Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član borivoj

Upisao:

borivoj

OBJAVLJENO:

PROČITANO

1209

PUTA

OD 14.01.2018.

Tito u anegdotama

Tito u anegdotama
superička...

Tito u anegdotama. Sutlanski krompiri

Objavljeno 04. maj, 2013 autor drug Plavi u kategoriji Da li ste znali, Svjedok vremena, YU retro

 

 

Mali Joža Broz i njegovi vršnjaci slobodno su vrijeme provodili uglavnom čuvajući stoku na paši. Izmišljali su kojekakve igre da skrate vrijeme, ali su od svega najviše voljeli zapaliti vatru pa peći kukuruze ili krumpire.

Čim bi se počeo širiti miris iz njihove improvizovane pečenjare kraj rijeke Sutle, odmah bi se tu našao i poneki starac – pastir pa dograbio iz pepela najljepše komade.

Djeci ta ‘’placovina’’ dosadila, ali su šutjeli. Kad su tako, jednom prilikom primjetili da se stari pastir Jura priprema za gozbu, otrči Joža do Sutle, uzme nešto iz plićaka, obriše o hlače, vrati se do vatre i stade nešto petljati oko krumpira i pepela.

Nedugo zatim eto starog Jure. Dječaci opet šute. Jura počeo čeprkati štapićem po pepelu, pa zgrabi nekoliko ovećih komada. Ali samo što ih je dohvatio u ruku, odbaci ih i stane trljati opečenu ruku.

To je Joža Broz nasamario starog Juru, podmetnuvši u vatru nekoliko kamenica iz Sutle, koji su se na žaru dobrano zagrijali i opekle staroga grabljivca.

SVADBENI VIJENAC

Mali Joža Broz bio je vrlo nestašan dječak. Uvijek je smišljao kojekakve šale. Tako je npr. , kad mu se udavala sestra, uzeo neprimetno njen svadbeni vijenac I obesio ga na kokošinjac.  Tražili su vijenac po čitavoj kući, I na kraju ga našli ondje, gdje su se najmanje nadali.  – bilo je tada smijeha – priča Tito – ali ne sijećam se baš jesam li se i ja na kraju smijao.

ZAR NE VIDITE DA GA NEMA

U prostorijama Saveza metalaca u Zagrebu, 1928. ušao je jednog dana žandar s nalogom za hapšenje i oštro upitao:

- Je li ovde Josip Broz.

Broz, koji je baš toga dana navratio u Savez, odmah se snašao i, tobože začuđeno rekao žandaru:

- Pa zar ne vidite da ga nema!

SPASILA GA BEBA

 

Zbog sve većeg progona komunista god. 1934., Josip Broz je krenuo preko Beča u Sovjetski Savez. U kupeu brzog voza koji se približavao Mariboru, s Brozom se vozila neka austrijanka držeći u naručju malo dete. Kad su na granici ušli u voz policajci i zatražili pasoše, austri-janka je zamolila Broza da joj pridrži dete.
Došao je red i na Broza da pokaže svoju ispravu. Putovao je pod lažnim imenom češkog inžinjera Tomaneka, s ne baš najbolje falsifikovanim pasošem. U trenutku kad je predao pasoš policajcu, osetio je nešto toplo u krilu. Brzo je podigao dete i na svetlom odelu ugledao oveću mrlju – beba ga je umokrila. Policajci su se slatko nasmejali i samo površno pregledali Brozov pasoš, i da bez opasnosti pređe granicu.

ŽANDAR U SLUŽBI PARTIJE

Pre rata Tito je često putovao na sastanke po zemlji, a i izvan granice, pa se uvek služio falsifikovanim ispravama. Jednom je tako putovao na važan partijski zadatak pod imenom inžinjera Kostanjšeka. Slučaj je hteo da se u njegovom kupeu našao neki žandarski narednik, vrlo razgovorljiv i znatiželjan. Tito je bio otmeno odeven, s rukavicama i šeširom, pa je žandaru verovatno godilo da razgovara s tako uglađenim gospodinom. Tito je vrlo spretno odgovarao na sva pitanja, Ističući kako ima obaviti neki vrlo važan državni posao. Stigavši na odredište, Tito se pozdravi s narednikom i htede izaći, ali ovaj dohvati njego kovčeg i ponese mu ga do perona. Pre nego što će se vratiti u vagon, žandar salutira i poželi Titu:

-Pa gledajte da dobro obavite onaj važan posao,

-Budite bez brige, trudit ću se – odgovori Tito.

SKIJAŠ NA SUHOM

Godine 1939. drug Tito je zakazao sastanak sa partijskim rukovodiocima iz Srbije, Hrvatske i Slovenije na brdu Lisci nedaleko od Zidanog Mosta.  Bila je jesen, pa je Tito mislio da će najbolje učiniti ako se preruši u skijaša. U Zagrebu je bilo oblačno i hladno, a počeo je padati i snijeg. Tito je uzeo skije, obukao se skijaški i otišao u Sloveniju.

Kad je sišao s vlaka u Zidanom Mostu, obasjalo ga sunce, nigdje ni traga snijegu. Onako obučen, samo je pobudio pažnju, jer su svi oko njega bili u laganim odjelima, pa čak i u košuljama.

Zaista se dobrano oznojio zbog te svoje neuspjele kamuflaže.

STROJOVOĐA

 

Prilikom napada na Pavelićevo rodno mesto Bradinu, 3.VII.1942., partizani su na pruzi Sarajevo – Mostar zarobili neprijateljski putničko-teretni vlak s hranom. Kad su se dobro najeli i uzeli sa sobom koliko su mogli ponjeti, pokušavali su na sve moguće načine onesposobiti kompoziciju da ne bi više služila neprijatelju, ali im to nikako nije uspjevalo za rukom.

Uto naiđe tim putem Vrhovni štab. Saznavši o čemu se radi, Tito odvoji lokomotivu od vagona, popne se na lokomotivu , udalji je, zatim je pod punom parom usmjeri na vagone, u punoj brzini iskoči, a lokomotiva udari u vagone i sve slupa.

Tito se okrene borcima:

-    Tako se to radi.

AKO TREBA MOGU I JA

Tito je uvek bio s borcima. Išao je zajedno s njima u koloni, zajedno jeo i spavao s njima. Jedne noći razvodnik je htio probuditi stražara za narednu smjenu i umjesto vojnika počeo drmusati Tita.

-    Hajde, diži se! Straža!

-    Dobro, evo odmah – odgovori Tito i pridigne se.

Razvodnik te tada shvati svoju pogrešku.

-    Oh, oprostite, ja sam mislio…

-    Ništa, ništa – odgovori drug Tito – ako treba mogu i ja!

NEKA PITA PROLETERE

Vrhovni štab se u vrijeme pete neprijateljske ofanzive, 1943. našao u teškom položaju, samo nekoliko stotina metara od neprijateljskih linija. Član britanske vojne misije, kapetan Deakin prišao je s tumačem Titu i upitao:

-Kakava je situacija?

Kad su mu pokazali gde se nalazi neprijatelj, uzbuđeno je rekao:

-Pa što se ne predamo?

Kad je tumač preveo Titu Deakinove reči, Vrhovni komadant odgovori:

-Reci mu, nek ode k Prvoj proleterskoj, pa ako se oni slože da se predamo, slažem se i ja.

KAD SE TITO NE OBRIJE

U jedinicama oko Vrhovnog štaba Titova je urednost bila upravo poslovična. Bez obzira na situaciju, uvek je nalazio vremena da se obrije. U toku pete ofanzive, na Zelengori jedan od boraca primeti da se tog jutra Tito nije obrijao, pa će svom drugu:

- E, moj druže, mora da smo zapali u gadna govna, kad se drug Stari nije ni  obrijao.

EH, I TI SI MI NEKI VOJNIK

U petoj neprijateljskoj ofanzivi drug Tito je bio ranjen u ruku. S jednom rukom u zavoju, i štapom u drugoj ruci, bez mašinke od koje se retko rastajao, išao je sa članovima štaba i svojom pratnjom preko planinskog prevoja. Na uskoj stazi susreli su staricu. Šaleći se, Tito joj reče neka se ukloni da može proći vojska. Starica ga odmeri od glave do pete, pa promrsi:

- Eh, i ti si mi neki vojnik, kad ni puške nemaš!

LAKO ĆEMO ZA OBRAČUN

Narodni heroj Ivan Hariš, partizanskim imenom Ilija Gromovnik, dođe jednog dana u Glavni štab Hrvatske po eksploziv koji mu je bio potreban za rušenje pruga i mostova.

U Štabu se upravo nalazio drug Tito. On upita Hariša:

- Koliko si dosad srušio mostova, Ilija?

Ne poznajući Tita, Hariš odbrusi:

-    Ako te zanima, druže pitaj Pavelića. On će ti najtočnije odgovoriti.

Tito ga potapša po ramenu i, smijući se, reče:

-    Samo ti ruši, a za obračun ćemo lako.

PRAVEDNI SUDAC

U toku narodnooslobodilačke borbe, na oslobođenoj su se teritoriji, u trenucima predaha, organizovali razni sportski susreti.Tako se jednom prilikom igrala fudbalska utakmica. Igra je bila poprilično nečista, sudac neodlučan i nedosledan, pa je često dolazilo do prepirki i prekida igre. Titu, koji se nalazio u publici, dosadilo to neprekidno objaš-njavanje, pa iznenada uđe u igralište, uzme od suca pištaljku i obrati se igračima:

-Da vidimo sada hoće li se neko protiviti odlukama suca?

UZAJAMNO PRIJATELJSTVO

God. 1944. Tito je posetio Vršac i neka okolna sela, pa se zanimao kako narod živi, kako se slažu sa svojim susedima.

-Pa, eto, slažemo se…Samo, druže Tito… kradu nam konje!

-A što vi na to?

-Pa i mi njima krademo konje.

-E, onda dobro – smeška se Tito – znači, postoji obostrano razumevanje.

KRIV JE MINIĆ

 

Jednom se prilikom povela reč o tome kako je francuski predsednik Šarl de Gol bio ljut na jugoslovenske komuniste što su četničkog vođu Dražu Mihailovića posle rata osudili na smrt. De Gol je, naime s Dražom svojevremeno bio polazio vojne nauke na glasovitoj akademiji u Saint Cyru, pa je držao umesnim da izrazi svoje negodovanje, ne poznajući zacelo činjenice o izdajničkoj ulozi ovog nekadašnjeg školskog druga u II svetskom ratu.

Slušajući taj razgovor, kojem je prisustvovao i Miloš Minić, Tito u jednom trenutku dobaci, pokazujući na Minića:

-Pa neka pozove na odgovornost glavnog ”krivca”, on je bio državni tužilac na suđenju Draži…

TREBA PITATI ONE S LOPATOM

Na dionici Jadranske magistrale Kolašin-Bijelo Polje, drug Tito je posjetio brigadirsko naselje pa se, prema svom običaju, raspitivao za mnoge pojedinosti.

Na kraju postavi i pitanje:

-    A kakav je smještaj i hrana?

Komandir brigade, koji je i inače prednjačio u odgovorima, i ovog puta odgovori da je sve u najboljem redu. Tito s nevjericom pogleda po naselju pa doda:

- Da, da! Samo, trebalo bi o tome pitati one koji rade lopatom!

TITO BRITANSKI PODANIK

Prilikom prvog Titovog posjeta Velikoj Britaniji, 1953.  engleski radio-reporteri provodili su ankeru na londonskom aerodromu :

-    Odakle je Tito?

-    Iz Jugoslavije.

-    Što znate o Jugoslaviji?

-    Pa …ona pripada Commonwealthu.

-    Po čemu ste to zaključili?

-    Pa po tome što je Tito prilikom stupanja na naše tlo održao govor na engleskom jeziku.

NAJBOLJI POTEZ

U nacionalnom klubu štampe u Vašingtonu, Tito je 29.X.1970. odgovarao na pitanja američkih novinara. Zahvaljujući Titovoj poslovičnoj ležernostii pristupačnosti, ubrzo je uspostavljen prisan kontakt i srdačna atmosfera. Svojim duhovitim i sadržajnim odgovorima, Tito je imresionirao i najprovokativnije predstavnike ”sedme sile”. Naročito je veselost izazavao dijalog:

-Gospodine Predsedniče, šta predstavlja najveći pozitivan rezultat Niksonove posete Jugoslaviji?

-To što sam ja danas u Americi – lakonski je odgovorio Tito.

Ovo je samo neznatan dio od nekoliko tisuća zapisa, uspomena i sjećanja koja kazuju o životu i djelovanju druga Tita od najranije dječačke dobi do današnjih dana.

Istinite anegdotske zgode (1902-1972) prikazuju jednog od najvećih ljudi našeg stoljeća u svjetlu svakodnevice, jednostavno i prisno, obično i neobično, ozbiljno i duhovito, onako kako se to zbiva u životu svakoga čovjeka, istinito i iskreno, kako to i zaslužuje naš najdraži drug i prijatelj – Tito.

Pavao CINDRIĆ: 100 ANEGDOTA O TITU
zagreb 1975
karikature : Oto Reisinger
754 puta pročitano

---------------

lp, borivoj

http://budan.blog.hr/

 

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST U TRAVNJU...

TRAVANJ...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

BRZI CHAT

  • Član bglavacbglavac

    dragi ljudi, nemojte zaboraviti ići na izbore. Lp

    17.04.2024. 08:21h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi, kako je prošla pomrčina sunca?

    09.04.2024. 06:53h
  • Član bglavacbglavac

    Dragi magicusi, želim vam sretan i blagoslovljen Uskrs. Lp

    31.03.2024. 07:20h
  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    "Tako mi smokve i masline, i Sinajske gore, i grada ovog sigurnog." Kur'an

    24.03.2024. 19:53h
  • Član bglavacbglavac

    Cvjetnica. Idemo posvetiti maslinovu grančicu. Lijep dan vam želim!

    24.03.2024. 06:34h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Lp

    21.03.2024. 06:56h
  • Član bglavacbglavac

    Danas je i Dan očeva. Sretno!

    19.03.2024. 08:06h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info