Rituali i simboli plodnosti i obilja u Božićnim i Uskršnjim običajima imaju u sebi više razlika, nego sličnosti. Božićno blještavilo i običaji darivanja se odnose više na materijalna dobra, a Simboli Uskrsa prizivaju novi život i plodnost i obilje upravo u tom smislu.

Ritual NOVI ŽIVOT treba raditi u Velikom tjednu između Blagovijesti (Navještenje Marijino) i samog Uskrsa, a sam molitveni obred treba činiti pod zaštitom Arkanđela Gabrijela, donositelja dobrih vijesti.

Svi koji žele dobiti dijete i rade na tome trebaju se zapisati u molitveni krug datumom rođenja. Upis u molitveni krug za NOVI ŽIVOT mogu obaviti i roditelji za svoje kćeri i sinove od kojih žele dobiti unuke.

Za porod od srca u ritual NOVI ŽIVOT možete upisati i svoje prijatelje.

U ovaj ritual se mogu upisati i trudnice za sretan porod.

Zazivi Blažene Djevice Marije, svete Ane, njezine majke i svete Elizabete, njezine bake.

Ako vas ove tri svete žene podsjećaju na tri vile suđenice iz starih priča, mitova i legendi, koje se pojavljuju u trenutku rođenja svakog ljudskog bića, ne smeta, to je arhetipska slika tri naraštaja koja pomažu rađanju i podizanju novog života. Mladost, Zrelost i Starost, a na kraju kada novi život stasa vrati dug, brigom za Starost i tako se krug zatvara.

U ovo doba godine se od davnina zazivaju i blagoslovi za pun tor, pune štale. svinjce i kokošinjce. To je živo blago, a u mnogim krajevima krupnu stoku i nazivaju blago. 

Blagoslov polja (one Božićne pšenice) se obavlja za oko mjesec dana od Uskrsa, od Jurjeva do svetog Marka evanđelista...

 

Još u pretkršćanska vermena u ovo doba godine se slavilo proljeće, obnova prirode nakon zimskog mrtvila, slavio se život.

Kelti su slavili proljeće kao uskrsnuće sunca

Tada veliko mnoštvo, koje se broji u tisućama, moli drevne druidske molitve i slavi život. Zanimljivo je kako se proslava najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa, zapravo preklapa s proljetnim ekvinocijem. Tako crkve zapadnih i istočnih denominacija Uskrs računaju kao prvu nedjelju nakon prvog punog mjeseca nakon proljetnog ekvionocija. Potrebno je još i spomenuti kako je tipična ikonografija uskrsa u smislu zečeva, pilića i bujanja vegetacije zapravo kopija starijih poganskih običaja Egipta, Grčke i Rima.

U Kini se slavi Blagdan proljeća ili Kineska lunarna nova godina. U Kini je posvuda sretna atmosfera.

O hana mi u Japanu se dosta zna

Promatranje trešnjinog cvata

U to vrlo kratko vrijeme uživanja u pogledu na rascvale voćke -što ne traje duže od dvije sedmice- cijela je nacija u prazničkom raspoloženju i cvat trešnje je najvažnija tema svih razgovora. U gradovima je naročito popularno promatranje rascvalih grana trešnje uveče, što je posebno upečatljiv doživljaj.

Kako Indija dočekuje proljeće

Hindusi širom Indije u martu tradicionalno obilježavaju festival boja koji najavljuje početak proljeća. Izvorno, Holi je poljoprivredni festival, kojim se slavi dolazak ovog godišnjeg doba. 

Kakve veze imaju zečić i jaja s Uskrsom?

Kršćani vjeruju da je Isus bio razapet na križu, položen u grob, te da je nakon tri dana uskrsnuo. Uskrs je upravo dan kada slavimo to uskrsnuće i najveći je kršćanski blagdan u godini. Odakle onda u toj priči veseli zečići, košarice i šarene pisanice?

 

Zašto zečić?

Zečić je u kontekstu Uskrsa prvi puta spomenut u tadašnjoj jugozapadnoj njemačkoj pokrajini Alsace oko 1600. godine. U opisima se spominje priča o zečiću (Oschter Haws) koji s punom košarom jaja obilazi obitelji s djecom noć uoči Uskrsa i nagrađuje slasticama one koji su bili dobri. Analogija sa Djedom Mrazom je očita. Nijemci su ovu tradiciju i priču "uvezli" oko 1800. godine u Ameriku, odakle se širila u sve dijelove svijeta.

Uskršnji zec ima svoje korijene i u predkršćanskoj tradiciji slavljenja plodnosti. Kako su zečići najplodnije poznate životinjice, poslužili su kao simbol rađanja novog života, odnosno proljetnog buđenja prirode. Germanski i skandinavski narodi u prošlosti su, godinama prije kršćanstva, slavili festival proljeća ili plodnosti i to na dan proljetnog ekvinocija. Svoju božicu plodnosti zvali su Eastre (Uskrs se na engleskom danas kaže Easter). Njezina sveta životinja bila je zečica. Dio te tradicije preuzeli su kršćani.

Uskršnja košarica

Kada su njemački doseljenici u Ameriku i druge zemlje sa sobom počeli donositi i priču o uskršnjem zečiću koji dobroj djeci donosi jaja, morali su im napraviti gnijezda tj. košarice. Djeca su u 17. stoljeću počela sama izrađivati gnijezda na način da bi u svoje kapice i šeširiće stavili slamu ili travu te ih večer uoči Uskrsa sakrili na više mjesta u domu, nadajući se poklonu.

Širenjem tradicije kroz desetljeća, ti šeširići i kapice tj. gnijezda transformirali su se u košarice.

Odakle jaja?

Jaja su također simbol plodnosti. I ona su se koristila u obredima i slavljenju proljeća i buđenja prirode, ali ne zna se od kada točno datira ta praksa.

Isto tako, nije poznato kada je započela praksa bojanja i ukrašavanja jaja. Navodno da su kršćani u stara vrmena jaja bojali crveno, a boja je trebala biti simbol krvi koju je Isus prolio za nas.

Poganski narodi koristili su i zelenu boju u ukrašavanju jaja, kako bi slavili pupanje i cvjetanje prirode nakon duge i hladne zime.  

Tradicionalni uskršnje jaje i zec možemo pratiti sve do starih vremena kao simbole plodnosti. Zečevi i zečice bili su posebno simbolični radi svog bogatog rasplođivanja. Fraza „poput zečeva“ služi kako bi objasnila drevne stavove prema tim životinjama. Zečevi postaju seksualno zreli u relativno mladim godinama i mogu donijeti na svijet nekoliko mladih na godinu. Ženke se čak sposobne zanijeti dok već nose mlado, što ih čini primjerom plodnosti u uskršnjem folkloru. Fraza „lud kao ožujska zečica“ također objašnjava značaj plodnosti tijekom proljeća. Ova izreka se odnosi na rituale parenja zečeva tijekom proljeća. Odbijeni mužjaci bi često izvodili nešto što bi izgledalo kao „ludi“ ples kako bi konačno osvojili ženke. Ovo upadljivo ponašanje značilo je da su zečevi u to doba godine bili dosta uočljivi.

Tradicionalno jaja se bojaju u crvenu boju kako bi prikazala Kristovu krv, ali neki slijede legendu kako je Marija Magdalena u Isusovu grobnicu donijela kuhana jaja kako bi ih podijelila sa ostalim ožalošćenima, a jaja su čudom pocrvenila kada je Isus nestao iz grobnice. Jednostavnije, jaje simbolizira kraj uskršnjeg posta, razdoblja u kojem su jaja tradicionalno zabranjena.

Izgleda da je veza između zečeva i jaja rezultat zbrke oko toga kako zečevi podižu svoje mlade. Smatralo se kako je zec bio glavni početak mnogih od tih tradicija, a zečevi su bili samo novija zamjena zahvaljujući svojoj širokoj prisutnosti širom svijeta.

Poznato je da su zečevi gradili skloništa poznata kao oblici u kojima će čuvati svoje mlade. Njih su često zamjenjivali sa gnijezdima ptica koje su gradile gnijezda koja su ličila na izdubljeni oblik zečjeg gnijezda.

Čin farbanja kokošjih jaja razvio se kako bi uključio moderne čokoladne ili plastične alternative koje sada svakoga Uskrsa preplavljuju dućane. Podsjeća li vas to na Djeda Mraza ili Djeda Božićnjaka? Analogija nije slučajna. Naše vrijeme sve mora komercijalizirati.

Tradicionalna posjeta uskršnjeg zeca i potraga za uskršnjim jajem došli su u funkciju izvan religijskih proslava i postali praksa i simbol same po sebi.

Simboli Uskrsa simboli su buđenja proljeća. Jaja i zec, danas nerazdvojivo povezani s proslavom Uskrsa, simbol su rađanja i kruga života kod mnogih pretkršćanskih religija. Čini se da je i običaj ukrašavanja jaja u Slavena stariji od kršćanstva, kao i nastale kršćanske legende. Jedna legenda kaže da je Marija, majka Isusova rimskim vojnicima pod križem dala jaja da bi bili manje okrutni spram njezina sina. Plakala je pritom, pa su njezine suze ostavile na ljuskama točke sjajnih boja. Druga legenda kaže da je druga Marija, iz Magdale ponijela na Isusov grob košaricu jaja, ali kad je stigla tamo i doznala da je Isus uskrsnuo, dotad bijele ljuske na jajima poprimile su od radosti dugine boje.

BLAGOSLOV JELA

Iskreno, još se lovac u pradavna vremena zahvaljivo duhovima životinja koje je lovio što mu dopuštaju da ih ubije za hranu svom plemenu. Zahvaljivao se duhovima drveća što mu dopuštaju da drvo bude njego zaklon i izvor topline. Kršćanstvo je takvo blagosivljanje samo preuzelo iz starih vremena i obojalo ih svojim nijansama i svrham.

Uskrsna jaja (pisanice), uskrsni krijes i blagoslov jela dio su narodnih običaja vezanih uz najznačajniji kršćanski blagdan. Blagoslov jela stara je crkvena i pučka tradicija našega naroda. Na Veliku subotu ili u rano jutro na sam Uskrs, prema crkvi, stoga, hita sva sila ljudi koji u svojim košarama nose jelo: jaja, kruh, pecivo, šunku, luk... Nose jelo na uskrsni blagoslov! 
Kao i u svim drugim prilikama i tu ima pretjerivanja: jedni se trude pokazati sve što imaju pa jedva tegle košare, teže od njih samih... Drugi, pak, nose košarice u koje stane tek po jedna pisanica... Ipak, svima je stalo da za uskrsni doručak imaju blagoslovljeno jelo.

Uz blagoslovljeno jelo ljudi su u prošlosti vezivali brojne druge, ne baš vjerske, običaje i praznovjerja. Tako se govorilo da je grijeh čak i mirisanje blagoslovljena jela prije Uskrsa, a kamoli da ga se jede! U nekim se krajevima smatralo da takvo jelo ne smije okusiti tko nije bio na ispovijedi. U Istri ili na Braču, prije no što bi se zagrizlo u blagoslovljeno jelo, valjalo je prožvakati poneki maslinov list. U Kastavštini pak, prvo je trebalo kušati blagoslovljeni luk, a kod bunjevačkih Hrvata hren - kao podsjećanje na to da nema slasti bez muke i gorčine, ni spasa bez križa! Blagoslovljena jaja čak se nisu smjela jesti, već su se čuvala zbog svoje "ljekovite moći".

Različite kulture razvile su i različite načine ukrašavanja uskrsnih jaja. U Grčkoj su najrasprostranjenija grimizna jaja, u čast prolivene Isusove krvi.

 U dijelovima Njemačke i Austrije na Veliki četvrtak upotrebljavaju se zelena jaja.

 Austrijski umjetnici oslikavaju jaja tako što paprat i mladice oviju oko jaja pa ih onda kuhaju. Nakon toga skinu mladice, a na jajima ostane ocrtana paprat.

 Slavenski narodi ukrašavaju uskrsna jaja posebnim primjerkom zlatne i srebrne boje.

 Poljaci i Ukrajinci ukrašavaju jaja jednostavnim bojama i ukrasima. Određen broj jaja ukrašavaju na poseban način i ta jaja se nazivaju pysanki .

 U Bosni, Hrvatskoj, Njemačkoj i nekim drugim zemljama jaja služe i kao ukras. Pomoću igle izbuši se dno jajeta i sadržaj se istrese u zdjelu, a prazna ljuska jajeta se u Velikom tjednu vješa na grm ili na drveće.

 Armenci ovakva prazna jaja ukrašavaju likovima Isusa, Marije ili nekim drugim religioznim motivima.

Zapravo, uskrsni običaji širom svijeta pričaju priču o tome kako simboli putuju kroz vrijeme, prelaze iz epohe u epohu ne gubeći ništa od svoje osnovne biti.

Posebno je vrijeme i ove godine ćemo imati Uskrs u posebnim uvjetima, ali duhovnu pripremu i slavlje u teškim vremenima možda trebamo više nego u onim dobrim vremenima....

Zatražite svoje PISANICE S PORUKOM, jer bi vas poruka mogla iznenaditi, razveseliti i biti vam korisna...

Zatražite svoje sretne brojeve za mjesec travanj, dobijte Uskrsni dobitak...

Odgovaram i na sva vaša pitanja, osim onih o zdravlju...!

I noćas darujemo talismanske karte...

Noćas će u Zlatnoj zori biti zanimljivo, budite s nama u 23h.

 

Vaša Irida Magdalena