Znamo, naravno, da virusi neprestano cirkuliraju oko nas, znamo da stalno dolazi do rekombinacija odnosno do preslagivanja virusa. Ali znamo i to da novu pandemiju iščekujemo već četrdeset godina! I, iskreno ću vam reći, nije mi bilo baš svejedno kada sam preko Međunarodnog sustava ranog uzbunjivanja Svjetske zdravstvene organizacije iz Ženeve dobila službenu vijest da se u Meksiku pojavio novi virus gripe koji bi mogao imati pandemijski potencijal – prisjeća se dr. Antoinette Kaić-Rak, časnica za vezu Hrvatske sa SZO. Dr. Kaić-Rak i dr. Ira Margan-Gjenero, voditeljica Odsjeka za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prve su u Hrvatskoj saznale da bi se čovječanstvo moglo naći u novim, velikim zdravstvenim nevoljama. Prva vijest stiže 23. travnja, potvrđena je 24. travnja, nakon čega je u svijetu i u nas krenula lavina manje ili više provjerenih informacija, lavina izjava, mišljenja, stavova, polemika... Već su nekoliko dana vijesti o virusu gripe A H1N1, pred naletom novih crnih tema, istjerane s glavnih medijskih stupaca i moguća pandemija novog virusa gripe - za sada - završila je na nešto više od 1500 laboratorijski potvrđenih slučajeva infekcije i trideset smrti. I iako danas na početke krizne situacije sa svinjskom gripom gledamo drukčijim očima, pa se pomalo i podsmjehujemo strahu i panici koji je obuzeli i držali čovječanstvo tri-četiri dana, dr. Kaić-Rak napominje: – Novi virus nije za podcjenjivanje! Prof. Margan-Gjenero, koja ističe da je preživjela dvije pandemije gripe, uvjerava nas da se ne boji one koja će se dogoditi. Ne zato što sebe drži superženom, već stoga što kao epidemiologinja zna da pandemija mora doći.
– Ako se ova ne proširi, dogodit će se neka druga. Ne mogu reći da sam zbog toga sretna, ali moj je posao i to da znam da se moramo pripremiti na to da pandemiju preživimo i da zaštitimo one najranjivije i najosjetljivije. Neobično je da se virus o kojemu toliko razgovaramo posljednjih dana, zove isto kao neki virusi koje dobro poznajemo i ima poznatu formulu H1N1. I, priznajem, mene je upravo to zbunilo, jer za pandemiju očekujemo virus koji će “izgledati” drukčije. Ali, virolozi kažu da je virus A H1N1 potpuno izmijenjen, da je posve novi – govori dr. Margan-Gjenero. Nadovezuje se dr. Ilija Kuzman, infektolog Kliničke bolnice “Dr. Fran Mihaljević”, stručnjak koji o virusu gripe zna sve što je danas moguće znati.
Čeka se od 1968.
– Svijet nestrpljivo očekuje pandemiju od 1968., dakle već četrdeset godina! Prije četiri godine suočili smo se sa zlokobnim virusom H5N1 i tada se svijet počeo pripremati za pandemiju. Pa ni Krizni stožer, ni Ministarstvo zdravstva, ni naša država nije se angažirala prije četiri dana, već od 2005., radeći tada na pandemijskim planovima, nabavljajući lijekove. Situacija se smirila, došlo je vrijeme opuštanja. Autoriteti se nikada neće čvrsto i konačno izjašnjavati o influenci jer su virusi nepredvidljivi. Ali ako ste do jučer mogli nekoga i prisliti da se izjasni, moglo se očekivati kako će reći da će virus H5N1 biti pandemijski soj. Čovječanstvo je, na sreću, doista dobilo “utješnu” nagradu. Neće harati strašna bolest H5N1 koja ima smrtnost 63 posto nego će to biti bolest - ako novi virus krene u pohod - poput obične epidemije gripe koju imamo svake godine. Pa se može dogoditi da čovječanstvo umjesto dvije epidemije u dvije godine, doživi tri epidemije gripe u dvije godine. Dvije sezonske i jednu izvanrednu, pandemijsku, sve otprilike jednakog intenziteta. I to je za svijet utješna nagrada, smrtnost od novog virusa gotovo je zanemariva, manja od dva posto – objašnjava prof. Kuzman. No, hoće li ta priča baš tako i završiti, nitko ne može tvrditi. Epidemiolozi su krajnje oprezni.
– Na osnovi dosad poznatih podataka, virus je čak blaži nego obična gripa. U to vjerujem, ali još se ne usuđujem to i tvrditi. Virus se može i promijeniti, rekombinirati. Predlažem da situaciju budno pratimo dalje – kaže dr. Margan-Gjenero.
Ravantelj HZJZ, epidemiolog s dugogodišnjim iskustsvom dr. Željko Baklaić drži da je vrijeme od prvih vijesti koje su iz Meksika prohujale svijetom još prekratko da bi se moglo kategorički tvrditi kako će se virus ponašati. – Svi koji su u Europi oboljeli od virusa svinjske gripe imaju neku poveznicu s Meksikom. Bez obzira na to što virus nema posebnu virulentnost i patogenost, vjerojatno će ipak obići zemaljsku kuglu, ali pametniji i mudriji mogli bismo biti tek najesen – drži dr. Baklaić.
A dr. Ira Margan-Gjenero dodaje kako još štošta treba razjasniti, pogotovu što se tiče smrtnosti, jer se virus A H1N1 “uvaljao” u sezonsku gripu koja se, pak, preklopila s novim virusom.
U samo desetak dana svjetska, pa tako i hrvatska, krivulja napetosti, svojevrsne histerije i panike o ozbiljnosti novoga virusa gripe vrlo je brzo došla do vrhunca, da bi, isto tako, napetost naglo pala i stanje se smirilo. Na tezu o evoluciji emocija koje je svijet proživio u tako kratko vrijeme, prof. Kuzman brzo uzvraća:
– Niti je na početku bilo nekontrolirane histerije i panike, niti je danas “ništa”. Struka je od početka govorila: “da, imamo novi virus; da, može izazvati pandemiju, ali se ne događa ništa strašno niti se umire tek tako”. SZO, dodaje dr. Kaić-Rak, ima obvezu pratiti stanje zdravlja u cijelom svijetu i upozoravati na mogućnost štetnih posljedica za ljudsko zdravlje. A vidjeli smo, podaci su se iz sata u sat drastično mijenjali i zato je stupanj pripravnosti u samo tri dana sa stupnja tri došao na stupanj pet koji podrazumijeva da pandemija kuca na vrata čovječanstva, ali to nije povezano s težinom oboljenja.
– Povijesna iskustva uče nas koliko je nužan oprez. Čuvena “španjolka” 1918. počela je blago, ali nakon zastoja, u drugom valu pokosila je oko 50 milijuna života. Azijska gripa 1957. na 1958. također je počela blago da bi završila vrlo ozbiljno, dok je treća pandemija 1968. godine, hongkonška gripa, počela i završila blago. Pokušavamo naglasiti da s virusom gripe ništa nije sigurno – izdvaja dr. Kaić-Rak. Pala je u vodu i nekadašnje uvjerenje epidemiologa da se pandemije gripe javljaju u preciznim razdobljima od deset godina. – I ako svijetom prostruji virus A H1N1 u obliku pandemije, teoretski je moguće, ali u praksi ipak manje vjerojatno, da se i u sljedećoj godini dogodi nova pandemija gripe. Na osnovi svjetskog iskustva, pamćenja i literature možemo pretpostaviti da se ipak ne mogu dogoditi dvije pandemije u dvije godine, jer danas vjerujemo da se rizično razdoblje iščekivanja kreće od deset do čak pedeset godina – kaže prof. Kuzman. Ističe, međutim, da je ovaj val koji je krenuo s virusom svinjske gripe tek u začetku.
– Taj se val još nije razvio, on se tek valja negdje iza brda. I još je moguće da sadašnji stupanj upozorenja naraste do vrhunca, do šestog stupnja, kao i to da ga SZO vrati na četvrti stupanj – slikovito nam dočarava prof. Kuzman, nastojeći naglasititi koliko je virus gripe nepredvidljiv.
Nije sabotaža ni urota
– Najvažnije je da nas ne iznenadi nijedan mogući scenarij razvoja događaja – poručuje prof. Margan-Gjenero, pa država mora imati plan pripravnosti za prepandemijsko razdoblje.
Krizni stožer Ministarstva zdravstva kojemu je na čelu ministar zdravstva dr. Darko Milinović centralizirao je informacije o svinjskoj gripi za javnost.
– Jedna od ključnih funkcija Kriznog stožera jest pružiti javnosti provjerene informacije i na vrijeme – kaže Milinović, koji se pobrinuo i za to da hrvatsko stanovništvo ima dovoljnu količinu antivirusnih lijekova. U Hrvatskoj je, kao i u cijelom svijetu, nakon prve informacije o mogućoj pandemiji počeo pravi stampedo na ljekarne. Sve zalihe antivirusnih lijekova u slobodnoj prodaji rasprodane su, a države su u farmaceutskim kompanijama otvorile dodatne narudžbe i predbilježbe za lijekove. Uz komentar kako u mogućoj zdravstvenoj pošasti koja će obići svijet jedino farmaceutske kompanije nisu tužne, nametnula se i teza o tome da je svjetska zdravstvena kriza isprovocirana baš zato da bi se prodale zalihe antivirusnih lijekova. U tom svijetu velikih igrača sve je, naravno, moguće.
– Kad bih mogao birati, skloniji sam tome da se farmaceutska industrija obogati, a da pandemije ne bude – kaže ministar Milinović.
Prof. Kuzman, pak, nije sklon scenarijima urote i tvrdi:
– To što se događa prirodni je proces virusa influence, a nije ni montaža, ni sabotaža, ni zavjera.
|
bglavac
edin.kecanovic
