Prema istraživanju Nasilje u obitelji 2001.-2006. Dubravke Rogić-Hadžalić i Jadranke Kos, koje je objavio Državni zavod za statistiku, zbog zlostavljanja u obitelji tijekom promatranog šestogodišnjeg razdoblja prijavljeno je 3888 osoba.
Podaci govore o drastičnom povećanju broja prijavljenih slučajeva: 2001. godine prijavljeno je 130 slučajeva, a 2006. gotovo desetorostruko više, odnosno 1220 slučajeva.
Po ocjeni autorica istraživanja, to ipak predstavlja napredak u borbi protiv nasilja u obitelji.
Od 3888 podnesenih prijava odbačeno je njih 1032, dok je u 2856 slučajeva podignuta optužnica.
U razdoblju od 2001. do 2006. godine za nasilničko su ponašanje u obitelji optužene 2.152 osobe, od kojih 97 posto muškaraca i tek tri posto žena.
Najčešći zlostavljači su bili muškarci od 40 do 49 godina starosti (32 posto), zatim oni od 30 do 39 godina starosti (24 posto), dok su muškarci u dobi od 50 do 59 posto u ukupnom broju imaju udio od 16 posto.
Najveći broj osuđenih za kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji bio je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (16,1 posto), Osječko-baranjskoj (9,1 posto), Primorsko-goranskoj (7,5 posto), Gradu Zagrebu (7,3 posto), te Sisačko-moslavačkoj županiji (6,4 posto).
Podaci o zapuštanju i zlostavljanju djece ili maloljetnika pokazuju razmjerno visok udio optuženih i osuđenih osoba: ukupno su prijavljene 4202 osobe, optužena je 2991 osoba, a osuđeno njih 2398.
Broj prijava se od 2001. do 2006. gotovo udvostručio. Tako su 2001. prijavljene 492 osobe, a 2006. njih 930.
Uzlazni trend zabilježen je i kada je riječ o broju osuđenih za zapuštanje ili zlostavljanje djece ili maloljetnika. Tako je 2001. osuđeno 213 osoba, a 2006. 551 osoba.
Za 2.123 osobe izrečena je zatvorska kazna uz primjenu uvjetne osude, za 255 osoba bezuvjetna zatvorska kazna, a za njih 20 ostale sankcije.
Zbog zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetnika najviše prijava bilo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (10 posto), Gradu Zagrebu (9,1 posto), Osječko-baranjskoj (8,9 posto), Sisačko-moslavačkoj (7,3 posto), Krapinsko-zagorskoj (6,5 posto), te Zagrebačkoj županiji (6 posto).
Autorice istraživanja ističu kako bi podaci iz studije mogli biti korisni državnim tijelima na županijskim razinama, kako za planiranje programa, tako i za poduzimanje aktivnosti na sprečavanju neprihvatljivog ponašanja, te pomoć žrtvama nasilja.
bglavac
edin.kecanovic
