MILAN ŠUFFLAY

Rođen: 9. studenoga 1879. u Lepoglavi
Ubijen: 18. veljače 1931. u Zagrebu

Osoba čije postojanje nije bilo poćudno ni jednoj vlasti gotovo sedam desetljeća, slobodno je u naše vrijeme izašla pred javnost pod svojim punim imenom - Milan Šufflay.

Bio je književnik, političar i briljantni povjesničar. Čime se zamjerio režimima na ovim prostorima, dok su istodobno u kulturnom i znanstvenom svijetu cijenili njegova istraživanja i objavljene radove?

Odgovor je vrlo jednostavan: Šufflay se od 1913. bavio pročavanjem albanske povijesti, a od 1924. bio je član užeg vodstva Hrvatske stranke prava - dvije značajke koje mu nisu omogućavale nikakvu znanstveničku niti osobnu budućnost.

Rođen je u Lepoglavi 9. studenoga 1879. Gimnaziju polazi u Zagrebu. Kao zagrebački student temeljito je upoznao povijesnu arhivsku građu, a nakon položenog doktorata počeo je objavljivati znanstvene rasprave.

Poslije usavršavanja u Beču i Budimpešti postaje profesor pomoćnih povijesnih znanosti na zagrebačkom Sveučilištu. Ušavši u politiku kao da je sam sebi potpisao smrtnu osudu, jer hegemonističkim ujedinjenjem Srba, Hrvata i Slovenaca počinje njegova životna kalvarija.

Uvidjevši da mu se na svakom koraku priječi rad zatražio je i dobio umirovljenje, premda je bio u najboljoj životnoj i stvaralačkoj dobi.

Godine 1921. osuđen je zbog svojih političkih pogleda na tamničko zatočenje koje izdržava u Mitrovici. Poslije povratka s robije ponovno se uključuje u politički život te svoj rad sve više usmjerava na hrvatske i albanske povijesne teme, svrstavši se tako među vodeće albanologe u Europi.

Osjetivši odakle mu prijeti opasnost počeo se služiti pseudonimima. Romansiranu pripovijest iz albanske povijesti Kostadin Balšić objavio je pod imenom Alba Limi, a znanstveno-fantastični roman Na Pacifiku kao O'li Imona.

 

 

Napisao je i mnoge političke objave, letke i članke ne potpisavši ih, no policija je otkrila tko se krije iza njih. Iz Beograda je stigao nalog od samog kralja Aleksandra o likvidaciji Šufflaya.

Policijski agenti dočekali su doktora Milana Šufflaya navečer 18. veljače 1931. u Dalmatinskoj ulici u Zagrebu i na smrt ga pretukli teškim štapovima. Iste je noći umro.

 

Albert Einstein i Heinrich Mann su iz Berlina u travnju 1931. godine – uz supotpis Njemačke lige za ljudska prava- uputili Apel Svjetskoj ligi, u kojem ukazuju na tiraniju velikosrpske vladavine i stradanja hrvatskog naroda.

Einstein i Mann ističu otvoren poziv na ubojstvo, objavljenog 28.veljače u splitskom listu Zastava, kao promotora – reklo bi se danas – „govora mržnje“, koji je rezultirao ubojstvom Milana Šufflaya.