Na Papuku viđen najmanji hrvatski gušter
Piše: Kazimir Balog / EPEHA
| PP Papuk |
POŽEGA, VELIKA - Tragajući Parkom prirode Papuk za skakavcima, skupina mađarskih biologa bila je nemalo iznenađena neočekivanim otkrićem malenog gmaza ili točnije ivanjskoga rovaša, najmanjeg hrvatskog guštera. Rijetko njegova dužina s repom preraste 13 cm, dok mu je samo tijelo dugo svega 2,5 do 5 cm.
U Hrvatskoj je dosada viđen jedino u okolici Iloka te na obroncima Fruške gore, a prema zapisima starim više od 150 godina nekad je obitavao i na području Donjeg Miholjca. No, zbog gubitka svog prirodnog staništa na travnjacima i otvorenim šumskim površinama postao je prava rijetkost, te je mađarske biologe začudila njihova brojnost na predjelima Pliša i Mališćaka unutar Parka prirode Papuk.
Teško je primjetan među lišćem u koje se može brzo skriti ako zaprijeti opasnost jer je za razliku od svojih srodnika, zbog kratkih nogu vrlo spor.
- Gornja strana tijela je smeđa, a može biti i sivomaslinasta s metalnim sjajem, a na bokovima ima tamnu prugu. Hrani se svim vrstama člankonožaca, kukcima, paucima i sl. - izjavio je biolog PP-a Papuk, Aleksandar Habeljan.
Ovaj vrijedan nalaz još je jedan dokaz bogate biološke raznolikosti Papuka koji zasigurno krije još mnoge tajne. Tako je zasad, neslužbeno, potvrđen i nalaz jedne vrste glodavca, odnosno miša za kojeg se vjerovalo kako je već davno izumro. No, djelatnici PP-a Papuk čekaju i službenu laboratorijsku potvrdu da je riječ upravo o toj vrsti miša, a što bi bio još jedan vrijedan nalaz ravan senzaciji.
U Hrvatskoj je dosada viđen jedino u okolici Iloka te na obroncima Fruške gore, a prema zapisima starim više od 150 godina nekad je obitavao i na području Donjeg Miholjca. No, zbog gubitka svog prirodnog staništa na travnjacima i otvorenim šumskim površinama postao je prava rijetkost, te je mađarske biologe začudila njihova brojnost na predjelima Pliša i Mališćaka unutar Parka prirode Papuk.
Teško je primjetan među lišćem u koje se može brzo skriti ako zaprijeti opasnost jer je za razliku od svojih srodnika, zbog kratkih nogu vrlo spor.
- Gornja strana tijela je smeđa, a može biti i sivomaslinasta s metalnim sjajem, a na bokovima ima tamnu prugu. Hrani se svim vrstama člankonožaca, kukcima, paucima i sl. - izjavio je biolog PP-a Papuk, Aleksandar Habeljan.
Ovaj vrijedan nalaz još je jedan dokaz bogate biološke raznolikosti Papuka koji zasigurno krije još mnoge tajne. Tako je zasad, neslužbeno, potvrđen i nalaz jedne vrste glodavca, odnosno miša za kojeg se vjerovalo kako je već davno izumro. No, djelatnici PP-a Papuk čekaju i službenu laboratorijsku potvrdu da je riječ upravo o toj vrsti miša, a što bi bio još jedan vrijedan nalaz ravan senzaciji.
bglavac
edin.kecanovic
