nedostatak Znanja.
Za mayu se kaže da je "oprečna Znanju", zato što i maya i njena posljedica, materijalni univerzum, nestanu kad se postigne Znanje o Brahmanu. Brahman i maya ne mogu postojati istovremeno, isto kao Apsolut i relativno, kao Jednota i višestrukost. Percipiranjem jednog od ovo dvoje, drugo prestaje postojati. Oni čak nisu ni korelativni/suodnosni.
Zato je često postavljano pitanje, kako Apsolut postaje relativan svijet, nelogično i beznačajno. Tako dugo dok netko vidi mayu ili njene posljedice, može reći da ona pripada Brahmanu, budući da ništa doista ne postoji osim Brahmana. Tako su Vedantisti opisali mayu kao neobjašnjivu Silu Vrhovnog Gospodina, Paramešašakti, pomoću koje nastaje iluzija stvaranja, očuvanja i rastapanja univerzuma.
Gospodin kaže u Bhagavadgiti: "Oni koji traže utočište u Meni, konačno nadilaze mayu." Svjetlo Brahmana uništava mayu, kao što svjetlo Sunca uništava noćnu tminu. Često se smatra da doktrina o mayi, koja negira realnost dobra i zla, nije dosljedna moralu (proturječi moralu); netko može tražiti utočište u mayi i istovremeno gaziti sve moralne vrijednosti. To je iskrivljavanje koncepta o Mayi.