Odgoj se sastoji od spoznaje prirode ātmana. Kad vas netko pita što znači riječ sebstvo, vi odgovarate ja. Ali to nije ispravno značenje te riječi. Nije ispravno poistovjetiti Ja sa sebstvom, to jest s tijelom.
Ja se odnosi na individualiziranu dušu – aham. Tako dugo dok čovjek poistovjećuje Ja s tijelom, ne može razumjeti pravo značenje riječi Ja. Tek kad napusti vezanost za tijelo i razvije osjećaj staloženosti, može shvatiti prirodu ātmana. Ta prava priroda Sebstva –ātmatattva - jednako je prisutna u svakom biću. To je temeljni princip. Zbog toga temeljnog principa, svako biće ima vrijednost. No valja prepoznati taj temeljni princip. Tek tada čovjek zaslužuje nazvati se ljudskim bićem. Uz ljudska bića na svijetu žive i ptice i divlje životinje. Čovjek se razlikuje od njih samo ako shvati to temeljno Ja koje je prava priroda Sebstva. Još od davnina ljudi u Indiji težili su da shvate taj temeljni Ja koji je prisutan u svim bićima.
Mi često izjavljujemo da je ovo moje tijelo, moj um, moj intelekt. Sve je to umjetno i nije stvarno. Danas se mnogo istražuje priroda uma. Ali um nikad nije postojan. On sliči ludom majmunu, a tijelo je prolazno kao vodeni mjehurić. Vi niste taj ludi majmun, niti ste vodeni mjehurić. Ime koje je dobila ljudska rasa je čovječanstvo. Ali danas je nestalo čovječnosti, ljubaznosti i čovječanstvo je postalo ludi majmun. Danas u ljudskom biću nije moguće pronaći ni trunku ljudskosti, ljubaznosti ili suosjećanja.
Čak su i obrazovani ljudi vezani za tijelo, oni neprestano teže da održe to fizičko tijelo, ugađajući mu na sve moguće načine. Samo zbog vezanosti za tijelo, izloženi su tugama i teškoćama. Stoga napustite vezanost za tijelo, njegujte radije vezanost za vječnu Istinu.
Danas se ljudi suočavaju s mnogim teškoćama i brigama u životu jer je njihova svijest ograničena na tjelesni odnos. Takva svijest o tijelu je umjetna i ne otkriva njihovo istinsko Sebstvo. Čovjek mora težiti da shvati to temeljno Ja. Ljudsko tijelo je prolazno i mora prije ili kasnije nestati. Kad govorimo o Ja, ono se ne smije ograničiti na prolazno ljudsko tijelo, već na ono temeljno Ja.
Zbog čega neprijateljstvo ulazi u srce? Zbog toga što čistoća i božanskost nisu u njemu ustoličene. Mjesto u vašem srcu je ispražnjeno i zato neprijateljstvo ulazi u njega. Srce nije vrtuljak ili sjedište za dvoje. Ono je sjedalo za jednoga. U njemu trebaju sjediti svete stvari. Trebate im poželjeti dobrodošlicu.
Ljudsko tijelo – deha, s kojim se poistovjećujemo govoreći ja, podložno je uvijek iznova rađanju i umiranju. Ali stanovnik tijela – dehi - je vječni paramātman, vječna božanska Svijest – devadeva. Dok se tijelo rađa i umire, Stanovnik tijela je iznad toga i sveprisutan je.
(Sai neposredan let k Bogu)
bglavac
edin.kecanovic
